
Psihologija i tehnologije
Može li ChatGPT da zameni psihoterapeuta?
Kratak odgovor je – ne može. Ali nije ni veštačka inteligencija baš za bacanje, kako pokazuju neki eksperimenti
U Sloveniji se održava izložba banjalučkog slikara čiji je kustos Beograđanin
Neočekivan spoj nastao je kontrastom ambijenta Galerije „Božidar Jakac“ u Kostanjevici na Krki i izložbe „Stanja“ Slobodana Vidovića. Postojani mir nekadašnje samostanske crkve s kraja 13. veka, njeni kameni elegantni zidovi i uzvišeni stubovi, ističu teret današnjice na slikama velikog formata: opustošeni fabrički giganti nagomilani i pretrpani svime što nikom nikad neće trebati, mrtvi silosi, opustele lokacije, informatički haos, ledena atmosfera metala i betona. Ambijent ističe slike da bi ga one učinile moćnim.
Kustos izložbe je Nikola Šuica. Otvorena je nedavno, usred epidemije pa zato samo uz virtuelno prisustvo autora i kustosa, a kao rezultat saradnje slovenačke galerije „Božidar Jakac“ sa Muzejom savremene umjetnosti iz Banja Luke odakle je Slobodan Vidović, i Nikolom Šuicom koji je iz Beograda. Galerija u Kostanjevici na Krki profiliše reprezentativne primere savremene umetnosti – prošle godine na primer, ovde je izlagao globalno poznati slovenački umetnički kolektiv IRWIN.
„Stanja“ su najveća Vidovićeva izložba. Preovlađuju dvoipometarski horizontalni radovi kao predstave naših suočenja s ostacima potrošenih resursa. Motiv slika poput Silos u severnoj Bosni, ili Crni ambar i Crvena farma, je zagušenost tih mesta opustošenim distopijskim prizorima epskih dimenzija. „Stanja koja proživljavamo ove godine na globalnoj ravni nisu daleko od teme kojom se bavio Vidović u izloženom ciklusu, osim što se on usredsredio na objekte koji, oslobođeni svoje funkcije, leže na đubrištu istorije koje je ujedno i gomila sadržaja koji služe u uspostavljanju državnih aparata“, napisao je Nikola Šuica. „Naslikani motivi dospevaju, doslovno iz predmetnog realnog sveta raznih urušenja ekonomskih, vojnostrateških i političkih udesa koje svi delimo. Figurativno slikanje ovakvog ‘modernog življenja’ dato je u uočljivom slikarevom istraživačkom senzibilitetu slojenih poteza boje. Objedinjen je prepoznatljiv i izvesno rominjajući osećaj izmeštenosti i teškoće, pa se možda u poslednjim decenijama ta membrana sveta okolo nas u umetnosti sagledava u korodiranoj i okrunjenoj pustoši i teretu, kao izvesna ‘agonija mogućih svetova’ željenog modernizma.“
Ove jeseni „Stanja“, samo u manjem formatu, biće prikazana i u Umjetničkoj galeriji BiH u Sarajevu.
Kratak odgovor je – ne može. Ali nije ni veštačka inteligencija baš za bacanje, kako pokazuju neki eksperimenti
Da li gledate umetnost ili televizor? Sa Samsung The Frame modelom, granica između tehnologije i estetike potpuno nestaje
U Kragujevcu je na Sretenje održan veliki protest. Došli su nebrojeni ljudi, cela Srbija. I on je zbog toga, tog dana, postao njihova prestonica kao što je i bio u vreme kneza Miloša. Osim Kragujevca, Srbija je promenila nekoliko glavnih gradova
Iz Njujorka pisala je majci u Požarevac: “Evo kako radim: dobih je u prošli ponedeljak, danas je ponedeljak opet – od četvrtka prošlog nisam iz kuće izašla”. Tako je nastala naslovna strana časopisa “Vogue”, jedno od umetničkih dela Milene Pavlović Barili
Vajber, najomiljenija aplikacija za komunikaciju u Srbiji, sada je uvela i opciju za upoznavanje. Međutim, iako kompanija tvrdi da su svi nalozi „verifikovani“, u praksi je moguće kreirati lažan profil. Koliko je ova aplikacija zaista drugačija od konkurencije?
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve