Naravno, Branku Jokiću ne sme da se dozvoli učestvovanje u kvizu "Sam protiv svih". Upotreba invalidskih kolica je ozbiljna stvar. TV kuća RTS i organizacioni tim kviza potpuno su u pravu kada kažu da "kviz nije namenjen invalidima zato što su stolice na kojima učesnici sede izuzetno visoke, dok je kompletna scenografija od stakla, te stoga nije bezbedna za invalide". Navešću samo nekoliko istaknutih primera iz sveta gde se mogu videti znanje i hrabrost onih koji su bili spremni da se suoče s ovakvim i sličnim dilemama
StivenHoking, nobelovac, fizičar, genije i profesor fizike na Kembridžu.
NIJE ZA KVIZ: Stiven Hoking
Kancelarija iz koje Hoking radi je ista ona u kojoj je radio Isak Njutn, pronalazač važnih zakona fizike. Hoking bi sedeo i u Njutnovoj stolici da može, ali kako već godinama boluje od neizlečive bolesti motornih neurona i potpuno je nepokretan, sedi u invalidskim kolicima. Hokingovo zdravstveno stanje izazvalo je oštru reakciju akademskog establišmenta u Velikoj Britaniji. Prema Kraljevskom društvu i Akademskom veću Univerziteta Kembridž (Royal Society; Academic Board of Cambridge University), „gospodin Hoking ne može da bude profesor univerziteta. On ne može čak ni da govori, da se pomera ili jede, a Univerzitet nema mogućnosti da obezbedi pomoć medicinskog osoblja koja mu je potrebna 24 sata dnevno. Na predavanjima je gospodin Hoking prisiljen da upotrebljava kompjuterski sinitisajzer ljudskog govora pa mu treba čak pet minuta da odgovori na postavljena pitanja. Iz istih razloga gospodin Hoking ne može da predstavlja Univerzitet u medijima.“
DejvidBlanket, donedavno ministar unutrašnjih poslova Velike Britanije, slep od rođenja.
Savetodavni odbor Donjeg doma britanskog parlamenta reagovao je na Blanketovo postavljenje: „Mi podržavamo ideju pomoći ljudima s hendikepom, ali gospodin Blanket nije sposoban da čita brifinge i obimne dokumente s kojima ministri moraju da se upoznaju i da ih komentarišu. Kameni podovi Donjeg doma stari su stotinama godina, neravni su i klizavi pa se plašimo da će gospodin Blanket prouzrokovati opasnost po ostale članove parlamenta i vlade Velike Britanije. Na kraju, ne možemo da pustimo psa-vodiča gospodina Blanketa u Donji dom jer još nemamo toalete za pse u parlamentu.“
RozaParks, poznata aktivistkinja u američkom pokretu za građanska prava, postala je poznata kada je u autobusu odbila da ustupi mesto belcu.
Sud države Alabama doneo je odluku povodom ovog slučaja: „Stvarni problem je to što Roza Parks ne ume da stoji kako treba. To je vrlo opasno u autobusu. U slučaju opasnosti ljudi moraju brzo da izađu iz autobusa ili, u suprotnom, mogu da predstavljaju veliki rizik po sigurnost ostalih putnika. Veoma je neodgovorno od Roze Parks što je uopšte ušla u autobus. To što je Roza Parks crne boje kože nema nikakve veze s našom odlukom.“
FrenklinD. Ruzvelt, predsednik Sjedinjenih Američkih Država (1933–1945).
Dobio je poliomijelitis u 39. godini života. Mišljenje Vrhovnog suda Sjedinjenih Američkih Država o ovom slučaju glasi: „Naš stav je da čovek koji ne može normalno da hoda ne sme da se podvrgne javnom poniženju i sramoti na ovako visokoj javnoj funkciji. Pored toga, njegovi savetnici mogu da se sapletu na štake i da se ozbiljno povrede. Ovakva osoba ne može da jaše konja, vrši smotru vojske ili da ide na koktele. Predsednikov avion nema lift za invalide.“
DžonF. Kenedi, predsednik Sjedinjenih Američkih država (1961–1963).
Bolovao je od Adisonove bolesti čije lečenje zahteva velike doze steroida, lekova koji menjaju raspoloženje. Kenedi je još imao i onesposobljavajuće bolove u leđima zbog kojih je često bio vezan za krevet. Tim povodom Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država obratio se američkom narodu: „Zašto birate ovakve gubitnike? Zar ne možete da izaberete nekoga finog i normalnog, bez hendikepa?“
U Srbiji, poučeni primerima iz sveta, moramo da podignemo građansku odgovornost na viši nivo kada se radi o ljudima s hendikepom. Mnogo je problema koji traže građansku inicijativu. Na primer: zašto da tolerišemo invalidska kolica i kolica za bebe na istim onim trotoarima na kojima parkiramo svoja kola? Ovde je jasno da se radi o velikom riziku – bebe i invalidi jednostavno treba da ostanu kod kuće. Zatim, napori da se pošalju invalidi na olimpijske igre za hendikepirane (paraolimpijske igre) samo razvodnjavaju duh olimpizma i pravog sporta u Srbiji. Niko ne bi trebalo da prilazi sportskim objektima ukoliko stalno ne trenira i nije u vrhunskoj fizičkoj i mentalnoj formi. Drago mi je da je i u Srbiji, napokon, neko skupio hrabrost, suočio se s realnošću i rekao istinu. Nadam se da je ovo samo početak.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Da bi ostao na vlasti, Bonaparta III je promenio državno uređenje, uklonio je sve političke neprijatelje, parlament je bio samo fasada režima, poslanike je potkupio velikim platama, skupština se nije pitala ni kod objave rata ili mira, a car je sebe često nazivao vrhovnim komandantom i u miru. Napoleon III bio je srećan, na velikim mitinzima proslavljao je novu pobedu i obnovu velike popularnosti
O novom filmu Kirila Serebrenikova Nestanak Jozefa Mengelea sa njegovim koproducentom Milošem Đukelićem, zahvaljujući kome će Srbija posle 30 godina biti deo Glavnog programa Filmskog festivala u Kanu
Sve ostale stanice na trasi ove pruge – Adaševci, Morović, Višnjićevo i Sremska Rača – zapuštene su, pune smeća, u nekima su ostavljeni delovi nameštaja, mape, signalizacija, a u jednoj čak i ceo (zaključani) sef
Hrvatska menja Zakon o grobljima kojim se traži uklanjanje nadgrobnih spomenika postavljenih nakon 30. maja 1990. koji „veličaju srpsku agresiju na Hrvatsku“. Među Srbima u Hrvatskoj vlada strah da će biti uklonjeni svi grobovi sa ćirilićnim natpisima
Ko osuđuje režimsko targetiranje ljudi iz medija, nevladinog sektora, opozicije i univerziteta, ne sme pristati ni na ova uperena protiv urednika i novinara RTS-a
Lišiti slobode Dejana Ilića, intelektualca besprekorne životne i radne biografije, bez iole smislenog povoda, samo je jedan od brutalnih pokazatelja da se režim okrenuo protiv sopstvenih građana i da ulazi u fazu terora
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!