img
Loader
Beograd, 15°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Jedan od tri najpopularnija sporta u SAD

Titula ide u Los Anđeles, ali… ima li bejzbolu spasa?

06. новембар 2024, 13:30 Milenko Janjić
Foto: AP Photo/Frank Franklin II
Susret Njujork Jenkija i Los Anđeles Dodžersa
Copied

Kako je bejzbol postao sastavni deo kulture SAD? Iako je pod senkom drugih popularnih sportova, bejzbol i dalje predstavlja simbol američke tradicije i rivalstava koja prevazilaze sportske terene

Više od jednog veka je prošlo od trenutka u kome su se SAD uključile u Prvi svetski rat, a njeni vojnici svojim čizmama zagazili u blato Zapadnog fronta. Procenu značaja američkog ulaska u Veliki rat ostavljamo istoričarima, ali je zanimljivo razmišljati o vojnicima koji su poslati preko okeana, da vode bitke i ratove koji su im delovali toliko strano i daleko.

Nekako je trebalo ovim ljudima uliti osećaj patriotizma, ali i obaveštavati ih o aktuelnostima kod kuće. Postoje brojna svedočenja o tome da su im dani počinjali tako što bi im se sa razglasa puštala rodoljubiva pesma zvana „The Star-Spangled Banner’’, a potom čitali rezulati bejzbol utakmica iz domovine.

Pomenuta pesma je izvođena i 1918. godine na utakmicama tzv. Svetske serije – finala bejzbol šampionata – čime je zacementiran status ovog sporta kao sporta nacije, a ove pesme kao buduće himne Sjedinjenih Američkih Država. Iz svega toga, može se zaključiti koliko je bejzbol još tada bio značajan američkom narodu.

Nakon više od jednog veka od pomenutih događaja, dve najpopularnije bejzbol ekipe, Njujork Jenkiji i Los Anđeles Dodžersi, sastali su se u okviru finala plej-ofa profesionalne MLB (Major League Baseball) lige, kako bi oživeli staro rivalstvo, ali i pokušali da vrate slavu ovom istorijski važnom sportu.

Los Anđeles Dodžersi su savladali Njujork Jenkije sa 4-1 u Svetskoj seriji, i tako osvojili osmu titulu u svojoj istoriji.

Foto: AP Photo/John Bazemore, File
Pičer Atlanta Brejvsa Spenser Strajder

Omiljena američka razonoda

Nakon Prvog svetskog rata, popularnost bejzbola u SAD je nastavila da raste, posebno među belcima srednje i više klase, ali i brojnim piscima. Čarls Bukovski, F.S. Ficdžerald, Pol Oster, Filip Rot i Don De Lilo, samo su neki od velikana američke literature koji su bili veliki fanovi bejzbola, o kome su često i opširno pisali u svojim delima.

Postoje razne teorije šta je bilo toliko privlačno oko bejzbola da ga je napravilo „omiljenom američkom razonodom’’, kako se nazivao najvoljeniji sport ove ogromne nacije.

Da li je to okršaj bacača i udarača, psihološka igra i neizvesnost, ili je u pitanju činjenica da se najčešće igra po lepom i sunčanom vremenu, na otvorenim stadionima koji su jedinstveni po obliku i dimenzijama, često okruženi neobičnim prirodnim krajolicima ili urbanističkim poduhvatima?

Ili su to možda harizmatični igrači koji su postajali ikone, figure veće od života, čije su se kartice sa kolekcionarskom strašću čuvale, a dresovi kupovali? Njihova pojava je bila omamljujuća, a na šarm su padale i najveće zvezde Holivuda, poput Merilin Monro koja se udala za devetostrukog osvajača Svetske serije i jednog od najboljih bejzbol igrača svih vremena, Džoa Dimađa.

Ili je, pak, razlog u jednostavnosti i integritetu samog bejzbola? Dugo se verovalo da je to sport u kome je fer-plej jako izražen, a pravila vrlo jasna. Postupci i namere igrača, trenera i sudija se nisu dovodili u pitanje, a bejzbol je nazivan i „uzorom američke kulture’’.

Za američku kulturu je jako važna i 1947. godina, kada Džeki Robinson postaje prvi crnac koji je nastupio na profesionalnoj bejzbol utakmici, zaigravši kao igrač prve baze tadašnjih Bruklin Dodžersa. Dve godine kasnije, Džeki Robinson je postao i najbolji igrač lige, čime je otvorio vrata mnogim drugim crncima bez kojih ne bismo mogli da zamislimo današnji svet sporta.

Vrlo je bitno bilo probiti ovu barijeru baš u sportu nacije, baš u „omiljenoj američkoj razonodi’’. Pravila, pisana i nepisana, koja se u njemu uspostave, važiće i u drugim sportovima.

Skandali, pad popularnosti i promene

I dok je popularnost drugih sportova rapidno rasla, vera u bejzbol je poljuljana brojnim skandalima – od klađenja legendarnog Pita Roza, korišćenja steroida, pa sve do krađe signala Hjuston Astrosa.

Signali su znaci koje hvatač (catcher) pokazuje bacaču (pitcher) jedne ekipe, kojim predlaže na koji način ovaj treba da baci lopticu kojom želi da prevari udarača (hitter) suparničke ekipe. Iz ovoga se može izvesti logičan zaključak da bi se ekipa koja poznaje znakove protivnika, nalazila u ogromnoj i nepravednoj prednosti. Stoga je logična i zabrana elektronskog nadzora protivničke ekipe, o koju su se oglušili Hjuston Astrosi, ali zbog čega nisu suviše propatili. Pojedinci u njihovim redovima su prošli sa smešnim kaznama, dok im osvojena titula nije poništena.

Sve to je unelo ogromno nepoverenje javnosti u pravac kojim ovaj sport ide, a koji je već godinama gubio interesovanje, navijače i novac.

Američki fudbal se odavno etablirao kao novi omiljeni sport nacije, dok je NBA postala možda i najbolje vođena profesionalna liga, kada se sve uzme u obzir. Košarkaši i fudbaleri su, po popularnosti, postali ono što su nekada bili bejzbol igrači – ikone vredne divljenja i obožavanja.

Sa druge strane, frapantno su zvučali rezultati istraživanja od pre nekoliko godina, koji su pokazali da tek svaki peti Amerikanac zna ko je Majk Traut, dugo godina najbolji bejzbol igrač u MLB ligi, pa samim tim i na svetu.

Prosto, mlađim generacijama je tri i po sata sedenja na vrelim sedištima bejzbol stadiona naporno i dosadno. Sport koji je nekada pucao od suzbijene tenzije i neizvesnosti, postao je prilično jednolična igra u kojoj je sve manje udaraca koji bi završavali u terenu, što bi trkače pomeralo sa jedne na drugu bazu, a odbrambene igrače teralo na teška i (ne)precizna dodavanja kojima ove izbacuju.

Usavršena taktika i poboljšani atleticizam je ovom sportu doneo negativne efekte, ali je naposletku naterao i vrlo konzervativne rukovodioce MLB lige da donesu izmene u pravilima.

Najveću promenu je donelo uvođenje vremena koje bacači imaju na raspolaganju da bace lopticu. Doskoro neograničeni vremenom, bacači su sada prinuđeni da upute lopticu u roku od 15 sekundi, ukoliko nema trkača na bazama, odnosno 18 sekundi, ukoliko se neko od protivnika nalazi na bilo kojoj od baza.

Ova, složićete se, jako prosta i bazična izmena je dovela do toga da se prosečno vreme trajanja jedne MLB utakmice skrati sa (rekordnih iz 2021.) 3 sata i 10 minuta, na trenutnih 2 sata i 40 minuta u proseku.

Manje datog vremena bacačima za izvođenje bacanja je dovelo, osim smanjenja trajanja utakmica, i do većih broja udaraca, ranova, ukradenih baza. Ukratko, svega onoga za čime su navijači čeznuli.

Posledično je to izazvalo porast broja gledalaca, kako na stadionima, tako i pored malih i velikih TV ekrana.

Ipak, ništa jednom sportu ne diže popularnost koliko ljuta rivalstva. Još ako se dati rivali nađu u utakmicama najvišeg značaja, poput Svetske serije u slučaju bejzbola, onda čelnici lige mogu samo zadovoljno da trljaju ruke.

Njujork protiv Los Anđelesa, Istok protiv Zapada

Sezona 2024. u MLB ligi donela nam je u finalu okršaj franšiza koje su među najpopularnijim, najomraženijim, najbogatijim, ali i najuspešnijim u istoriji ovog sporta – Njujork Jenkija i Los Anđeles Dodžersa.

Počeci ovog rivalstva sežu još u ‘40e godine prošlog veka, kada su se obe franšize nalazile u Njujorku – Jenkiji u Bronksu, a Dodžersi u Bruklinu. Čak u pet navrata su se tokom te decenije susretali u Svetskim serijama, a svaki put su kao pobednici izlazili Jenkiji, koji su bili i ostali najpopularniji klub u Njujorku.

Kada su 1955. Dodžersi stigli do prve titule u svojoj istoriji, Jenkiji su ih imali već 16, tako da su navijači ove franšize za daleko veće rivale smatrali bostonske Red Sokse. Tri godine kasnije, Dodžersi se neočekivano sele u Los Anđeles, jer je ovaj grad ponudio jeftino zemljište njihovom vlasniku Volteru O’Maliju, kako bi ovaj sagradio novi stadion. Ovde priča dobija i tradicionalnu primesu starog američkog rivalstva istočne i zapadne obale.

U međuvremenu su ove dve franšize postale globalno bitne i prepoznatljive, a možda nema boljeg dokaza od šetnje bilo kojim gradom na zemaljskoj kugli, gde ćete sigurno sresti gomilu osoba sa kačketima na kojima piše NY ili LA.

Naravno, najveći deo ovih ljudi uopšte ne zna, niti ih zanima ko su Muki Bets, Šohei Ohtani ili Eron Džadž, ali toliki uticaj bejzbol kulture na savremenu modu je samo jedan od brojnih pokazatelja koliko je ovaj sport važan. Upravo zato, desio se najbolji mogući scenario za bejzbol – susret baš ove dve ekipe u velikom finalu, prvi put još od 1981 godine.

Titula ide u Los Anđeles

Jenkiji novo, 28. odličje čekaju od sada već davne 2009. godine, što je ujedno i jedina njihova titula u ovom veku. Za standarde „Imperije zla’’, kako protivnički navijači nazivaju ovu franšizu za koju je radio Džordž Konstanca u legendarnoj seriji „Sajnfeld’’, a čije su utakmice volele da posete Keri, Samanta, Miranda i Šarlot u mega popularnom ‘‘Seks i gradu’’, to je prosto premalo.

Na drugoj strani su ih čekali Dodžersi, koji su jedinu titulu od 1988. osvojili u skraćenoj COVID sezoni pred praznim tribinama, pa im se njena vrednost prilično osporava. Ove dve ekipe su u samom vrhu i po ulaganjima, tako da je svaka sezona koja se ne završi osvajanjem Svetske serije, jednostavno neuspešna.

Finalna serija je donela očekivana uzbuđenja, a posebno su neizvesne bile utakmice 1 i 5. Prva utakmica je završena houmranom Fredija Frimana u donjem delu desetog ininga, dok su baze bile pune pri rezultatu 3-2 za Jenkije, pa je pobeda pripala Dodžersima rezultatom 6-3.

Naredne dve utakmice su takođe dobili Dodžersi, obe rezultatom 4-2, čime su se našli u ogromnoj prednosti od 3-0 u seriji. Jenkiji su spasili čast ubedljivom pobedom od 11-4, ali su u petoj utakmici prokockali veliku prednost. Tokom petog ininga su imali prednost od pet ranova (poena), ali to nije bilo dovoljno.

Nekoliko grešaka Jenkija olakšali su posao Frimanu, Betsu, Ohtaniju, Ernandezu i ekipi, pa su Dodžersi trijumfovali sa 7-6 i tako stigli do osme titule u istoriji franšize, sedme od selidbe u Los Anđeles. Velika ulaganja vlasničke strukture, čiji je deo i legendarni NBA košarkaš Medžik Džonson, ovekovečena su drugom titulom u poslednjih pet godina.

Los Anđeles Dodžersi su godinama jedna od uspešnijih franšiza, koja beleži fantastične rezultate tokom regularnih delova sezona i redovno ima najveću posetu na svojim utakmicama. Zanimljivo je da su ove godine imali najslabiji učinak u regularnom delu još od 2018., ali su najbolje partije pružali kada su ulozi bili najveći.

Svetska serija nas je podsetila na staro rivalstvo i vratila veru u budućnost bejzbola. Ovaj sport sigurno neće prestati da se igra, ali se mora žestoko boriti da povrati svoj nekadašnji status. Do tada, podsetnik na njegovu veličinu i značaj će nam uglavnom donositi šetnje i prolaznici u NY ili LA kačketima.

Tagovi:

Bejzbol SAD Sport
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
U saobraćajnoj nesreći kod Sremske Mitrovice poginulo je troje ljudi, radnika fabrike memorijske pene u Rumi.

Hronika

18.октобар 2025. N. M.

Prevrtanje autobusa kod Sremske Mitrovice: Troje ljudi poginulo, sedmoro na intenzivnoj nezi

Troje ljudi je poginulo nakon što se autobus sa radnicima firme "Healthcare" prevrnuo kod Sremske Mitrovice. U bolnici je zadržano 39 ljudi, sedmoro je na intenzivnoj nezi

Zdravstvo

17.октобар 2025. I.M.

Vučić: Do kraja 2026. mogla bi da bude dostupna vakcina protiv raka koju razvijaju Rusi

Nakon sastanka sa direktorima ruskih naučnih instituta „Gamaleja“ i Nacionalnog centra za radiologiju, predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da Rusija razvija vakcinu koja bi mogla da pomogne obolelima od raka i da Srbija planira da se priključi tom programu

Promo

16.октобар 2025. R. V.

DigiTalk 2025: Ljudi i ideje koje pomeraju granice

DigiTalk Konferencija – 24–26. oktobar 2025, Hotel Tami Residence, Niš Hard Times. Tough Choices. Important Ideas.

Bivši fudbaler Crvene zvezde Vujadin Savić daje intervju za televiziju

Psihološki portret Vujadina Savića

16.октобар 2025. Dragan Radovančević

Senke prezimena Savić: Priča o svima nama

Ovo nije članak o fudbaleru Vujadinu Saviću i o skandalu koji ga prati. Ovo je pokušaj da razumemo ljudsku dušu u svoj njenoj složenosti. Ovo je priča o svima nama

Intervju: Katalin Kariko, nobelovka

16.октобар 2025. Nada Donati

Sanjala sam da se bavim istraživanjem, a ne nagradama

“Svoja predavanja često počinjem ovako: ‘Odrasla sam u malom gradu, otac mi je bio mesar, majka knjigovođa. Od njih sam naučila da je naporan rad deo života… i kako se prave kobasice’”

Komentar

Komentar

Otkud Bule Goncić među blokaderima

Svetislav Bule Goncić, koji podržava SNS i Vučića, solidarisao se sa zaposlenima Narodnog pozorišta koji traže smenu Dragoslava Bokana, uprave, i ministra kulture Nikole Selakovića

Sonja Ćirić
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i predsednik Srbije Aleksandar Vučić u Beogradu, 15. oktobra 2025.

Pregled nedelje

Muke usamljenog šibacara

Od pouzdanog stabilokrate, Aleksandar Vučić je postao najveća pretnja stabilnosti u vlastitoj zemlji i time, čitavom regionu. Sada mu je to i Ursula rekla

Filip Švarm

Komentar

Izmišljeni ratovi Suzane Vasiljević i državni čistači

Predsednikova savetnica za medija Suzana Vasiljević je kao novinarka „izmislila rat“ kako bi se što duže brčkala u moru u Crnoj Gori. Zato sada, kada je na drugoj strani, ima rešenje za sve one koji mora izmišljaju kao što je to ona činila

Marija L. Janković
Vidi sve
Vreme 1815
Poslednje izdanje

Kako je pukla Vučićeva politika vrdanja I: Srbija–SAD

Pet znakova neuzvraćene Trampove ljubavi Pretplati se
Kako je pukla Vučićeva politika vrdanja II: Srbija i Nemačka

Jesen jednog stabilokrate

Cena i posledice politike vrdanja III: Srbija i Turska

Pevanje Osman age uz zujanje dronova na Kosovu

Lokalni izbori na Kosovu 2025.

Šta čeka pobednike

Intervju: Aleksandra Savić Parojčić

Nesrećna deca u “srećnim” porodicama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure