
Pretplata
Dvobroj „Vremena“ uz veliki popust!
Čitajte „Vreme“ godinu dana po ceni od 140 dinara po broju. Akcija traje još malo
(Iz knjige Koreni evropske civilizacije, Mladinska knjiga Beograd, 2023)
Ukoliko se u ranom neolitu hleb nije pripremao – koje su to druge vrste hrane mogle biti? U nauci još od polovine prošlog veka traje debata o tome šta je starije – pečenje hleba ili priprema fermentisanih pića. Čini se da je ova druga mogućnost znatno verovatnija, a starčevačka stanovnici su raspolagali svim potrebnim preduslovima i namirnicama. Savremena proizvodnja piva podrazumeva korišćenje kvasca i hmelja, koji u vreme 5. milenijuma pre n. e. nije bio poznat. Ipak, hmelj nije neophodan za fermentaciju, za to su potrebni kvasac i slad. Iz etnoloških izvora i eksperimentalnih istraživanja poznato je da se slad može dobiti sasvim jednostavnim postupcima. Zrna pšenice i ječma su mogla biti ostavljena da proklijaju. Klijanje oslobađa šećere i skrob, pa su u tom stanju žitarice i hranljivije. Potom su sušene na suncu, pa mrvljene u žrvnjevima i prelivane vrelom vodom. Tako se dobijala gusta slatkasta tečnost – slad. Ona se dalje mogla kuvati s travama, začinima ili voćem, čime se dobijalo piće prijatnog ukusa, ali se ono moglo dalje ostavljati da fermentiše uz pomoć kvasca. Neolitski stanovnici mogli su da nabave različite vrste divljeg kvasca. Bobice crne zove – uobičajene na svim starčevačkim nalazištima, na primer, imaju na kožici velike količine divljeg kvasca. Tako dobijeno piće bilo je blago i s niskom količinom alkohola.
O prisustvu fermentisane hrane ili pića imamo posredne potvrde, pre svega keramičke posude. Posebna vrsta tragova na unutrašnjosti grnčarije ukazuje na skladištenje ili pripremu namirnica koje su, zbog visoke kiselosti, izazvale oštećenja na zidovima posuda. Takva oštećenja mogla su nastati pripremom fermentisane hrane ili pića: mlečnih proizvoda ali i blagoalkoholnih pića. Imajući u vidu da godišnji prinosi useva nisu bili veliki, proizvodnja pića sličnih pivu sasvim odgovara toj situaciji. Takva pića, prema saznanjima antropologije, nisu konzumirana svakodnevno, niti u velikim količinama kao što to radimo danas, već samo u posebnim, izuzetnim prilikama: za vreme gozbi, slavlja, obreda ili nekih drugih značajnih događaja.
Čitajte „Vreme“ godinu dana po ceni od 140 dinara po broju. Akcija traje još malo
Jevrem Obrenović je otkrio Srbiji evropski način života, njegova porodica i ljudi oko nje bili su primer kulture, modernosti i napretka, bio je jedan od osnivača mnogih današnjih institucija pa i Narodne biblioteke Srbije i SANU, napravio je prvu urbanu varoš, pa ipak, njegov stariji brat knez Miloš ga je oterao u izgnanstvo
Više od 1500 Australijanaca i Novozelanđana borili su se sa srpskim vojnicima u Velikom ratu, o čemu se ne bi znalo da nije bilo četiri fotografije. Sad je o tome snimljen dugometražni dokumentarni film Kajmakčalan, priča o slučajnosti i upornosti, o sudbini i savezništvu ljudi u borbi za bolji svet, ali i o dijaspori i patriotizmu
Kako se oseća pripadnica cincarskog naroda dok neumoljivo nestaje njen jezik pa samim tim i identitet, čija je ćerka svesna svojih korena i važni su joj, ali cincarski samo natuca, unuka se seti po neke pesmice samo o praznicima, a država u kojoj živi 40 godina ne dozvoljava da pripadnici njenog naroda osnuju nacionalni savet
Investitor planira gradnju zgrade koja će se sastojati od podzemnog nivoa, prizemlja, tri sprata, kao i jednog povučenog sprata
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve