img
Loader
Beograd, 37°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Košarka

Stanovnici Kuće slavnih

30. avgust 2017, 20:43 Marko Pantić
Foto: FoNet EPA
Copied

Prvi proklamovani cilj Kuće slavnih jeste da vodi računa o nasleđu i beleži istoriju košarke. Ključni uslovi za ulazak su izuzetno dostignuće u košarci na međunarodnom nivou, kao i doprinos globalnom razvoju košarke. Priznanje se dodeljuje u četiri kategorije: igrači, treneri, sudije i "zaslužne ličnosti" koje ne spadaju u sportske kategorije, a doprinele su razvoju košarke, među kojima je najviše sportskih funkcionera. Pravila propisuju i da pri svakom prijemu novih članova najmanje polovina mora biti iz kategorije igrača

Dok je košarkaška javnost bila okupirana poslednjom fazom priprema seniorske reprezentacije pred odlazak na Evropsko prvenstvo, legendarni trener je dobio još jedno veliko priznanje. Dušan Duda Ivković postaje „stanovnik“ Fibine Kuće slavnih u „klasi 2017“ u kategoriji trenera. Kakva se košarka igrala na prostorima SFR Jugoslavije pokazuje i to što je u kategoriji igrača, pored čuvenog američkog centra Šekila O’Nila, ove godine čast da uđu u Kuću slavnih pripala i Toniju Kukoču i Raziji Mujanović. Izabrani velikani će zvanično postati deo elite na svečanosti koja će se 30. septembra održati u Mijeu (mestu nadomak Ženeve) u kome se nalazi sedište Fibe.

ISTORIJAT: Rodonačelnikom ideje o osnivanju Kuće slavnih smatra se Pedro Ferandis, penzionisani španski trener, koji je trenirao madridski Real krajem šezdesetih i tokom sedamdesetih godina 20. veka. On se 1990. godine obratio Borislavu Stankoviću, tadašnjem generalnom sekretaru Fibe, ističući da je Fibi potrebna institucija koja će se baviti očuvanjem nasleđa međunarodne košarke i okupljati ljude koji su svojim delanjem doprineli njenom razvoju i popularizaciji. Do kraja decenije ideja je ostala na nivou priče, da bi 1999. godine Ferandis podneo i predlog za osnivanje Kuće slavnih. Centralni bord Fibe je odobrio ovaj predlog 2001. godine, pa se posle toga pristupilo izradi propisa i procesa izbora. Nadležni su doneli odluku da će se ovo priznanje, „ulazak“ u Kuću slavnih, dodeljivati u četiri kategorije: igrači, treneri, sudije i „zaslužne ličnosti“ koje ne spadaju u sportske kategorije, a doprinele su razvoju košarke, među kojima je najviše sportskih funkcionera.

Ferandisova ideja je doživela svoju realizaciju na 75. godišnjici osnivanja Fibe – košarkaška Kuća slavnih osnovana je 2007. „Kuća Slavnih predstavlja spomenik svim članovima međunarodne košarkaške porodice“, istakao je povodom osnivanja Ferandis, koji od tog dana nosi nadimak „Otac Kuće slavnih“. Među prvim članovima našli su velikani poput Nikosa Galisa i Aleksandra Gomeljskog, kao i „Otac košarke“ Džejms Nejsmit. Doprinosu koji je SFRJ, a time i Srbija dala razvoju svetske košarke svedoči i plejada asova sa naših prostora koja se našla u Kući slavnih odmah po osnivanju. Sudija Obrad Belošević, koji je sudio na Olimpijskim igrama 1968. u Meksiku; doktor tehničkih nauka Radomir Šaper, koji je značajno uticao na razvoj pravila u košarci; treneri Ranko Žeravica i Aleksandar Nikolić; igrač, a potom i dugogodišnji gensek Fibe Borislav Stanković, kao i Nebojša Popović, Radivoj Korać i Dražen Dalipagić. Iz nekadašnje SFRJ, članovi od osnivanja su i Ivo Daneu, Mirza Delibašić i Dražen Petrović.

Nakon prvog izbora održano je još sedam (ako računamo i ovaj dolazeći, pošto su novi članovi poznati), zaključno sa 2017. godinom. Srpska košarka je imala čast da je 2010. predstavlja Vlade Divac, dugogodišnji reprezentativac i bivši predsednik Olimpijskog komiteta Srbije. Poslednji član Kuće slavnih koji dolazi iz Srbije pre izbora Dušana Ivkovića bio je Zoran Slavnić, dugogodišnji plejmejker reprezentacije Jugoslavije, a potom i selektor reprezentacije, koji je primljen 2013. godine.

PROCES SELEKCIJE: Prvi proklamovani cilj Kuće slavnih jeste da vodi računa o nasleđu i beleži istoriju košarke, a priznanje se može dodeliti i posthumno. Ključni uslovi za ulazak su izuzetno dostignuće u košarci na međunarodnom nivou, kao i doprinos globalnom razvoju košarke. Predviđeno je da se nominacije održavaju na svake dve godine, s tim da ovo pravilo nije imperativne prirode. Pravila propisuju i da pri svakom prijemu novih članova najmanje polovina mora biti iz kategorije igrača. Da bi mogli da budu nominovani, igrači moraju biti penzionisani najmanje pet godina, a proklamovana je i namera Fibe da se vremenom postigne ravnopravnost polova pri prijemu novih članova. Što se procesa predlaganje tiče, članovi nacionalnih i regionalnih košarkaških saveza, kao i članovi Centralnog borda Fibe, mogu da podnose nominacije, a nominovani kandidati moraju biti predloženi najmanje devet meseci pre zakazane ceremonije prijema novih članova. Nominacije se podnose tročlanom Komitetu za izbor, koji je odgovoran za predlaganje kandidata. Njime predsedava generalni sekretar Fibe koji i imenuje ostala dva člana Komiteta. Komitet pažljivo razmatra podnete nominacije po opštim kriterijumima pa ih, pošto konstatuje da su uslovi za nominaciju ispunjeni, prosleđuje Komitetu za priznanja. Taj komitet se sastoji od tri člana koji dolaze iz Centralnog borda Fibe, a koje imenuje sam Centralni bord. Nakon razmatranja svih podnetih nominacija, Komitet odlučuje koji kandidati će postati novi članovi Kuće slavnih.

KLASA 2017: Dušan Duda Ivković postaje član Fibine Kuće slavnih na ukupno osmom izboru od kada je ova institucija osnovana. Do ovog priznanja došao je nakon „pobede“ u konkurenciji trenera među kojima se nalaze neka od najvećih imena svetske košarke. Pored Ivkovićeve, Komitet za priznanja je razmatrao još trideset jednu nominaciju. Nominovani su bili i Etore Mesina, aktuelni selektor italijanske reprezentacije, kao i Bogdan Tanjević, trenutni „šef struke“ crnogorskog tima. Interesantno je napomenuti da su se, pored Ivkovića, u konkurenciji našla još četiri naša trenera: Milan Vasojević, Božidar Maljković, sadašnji predsednik Olimpijskog komiteta Srbije Željko Obradović, dugogodišnji selektor naše reprezentacije i sadašnji trener Fenerbahčea, kao i Svetislav Pešić, nekadašnji selektor SRJ a sada funkcioner minhenskog Bajerna.

Dušan Ivković je jedan od najuspešnijih evropskih trenera svih vremena. Trenersku karijeru je počeo u beogradskom Partizanu, sa kojim je osvojio prvi međunarodni trofej – Kup Radivoja Koraća 1978. godine. Potom je osvojio ukupno sedam nacionalnih titula i sedam nacionalnih kupova sa raznim klubovima koje je trenirao. Najveći uspesi na klupskoj sceni su mu dve evropske titule sa atinskim Olimpijakosom, osvojene 1997. i 2012. Bio je selektor nacionalne selekcije u vremenu kad se raspadala bivša država (1988–1996) i postigao je velike uspehe – tri evropska i jedno svetsko zlato, kao i olimpijsko srebro. Povratak na staze uspeha košarkaške reprezentacije Srbije, kao samostalne države, vezan je za Ivkovića. Bio je selektor od 2008. do 2013. godine, a 2009. je na Evrobasketu u Poljskoj sa reprezentacijom osvojio srebrnu medalju.

Pored Dušana Ivkovića Klasu 2017 čini i američki „Drim tim“, koji je nastupao na Olimpijskim igrama u Barseloni 1992. godine. Članovi Fibinog komiteta za priznanja su se na ovaj presedan (do sada ceo tim nikad nije primljen) odlučili zato što je ovo bio prvi put da su na nekom velikom takmičenju nastupili američki „profesionalci“ – kako su još od polovine 20. veka nazivani igrači NBA lige. Ovog puta nije bilo izbora sudija niti ličnosti koji su doprineli košarci, tako da, uz trenera Ivkovića, Klasu 2017 popunjavaju članovi iz kategorije igrača. Uz već pomenute Kukoča, Mujanovićevu i O’Nila, članovi Kuće slavnih od 2017. godine su i Izraelac Miki Berkovic, Novozelanđanin Pero Kameron i Letonac Valdis Valters.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
Toplotne pumpe

Energetika

17.jul 2026. B. B.

Procvat toplotnih pumpi u Nemačkoj: Najmanji troškovi za grejanje i hlađenje, a još i ekološki čiste

Toplotne pumpe su 2025. godine bile najčešći instaliran tip sistema grejanja u Nemačkoj - em najviše smanjuju račune za grejenje, em mogu i da hlade, em su ekološki čiste. Nemačka država je davala ogromne subvencije za njihovu ugradnju. Kakva je situcija u Srbiji

Fudbaleri Argentine sa spornim transparentom

Fudbal

17.jul 2026. B. B.

„Malvini su argentinski“: FIFA će možda kazniti Argentinu i to tek nakon finala SP

FIFA bi mogla da kazni argentinske igrače i fudbalski savez zbog transparenta „Malvini su argentinski“ na utakmici sa Engleskom, jer njen kodeks zabranjuje na stadionima bilo kakvu „poruku koja nije prikladna za sportski događaj“. Foklandska ostrva (Malvini), zbog kojih su dve države ratovale, su pod britanskom upravom

Žene u haljinama, moda

Moda

16.jul 2026. Katarina Abel (DW)

„Smrtonosne pantalone“ iz Zare nisu prvi opasan trend, u istoriji mode bilo je i mnogo gorih

„Smrtonosne pantalone Zara" postao je izuzetno viralan trend na društvenim mrežama, ali moda je i ranije umela da bude surova, pa čak i smrtonosna

Klimatske promene

16.jul 2026. A.I.

Fizički fakultet: Toplotni talas u Srbiji 55 puta verovatniji nego sredinom 20. veka

Toplotni talas koji je krajem juna pogodio Srbiju usled klimatskih promena danas je čak 55 puta verovatniji nego sredinom 20. veka, pokazuje studija naučnika sa Fizičkog fakulteta Univerziteta u Beogradu

Naravoučenije

15.jul 2026. Sonja Ćirić

Kad nevaljalci i neznalice dođu na vlast

U Andrićevom prevodu, Političke i društvene napomene Frančeska Gvičardinija čitaju se kao zbirka pouka i saveta savremenom čoveku, i to ne samo u Srbiji

Komentar
Paunović

Pregled nedelje

Nepodnošljiva lakoća bezosjećajne gluposti

Zašto ministarka Snežana Paunović još nije smenjena? Šta to govori o njoj, režimu i Srbiji

Filip Švarm
Brankov most

Komentar

Prebijanje Vladimira Arsenijevića: Zlo ispod mosta

Zlo se zavuklo pod most i tamo, zaklonjeno od svetla, ćutalo i čekalo. Kad je Vladimir Arsenijević izašao iz taksija, nad Beogradom se opet nadvila ona isto neman koja je onemogućavala izložbu Rona Haviva, sprečavala održavanje prve Parade ponosa, palila Bajrakli džamiju i Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država i vandalizovala i centar grada tokom Parade ponosa 2010.

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Velin Milić u paradnoj uniformi prima orden od Aleksandra Vučića

Pregled nedelje

Mafijaški rat u doba naprednjaka

Šta govore ubistvo Aleksandra Nešovića Baje i ranjavanje Milana Ostojića Sandokana? Zašto su porasli apetiti podzemlja? Kakvu tu ulogu igra policija? I zbog čega Vučić stalno najavljuje najave izbora

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1854
Poslednje izdanje

Intervju: Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Pobeda je sigurna Pretplati se
Intervju: Vladimir Arsenijević, pisac

I dalje slobodno da šetam Beogradom

Intervju: Rodoljub Šabić

Da li bi nas napadali da smo partijski vojnici

Portret savremenika: Milan Ostojić Sandokan

Posledice i žrtve metastaze sistema

Mundijal i mi

“Pajserisana” Srbija na fudbalskoj margini

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure