img
Loader
Beograd, 28°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Kviz i život

Svi protiv samog

22. децембар 2004, 18:35 Maire Dubh
Copied

Naravno, Branku Jokiću ne sme da se dozvoli učestvovanje u kvizu "Sam protiv svih". Upotreba invalidskih kolica je ozbiljna stvar. TV kuća RTS i organizacioni tim kviza potpuno su u pravu kada kažu da "kviz nije namenjen invalidima zato što su stolice na kojima učesnici sede izuzetno visoke, dok je kompletna scenografija od stakla, te stoga nije bezbedna za invalide". Navešću samo nekoliko istaknutih primera iz sveta gde se mogu videti znanje i hrabrost onih koji su bili spremni da se suoče s ovakvim i sličnim dilemama

Stiven Hoking, nobelovac, fizičar, genije i profesor fizike na Kembridžu.

NIJE ZA KVIZ: Stiven Hoking

Kancelarija iz koje Hoking radi je ista ona u kojoj je radio Isak Njutn, pronalazač važnih zakona fizike. Hoking bi sedeo i u Njutnovoj stolici da može, ali kako već godinama boluje od neizlečive bolesti motornih neurona i potpuno je nepokretan, sedi u invalidskim kolicima. Hokingovo zdravstveno stanje izazvalo je oštru reakciju akademskog establišmenta u Velikoj Britaniji. Prema Kraljevskom društvu i Akademskom veću Univerziteta Kembridž (Royal Society; Academic Board of Cambridge University), „gospodin Hoking ne može da bude profesor univerziteta. On ne može čak ni da govori, da se pomera ili jede, a Univerzitet nema mogućnosti da obezbedi pomoć medicinskog osoblja koja mu je potrebna 24 sata dnevno. Na predavanjima je gospodin Hoking prisiljen da upotrebljava kompjuterski sinitisajzer ljudskog govora pa mu treba čak pet minuta da odgovori na postavljena pitanja. Iz istih razloga gospodin Hoking ne može da predstavlja Univerzitet u medijima.“

Dejvid Blanket, donedavno ministar unutrašnjih poslova Velike Britanije, slep od rođenja.

Savetodavni odbor Donjeg doma britanskog parlamenta reagovao je na Blanketovo postavljenje: „Mi podržavamo ideju pomoći ljudima s hendikepom, ali gospodin Blanket nije sposoban da čita brifinge i obimne dokumente s kojima ministri moraju da se upoznaju i da ih komentarišu. Kameni podovi Donjeg doma stari su stotinama godina, neravni su i klizavi pa se plašimo da će gospodin Blanket prouzrokovati opasnost po ostale članove parlamenta i vlade Velike Britanije. Na kraju, ne možemo da pustimo psa-vodiča gospodina Blanketa u Donji dom jer još nemamo toalete za pse u parlamentu.“

Roza Parks, poznata aktivistkinja u američkom pokretu za građanska prava, postala je poznata kada je u autobusu odbila da ustupi mesto belcu.

Sud države Alabama doneo je odluku povodom ovog slučaja: „Stvarni problem je to što Roza Parks ne ume da stoji kako treba. To je vrlo opasno u autobusu. U slučaju opasnosti ljudi moraju brzo da izađu iz autobusa ili, u suprotnom, mogu da predstavljaju veliki rizik po sigurnost ostalih putnika. Veoma je neodgovorno od Roze Parks što je uopšte ušla u autobus. To što je Roza Parks crne boje kože nema nikakve veze s našom odlukom.“

Frenklin D. Ruzvelt, predsednik Sjedinjenih Američkih Država (1933–1945).

Dobio je poliomijelitis u 39. godini života. Mišljenje Vrhovnog suda Sjedinjenih Američkih Država o ovom slučaju glasi: „Naš stav je da čovek koji ne može normalno da hoda ne sme da se podvrgne javnom poniženju i sramoti na ovako visokoj javnoj funkciji. Pored toga, njegovi savetnici mogu da se sapletu na štake i da se ozbiljno povrede. Ovakva osoba ne može da jaše konja, vrši smotru vojske ili da ide na koktele. Predsednikov avion nema lift za invalide.“

Džon F. Kenedi, predsednik Sjedinjenih Američkih država (1961–1963).

Bolovao je od Adisonove bolesti čije lečenje zahteva velike doze steroida, lekova koji menjaju raspoloženje. Kenedi je još imao i onesposobljavajuće bolove u leđima zbog kojih je često bio vezan za krevet. Tim povodom Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država obratio se američkom narodu: „Zašto birate ovakve gubitnike? Zar ne možete da izaberete nekoga finog i normalnog, bez hendikepa?“

U Srbiji, poučeni primerima iz sveta, moramo da podignemo građansku odgovornost na viši nivo kada se radi o ljudima s hendikepom. Mnogo je problema koji traže građansku inicijativu. Na primer: zašto da tolerišemo invalidska kolica i kolica za bebe na istim onim trotoarima na kojima parkiramo svoja kola? Ovde je jasno da se radi o velikom riziku – bebe i invalidi jednostavno treba da ostanu kod kuće. Zatim, napori da se pošalju invalidi na olimpijske igre za hendikepirane (paraolimpijske igre) samo razvodnjavaju duh olimpizma i pravog sporta u Srbiji. Niko ne bi trebalo da prilazi sportskim objektima ukoliko stalno ne trenira i nije u vrhunskoj fizičkoj i mentalnoj formi. Drago mi je da je i u Srbiji, napokon, neko skupio hrabrost, suočio se s realnošću i rekao istinu. Nadam se da je ovo samo početak.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

In memoriam

23.септембар 2025. I.M.

Preminuo Nikola Pilić, legenda svetskog tenisa

U 87. godini života u Rijeci je preminuo Nikola Pilić, proslavljeni teniser, selektor i trener, čovek koji je utabao profesinonalni put Novaka Đokovića

Politika u medicini

23.септембар 2025. M. L. J.

Tramp kao ginekolog-akušer: Da li je paracetamol štetan u trudnoći?

Jedino što trudnice piju za bol već decenijama je paracetamol. Sada predsednik SAD Donald Tramp tvrdi da ovaj lek u trudnoći izaziva autizam. Stručnjaci upozorovaju da to tako ne može da se trvrdi

Promo

23.септембар 2025. R.V.

Udruženje Fenomena ponovo u kampanji za besplatnu pravnu pomoć za sve žrtve nasilja prema ženama

Sistem besplatne pravne pomoći u Srbiji ima brojne nedostatke, a to se odražava i na položaj žrtava nasilja prema ženama.

Ugroženi strani radnici

23.септембар 2025. I.M.

Tramp uvodi taksu od 100.000 dolara na H-1B vize: Veliki udar na strane stručnjake u SAD

Predsednik Donald Tramp najavio je godišnju taksu od 100.000 dolara na H-1B zahteve, ključni program za zapošljavanje stranih stručnjaka u SAD. Odluka bi mogla ozbiljno da poremeti rad kompanija poput Amazona, Epla i Gugla

„Ne pričamo o Džefriju“: Parodija Diznijevih crtaća na Trampov račun

SAD

22.септембар 2025. T. S.

Kad Arijel seksualno zlostavljaju: Viralna parodija Diznija sa aluzijama na Trampa

Kako izgledaju MAGA Diznijevi crtaći u režiji holandskog komičara Arjena Lubaha? U njima se „ne priča o Džefriju“, migrantska sIužba ICE deportuje Aladina, a sirena Arijel trpi seksualno uznemiravanje. Sve ovo su aluzije na skandale Donalda Trampa

Komentar
Niču zgrade po Srbiji: Hoće li novi zakon reširi problem nelegalne gradnje?

Komentar

Legalizacija kakvu svet nikada nije video – još jednom

Nova kampanja za brzometnu legalizaciju za 100 evra ne razlikuje se u suštini mnogo od one od pre deset godina. Zanimljive su, međutim, finese, poput legalizacije divlje gradnje u nacionalnim parkovima

Radmilo Marković

Pregled nedelje

Tako kaže Jovo Bakić

U novom broju „Vremena“ Jovo Bakić je rekao da ne bismo opstali kao društvo i pojedinci kada bi režim pobedio. U pravu je. Reč sloboda u takvoj Srbiji bila bi zabranjena, lični integritet bio bi razlog za hapšenje, a kukavičluk – način preživljavanja

Filip Švarm

Komentar

Režimska okupljanja kao pogrebne povorke

Na režimskim vikend-okupljanjima nema energije jer stvarnost prodire kroz pukotine alternativne stvarnosti. A bez strasti nema ničega, što reče Hegel

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1811
Poslednje izdanje

Jovo Bakić, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu

Imamo ljude koji će se obračunati s kriminalom Pretplati se
Kako se biraju kandidati za “studentsku listu”

Budući poslanici pred prijemnom komisijom

Kolektivni portret savremenika: Batinaši

Sitna boranija braće Vučić

Dosije povodom 35. rođendana nedeljnika “Vreme”: Novinarstvo u sumrak Gutenbergove ere (1)

Žurnalizam i čurnalizam: otpisana štampa i velika galama

Intervju: Siprijan Kacaris, pijanista

U potrazi za zaboravljenim delima

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure