U vreme pandemije, ispostavilo se da je modna industrija, od koje se to nije očekivalo, veliki donator. Evo primera iz Italije i Srbije
Kada je u decembru krenula da se kroz evropsku i američku javnost širi vest o čudnom virusu nalik gripu koji polako zatvara u karantin gradove na jugu Kine, doživljena je kao daleki odjek nečega što se dešava u nekom drugom svetu, daleko od nas. Međutim, mnoge industrijske grane su već u tom trenutku osetile turbulencije koje će menjati ekonomsku sliku sveta, a među njima je svakako – modna industrija.
Ono što je zadesilo Evropu a pogotovo Italiju, buknulo je baš u toku trajanja Milanske nedelje mode kada je veliki broj ljudi iz celog sveta prošao kroz jedno čvorište u periodu od nedelju dana. Da li je to razlog što je baš Italija bila centar onoga što će uskoro prodrmati celu planetu, nije još uvek poznato, ali je i to stavilo u fokus ionako eksponirane modne kompanije. Nasuprot uvreženom verovanju da su ove korporacije sebične i bez sluha za potrebe društva, prve donacije stigle su baš iz ovih krugova.
LVMH, asocijacija luksuznih robnih marki čiji su suosnivači Luj Viton i Moet, već u februaru je donirala Crvenom krstu Kine 2,2 miliona dolara. Nakon toga su usledile i brojne donacije ugroženima od virusa korona, pomenimo samo da su pogone brendova iz ove asocijacije koji se bave proizvodnjom luksuznih parfema, stavili na raspolaganje za potrebe proizvodnje dezinfekcionih sredstava.
Ovo je bio okidač da na sličan način pomognu i mnogi drugi veliki igrači modnog biznisa Italije. Tako je Prada donirala šest respiratora za tri bolnice sa intenzivnom negom u Milanu. Donatela Versaće i njena ćerka Alegra Versaće Bek obećale su više od 200.000 dolara odeljenju intenzivne nege bolnice „San Rafaele“ iz Milana. Početkom prošlog meseca Bulgari je finansijski pomogao istraživačko odeljenje Instituta „Lazaro Spalancani“ u Rimu, i donirao novac za kupovinu mikroskopske opreme neophodne za proučavanje virusa kovid 19. Đorđo Armani donirao je skoro 1,4 miliona dolara bolnicama u Rimu i Milanu, dok je glavni izvršni direktor Gučija lično priložio više od 100.000 dolara bolnicama u regiji Emilija Romanja u Italiji, koja je i jedna od najpogođenijih virusom korona.
Osim vodećih modnih kuća, solidarni su i drugi iz modnog biznisa. U Italiji je Kjara Feranji, najuticajnija modna influenserka prema Forbsovoj listi, početkom marta pokrenula internet kampanju za prikupljanje pomoći italijanskim bolnicama, i samo tokom prve nedelje prikupila je preko četiri miliona dolara.
…DO PRAKTIČNE POMOĆI: Maske s etiketom
Kad je Srbija proglasila vanredno stanje, među prvima je Belgrade Fashion Week odlučila da se ova manifestacija odlaže do početka maja. Delovalo je da je to poslednji glas koji će se čuti od strane naše osiromašene modne scene dok ne dođe do raspleta novonastale krizne situacije, međutim vrlo brzo su okolnosti, a i ljudi iz sveta mode, pokazali izuzetnu solidarnost. Nestašica zaštitnih maski, sem što je predstavljala problem za građane, pokazaće se da će biti još veći problem za zdravstvene radnike. Vrlo brzo i efikasno dizajneri i krojači iz Beograda, Niša, Čačka i drugih gradova u Srbiji organizovali su male kućne manufakture i počeli da proizvode platnene maske za medicinsko osoblje. Pojedinačni dizajneri Ana Trošić Trajković, Ivana Vorguća, Budislava Krnojelac Keković, Nevena Kragić, Nevena Ivanović, zatim veći proizvođači kao što je P.S. Fešn i mnogi drugi, ujedinjeno rade na istom cilju. Beogradskim modnim dizajnerima šivenju zaštitnih maski ubrzo su se priključile i kolege iz novosadskog Serbia Fashion Weeka: Marija Šabić, Bata Spasojević, Suzana Perić, Nataša Župac, Milica Tričković, Katarina Andrejić, Maja Krsmanović, Nataša Perkovski Adžić, Olja Srejić, Silvana Tošić, Nataša Cristonati i Zaga Kalmar. I dok se čekaju isporuke adekvatnih medicinskih maski, ove pokrivalice za lice, kako ih naši dizajneri nazivaju, sigurno će biti barem deo rešenja problema sa kojim su se naše zdravstvene ustanove preko noći suočile.
Ceo svet sa strepnjom očekuje na rasplet situacije koji će nesumnjivo promeniti sliku sveta na ekonomskom i sociološkom nivou. U takvim okolnostima, modna industrija pokazuje možda više nego ikada dosad najbolje od sebe. Nadamo se da će svi ovi doprinosi barem donekle uticati da krajnji ishod ove međunarodne katastrofe ima makar malo bolji rasplet.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Beogradska filharmonija je prošle nedelje u Mumbaju imala dva koncerta pod upravom Zubina Mehte kojima je, u maestrovom rodnom gradu, otvorila svetsku proslavu njegovog 90. rođendana. Tim povodom, premijerno je prikazan dokumentarni filma Da capo o Mehti i Beogradskoj filharmoniji, autora Borisa Miljkovića.
Beogradski orkestar je bio prvi koji je mladom Mehti još 1958. pružio profesionalnu šansu. Ispostavilo se da u arhivi koja bogato dokumentuje sve dosadašnje zajedničke koncerte i gostovanja, nedostaje materijal o početku tog višedecenijskog prijateljstva. To je bio povod Jeleni Milašinović, dugogodišnjoj PR menadžerki Beogradske filharmonije, koja je i producent filma, da se dokumentarnim filmom svetu prikaže višedecenijsko prijateljstvo maestra Mehte i Filharmonije.
Naslov filma Da capo, muzički izraz koji znači “od početka”, izabran je da naglasi kontinuitet i veliku emociju između Beogradske filharmonije i Zubina Mehte. Tekst Borisa Miljkovića, autora filma, o danima nastajanja Da capo-a koji je napisao za “Vreme”, potvrda je te priče
U novoj knjizi Strahoćutnja, nemački filozof Rihard David Preht sažima šta sve u modernom, krhkom svetu ograničava slobodu govora – od uzbuđivanja na društvenim mrežama do polucenzure u klasičnim medijima. Iako je Srbija u drukčijoj galaksiji od Prehtove publike, neke poente važe univerzalno
Mentalno zdravlje se danas najčešće predstavlja kao lični problem koji treba „popraviti“, ali se pritom uporno izbegava pitanje zašto je patnja postala gotovo opšte stanje. Upravo u tom izbegavanju krije se ključni problem
Profesorki Jeleni Kleut uručen je otkaz. Onda je doživela najveću počast koju prosvetni radnik može da doživi – studenti su masovno ustali da je brane od svih koji nasilno ućutkavaju kritičku misao
Saopštavanjem prvih tačaka programa – da se narodu vrate otete pare – studenti su izabrali popularne teme da njima započnu finalnu pripremu za izbore. Ona će biti mahom tiha i dalje od očiju javnosti, ali je najvažnija
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!