img
Loader
Beograd, 38°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Ekologija

Šta su udisali stari Rimljani

03. april 2025, 00:28 Maja Miljević Đajić
foto: wikipedija
DOKAZ: Rimska olovna cev sa natpisom Legija XIV Gemina iz Vizbadena
Copied

Pouzdano se zna da su i stari Rimljani zagađivali životnu sredinu. Olovo su, na primer, koristili čak i za pravljenje dečjih igračaka. Da li ta informacija treba da nas uteši ili zabrine?

Dok se suočavamo sa savremenim izazovima zagađenja životne sredine, istorija nas podseća da ove opasnosti nisu novijeg datuma. Olovo je ispuštano u atmosferu u rimskom periodu tokom rudarenja i topljenja srebra, a bilo je masovno korišćeno u svim aspektima života Rimljana. Široka primena uključivala je šminku, zaslađivače, dečje igračke, posuđe, pa i vodovodne cevi. Problem je bio toliko rasprostranjen da se smatra jednim od najranijih primera negativnog uticaja na životnu sredinu i zdravlje ljudi, posebno dece.

U vodovodima, olovo se uveliko koristilo za oblaganje ili zaptivanje zemljanih cevi, akvadukta i rezervoara, jer je bilo savitljivo i lako se razbijalo u tanke listove. Kontejneri, poput onih u Pompeji iz kojih se služila hrana ili piće, kao i pribori za jelo sadržali su olovo. Bronzani i bakarni lonci često su bili obloženi olovom ili legurom olova i srebra, kako bi se sprečilo da neprijatan ukus bakra pokvari hranu. Budući da šećer nije bio poznat a med je bio skup, Rimljani su obično koristili koncentrat grožđa kao zaslađivač koji je pripremljen kuvanjem u bakarnim loncima, obloženim olovom. Olovo je davalo slatkast ukus i dobijeni proizvod dalje se koristio kao zaslađivač u hrani i vinu. Preparati od olova (cerusit, olovo-karbonat) korišćeni su kao puder za lice, masti, lekovi za oči i bela boja. Postoje i zapisi da su olovni preparati služili kao kontraceptivna sredstva. Čak su i dečje igračke od olova pronalažene širom Rimskog carstva.

Oko 80.000 radnika godišnje bilo je izloženo velikoj kontaminaciji olovnog praha i isparenjima, a još 60.000 u proizvodnim jedinicama, u livnicama. Naučnici su to potvrdili proučavanjem leda iz glečera, sedimenata iz jezera i tresetnih jezgara. Ovi uzorci su poput vremenske kapsule pošto zadržavaju čestice iz atmosfere koje su se taložile vekovima usled rudarskih i industrijskih aktivnosti. Isto tako analize ljudskih skeletnih ostataka ključne su u razumevanju izloženosti olovu budući da se ono taloži u kostima i ostaje duže vreme, predstavljajući trajni zapis izloženosti ovom toksičnom metalu. Naučnici su istražili koncentracije metala u tragovima u nekim od najdubljih slojeva leda na Monblanu, koji pokazuju da su tokom rimskog doba bila dva skoka u atmosferskom zagađenju olovom nad Evropom. Prvi je bio u 3. veku pre nove ere, a drugi u 2. veku nove ere. To znači da su rimske rudarske aktivnosti zagađivale atmosferu skoro 500 godina, od 350. godine pre nove ere do 175. godine. Godišnje je Rimsko carstvo proizvodilo tri do četiri kilotona atmosferskog olova u vazduh.

Od Antoninove kuge od 165. do 180. godine, koja je ozbiljno pogodila Rimsko carstvo, zagađenje olovom opada. Takođe, Rimljani prestaju da koriste olovne cevi oko 250. godine, a do pada proizvodnje olova dolazi u 5. veku, što je verovatno u vezi sa ratovanjima sa varvarima, ubrzo i sa padom Rimskog carstva.

Uz pomoć hemijskih analiza moguće je dokazati prisustvo olova na skeletnim ostacima. Naučnici uzimanjem uzoraka iz zuba i kostiju mogu da procene nivoe olova kojima su ljudi bili izloženi tokom svog života. Zabeleženi nivoi olova na ljudskim skeletnim ostacima često su bili povišeni u odnosu na one koje danas smatramo bezbednim.

Pre nekoliko godina, istraživači Odeljenja za arheologiju sa Univerziteta u Daramu su prvi put analizirali ljudske skeletne ostatke iz Španije, Francuske, Rumunije i Libana iz perioda od 1. do 4. veka radi utvrđivanja koncentracije olova kod odraslih i dece. Istraživači su otkrili da mlađa deca imaju znatno veći nivo olova u zubnoj gleđi od odraslih. Takođe, kod one dece gde su bile prisutne veće koncentracije olova, primećene su i lezije koje su u vezi sa metaboličkim bolestima (anemija, rahitis, skorbut). Tim istraživanjima su pokazali da je trovanje olovom bio faktor koji je doprineo visokoj stopi smrtnosti novorođenčadi i bolestima u detinjstvu tokom rimskog perioda. Naučnici procenjuju da je do 50 odsto dece umrlo pre desete godine starosti, pri čemu više od 30 odsto njih nije navršilo godinu dana. Budući da su deca stalno bila izložena olovu preko vode, hrane, igračaka i drugačije, ne treba da čudi povećana smrtnost najmlađe populacije u vreme Rimljana.

Postoje dokazi da su Rimljani bili svesni opasnosti po zdravlje od olova. O tome nas obaveštava Vitruvije u 1. veku pre nove ere u knjizi De Architectura, koji je primetio da je voda koja se sprovodi putem zemljanih cevi korisnija od one koja protiče kroz olovne cevi, a koje su štetne za ljudski sistem i ne mogu biti zdrave za telo. To je pre svega primetio posmatranjem radnika u rudnicima olova koji su bili bledi, jer isparenja pri livenju olova uništavaju “snagu krvi” i nije pogrešio. On dalje zaključuje da “voda stoga ni u kom slučaju ne bi trebalo da se vodi u olovnim cevima ako želimo da bude zdrava”.

Takođe, Plinije Stariji, koji je poginuo tokom erupcije vulkana Vezuva 79. godine naše ere, govorio je o “štetnoj i smrtonosnoj pari” (sumpor-dioksid) iz olovne peći. Dokumentovao je u knjizi Naturalis historia kako obrada srebra utiče na zdravlje, primetivši da se olovo pojavljuje tokom topljenja srebra. Naravno, njihova upozorenja nisu dobila nikakvu pažnju. Nakon ovih rimskih zapisa o toksičnosti olova, klasično hronično trovanje olovom prvi put je opisano tek u 7. veku nove ere.

Rimski period nam jasno pokazuje dugotrajne posledice zagađenja na životnu sredinu i ljudsko zdravlje, podsećajući nas na slične izazove savremenog sveta. Kao što su Rimljani zanemarivali opasnosti olova zarad praktičnosti i profita, i danas se, nažalost, često ignorišu posledice zagađenja u korist kratkoročnih ekonomskih interesa. Zdravlje naroda i živog sveta stavlja se u drugi plan, čime se ponavljaju greške iz prošlosti, umesto da nam one služe kao pouka kako da budemo odgovorniji prema očuvanju prirode i zaštiti ljudskog zdravlja.

Tagovi:

Rim Zagađenje Životna sredina
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Veštačka inteligencija

26.jul 2025. Tijana Stanić

Test modernog doba: Kako da prepoznate ChatGPT tekst

Veštačka inteligencija je sve naprednija, a AI detektore je lako prevariti. Mogu li se uopšte prepoznati tekstovi koje nije napisao čovek

Evropsko prvenstvo u košarci

25.jul 2025. I.M.

Američki novinar: Nikola Jokić igra za Srbiju na Eurobasketu

Američki mediji očigledno nešto znaju, što još uvek ni u Srbiji ne znaju, jer ni srpski reprezentativci nisu mogli da potvrde da će najbolji igrač na svetu igrati za nacionalni tim

Četvrti toplotni talas

25.jul 2025. Jelena Kozbašić / Klima 101

Četvrti toplotni talas u Srbiji: Ekstremne vrućine kao nova normalnost

Balkan i istočni Mediteran suočavaju se sa četvrtim toplotnim talasom ovog leta, dok temperature u Grčkoj, Turskoj i južnoj Srbiji prelaze 42 stepeni Celzijusa. U Srbiji je od početka godine zabeleženo čak osam toplotnih talasa, što je višestruko više od proseka iz druge polovine 20. veka

Hodanje: Jedan od najlakših načina da se poboljša zdravlje

Zdravlje

24.jul 2025. N. M.

Naučno istraživanje: Ne morate da hodate 10 000 koraka dnevno

Prema istraživanjima, više hodanja može smanjiti rizik od demencije, depresije i umiranja od raka, a ujedno je dobro i za srce. Najnovije brojke pokazuju da je oko 7000 koraka dovoljno za dobro zdravlje

Ilustracija

Srbija

24.jul 2025. N. M.

Velike vrućine prazne Gružansko jezero

Veliki broj toplotnih talasa i velikih vrućina ovog leta doveo je do zabrinjavajuće niskog nivoa vode u Gružanskom jezeru u centralnoj Srbiji

Komentar

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure