U vreme pandemije, ispostavilo se da je modna industrija, od koje se to nije očekivalo, veliki donator. Evo primera iz Italije i Srbije
Kada je u decembru krenula da se kroz evropsku i američku javnost širi vest o čudnom virusu nalik gripu koji polako zatvara u karantin gradove na jugu Kine, doživljena je kao daleki odjek nečega što se dešava u nekom drugom svetu, daleko od nas. Međutim, mnoge industrijske grane su već u tom trenutku osetile turbulencije koje će menjati ekonomsku sliku sveta, a među njima je svakako – modna industrija.
Ono što je zadesilo Evropu a pogotovo Italiju, buknulo je baš u toku trajanja Milanske nedelje mode kada je veliki broj ljudi iz celog sveta prošao kroz jedno čvorište u periodu od nedelju dana. Da li je to razlog što je baš Italija bila centar onoga što će uskoro prodrmati celu planetu, nije još uvek poznato, ali je i to stavilo u fokus ionako eksponirane modne kompanije. Nasuprot uvreženom verovanju da su ove korporacije sebične i bez sluha za potrebe društva, prve donacije stigle su baš iz ovih krugova.
LVMH, asocijacija luksuznih robnih marki čiji su suosnivači Luj Viton i Moet, već u februaru je donirala Crvenom krstu Kine 2,2 miliona dolara. Nakon toga su usledile i brojne donacije ugroženima od virusa korona, pomenimo samo da su pogone brendova iz ove asocijacije koji se bave proizvodnjom luksuznih parfema, stavili na raspolaganje za potrebe proizvodnje dezinfekcionih sredstava.
Ovo je bio okidač da na sličan način pomognu i mnogi drugi veliki igrači modnog biznisa Italije. Tako je Prada donirala šest respiratora za tri bolnice sa intenzivnom negom u Milanu. Donatela Versaće i njena ćerka Alegra Versaće Bek obećale su više od 200.000 dolara odeljenju intenzivne nege bolnice „San Rafaele“ iz Milana. Početkom prošlog meseca Bulgari je finansijski pomogao istraživačko odeljenje Instituta „Lazaro Spalancani“ u Rimu, i donirao novac za kupovinu mikroskopske opreme neophodne za proučavanje virusa kovid 19. Đorđo Armani donirao je skoro 1,4 miliona dolara bolnicama u Rimu i Milanu, dok je glavni izvršni direktor Gučija lično priložio više od 100.000 dolara bolnicama u regiji Emilija Romanja u Italiji, koja je i jedna od najpogođenijih virusom korona.
Osim vodećih modnih kuća, solidarni su i drugi iz modnog biznisa. U Italiji je Kjara Feranji, najuticajnija modna influenserka prema Forbsovoj listi, početkom marta pokrenula internet kampanju za prikupljanje pomoći italijanskim bolnicama, i samo tokom prve nedelje prikupila je preko četiri miliona dolara.
…DO PRAKTIČNE POMOĆI: Maske s etiketom
Kad je Srbija proglasila vanredno stanje, među prvima je Belgrade Fashion Week odlučila da se ova manifestacija odlaže do početka maja. Delovalo je da je to poslednji glas koji će se čuti od strane naše osiromašene modne scene dok ne dođe do raspleta novonastale krizne situacije, međutim vrlo brzo su okolnosti, a i ljudi iz sveta mode, pokazali izuzetnu solidarnost. Nestašica zaštitnih maski, sem što je predstavljala problem za građane, pokazaće se da će biti još veći problem za zdravstvene radnike. Vrlo brzo i efikasno dizajneri i krojači iz Beograda, Niša, Čačka i drugih gradova u Srbiji organizovali su male kućne manufakture i počeli da proizvode platnene maske za medicinsko osoblje. Pojedinačni dizajneri Ana Trošić Trajković, Ivana Vorguća, Budislava Krnojelac Keković, Nevena Kragić, Nevena Ivanović, zatim veći proizvođači kao što je P.S. Fešn i mnogi drugi, ujedinjeno rade na istom cilju. Beogradskim modnim dizajnerima šivenju zaštitnih maski ubrzo su se priključile i kolege iz novosadskog Serbia Fashion Weeka: Marija Šabić, Bata Spasojević, Suzana Perić, Nataša Župac, Milica Tričković, Katarina Andrejić, Maja Krsmanović, Nataša Perkovski Adžić, Olja Srejić, Silvana Tošić, Nataša Cristonati i Zaga Kalmar. I dok se čekaju isporuke adekvatnih medicinskih maski, ove pokrivalice za lice, kako ih naši dizajneri nazivaju, sigurno će biti barem deo rešenja problema sa kojim su se naše zdravstvene ustanove preko noći suočile.
Ceo svet sa strepnjom očekuje na rasplet situacije koji će nesumnjivo promeniti sliku sveta na ekonomskom i sociološkom nivou. U takvim okolnostima, modna industrija pokazuje možda više nego ikada dosad najbolje od sebe. Nadamo se da će svi ovi doprinosi barem donekle uticati da krajnji ishod ove međunarodne katastrofe ima makar malo bolji rasplet.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Fizičari su početkom septembra objavili da su možda uočili signal koji bi mogao da bude povezan s tamnom materijom. Ova vest je napravila bum u naučnim krugovima, ali ne samo tamo. Zašto tamna materija toliko interesuje obične ljude?
Politiku zemlje vodi i usmerava predsednik Republike iako po Ustavu ta uloga pripada predsedniku Vlade, a ministri, skoro kao u vreme kneza Miloša, sede poput štabnih pisara i zapisuju njegove naredbe
Priča o Miroslavu Krejčiku je priča o svaraocu bez dela, o pilotu bez aviona, ali dinamičnog i bogatog života. Značajnom i za upoznavanje sa sudbinama pripadnika češke nacionalnosti u našim krajevima
Bol na Braču, u kojem je prespavao car Franjo Josip, ponosi se svojom partizanskom prošlošću i plažom Zlatni rat. Od ove godine tamo stižete i direktnim letom iz Beograda
U utorak uveče počinje nova sezona Lige šampiona. PSŽ brani titulu, pet klubova ulazi kao glavni favorit za trofej, četiri ekipe prvi put će igrati među evropskom elitom,
Naprednjaci su ugrabili sve notare da bi prvi predali listu. Bio je to mali autogol – jer studenti su od prikupljanja potpisa napravili feštu i odličnu reklamu. Tako nekako će izgledati cela kampanja
Zašto režimu trebaju mržnja i podele? Kako su na njih odgovorili studenti? Kome i zbog čega smeta Kesić i društvo iz emisije „24 minuta“? I kako su opozicione stranke završile u izbornoj fusnoti
Rušenje Vučićevog režima na izborima je dečja igra u odnosu na ono što nas čeka posle: obnavljanje do temelja razorene zemlje. Ne postoji teži zadatak od toga da se od podanika stvore građani, ali to je pitanje opstanka Srbije
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.