Zašto se srpska nauka po treći put našla na čelu ugledne "Tomson Rojtersove" liste "Zvezda u usponu"? Kako "Vreme" saznaje od samog Tomson Rojtersa, reč je o – statističkoj grešci
Evo jedne, rekli bismo, suviše lepe vesti. Srbija je, navodno, prva u svetu u sledećih dvanaest naučnih oblasti: poljoprivredne nauke, biologija i biohemija, hemija, klinička medicina, računarske nauke, inženjerstvo, nauka o materijalima, matematika, neuronauke, farmakologija i toksikologija, fizika i svemirske nauke.
Prošle nedelje su beogradski mediji preneli kako je Srbija već treću godinu za redom prva na listi „Zvezde u usponu“ uglednog godišnjeg „Tomson Rojtersovog“ istraživanja o citiranosti naučnih radova. Kako je to moguće? Šta bi sa raširenim mitom o potpunoj nedostižnosti američke nauke? Kako je Nemačka koja je toliko ulagala u razvoj nauke da bi uhvatila korak sa SAD, sada najednom u toliko oblasti zaostala iza Srbije? Gde se izgubio Japan, a gde Kina? Kako je Srbija pretekla Rusku Federaciju čak i u svemiru, a da nikada nije lansirala ni jedan jedini satelit izvan planete?
Moguće je da se, nakon informacije o tolikom uspehu srpskih nauka, građanin Srbije, onako za sebe zapitao i zašto sve te naučne discipline u zemljama Zapada dovode do tako visokog životnog standarda, a ovde, gde buja najbolja svetska nauka, nema ništa do toga. Jer, ako pažljivo pogledate navedeni spisak, on zahvata sve one istraživačke discipline koje temeljno menjaju stil života, podstiču tehnološki razvoj i dovode do nezadrživog ekonomskog napretka.
Naravno, reč je o nedovoljno preciznoj formulaciji medija koji nauku prenose kao sportski meč – Srbija ni u jednoj oblasti nije bukvalno prva u svetu, već je samo citiranost radova iz Srbije procentualno rasla brže nego citiranost radova iz ostalih zemalja. Ovog puta je „Tomson Rojters“ merio porast broja citata u julu i avgustu u odnosu na maj i jun 2010. godine i zatim proglasio 20 Rising star država. To je i samo po sebi, svakako, rezultat koji nije za potcenjivanje.
Međutim, čini se da smo se prilično uzalud radovali. Jer, kako „Vreme“ saznaje u samom „Tomson Rojtersu“, reč je o – statističkoj grešci. „U ovim analizama, manje države uvek idu na vrhu liste, budući da vodeće zemlje poput SAD, Kanade, Japana i Velike Britanije imaju stabilan rast“, kaže ekskluzivno za „Vreme“ Pol Sandel, direktor komunikacija Helathcare and Science, odeljenja kompanije „Tomson Rojters“, koje objašnjava da se iz perioda u period na listi „Zvezda u usponu“ meri procentualni rast broja onih radova koji su citirani.
„Velika citiranost samo kod nekoliko radova može napred izbaciti zemlje sa manjim naučnim outputom, u bilo kom periodu. Nije neobično da vidimo kako zemlja pravi ovakav skok u više oblasti“, objašnjava Sandel. Vrlo je moguće da veliki skok na Rising star listama Srbija dobrim delom duguje i promeni imena. Kako je Sandel rekao za „Vreme“, radovi koji pristižu iz Srbije kao zemlje porekla se i citiraju na taj način. Naime, broj objavljenih radova u Srbiji pre tri godine bio je – nula. Tada Srbija kao država formalno nije postojala jer je bila deo državne zajednice Srbija i Crna Gora.
U međuvremenu, svako ko poseti adresu sciencewatch.com/dr/rs/11jan–rs, može da primeti kako se na listi, pored Srbije i drugih, kao zvezda u usponu u Genetici nalazi i Jugoslavija. Kako bi ova zemlja uopšte mogla biti u usponu, kada već godinama ne postoji? „Budući da nije sasvim realistično reći kako je Jugoslavija zvezda u usponu, u budućnosti, mi možemo da ispravimo naše analize kako bi isključili mogućnost da se ona ponovo pojavi. I hoćemo“, kaže Sandel.
Kako ovo do sada nije uočeno? Pošteno govoreći, čak je i razumljivo da Ministarstvo nauke i tehnološkog razvoja, kao i svaka vlast, posle ove vesti sebi upiše poen, ali je posebno zanimljivo kako uvek nečim nezadovoljna naučna zajednica oko ove liste praktično nije reagovala nijednom u ove tri godine, ako se izuzmu pojedinci koji su odmah zahtevali da se ulaganja povećaju kako bi se takvi uspesi nastavili.
Zapažanje o nelogičnostima u listi „Zvezda u usponu“ stiglo je „Vremenu“ od Društva za promociju i popularizaciju nauke. Kako kažu u Društvu, to je bilo „sumnjivo i pored toga što je Ministarstvo za nauku povećanim ulaganjem poslednjih godina, kao i praksom da kategorizuje istraživača po produktivnosti, podstaklo porast kvantiteta i kvaliteta naučnih radova“.
„Ukoliko dođe do promena imena države, a to se ne uzme u obzir u analizi, događa se da država pod novim imenom polazi sa nula citata. U tom slučaju, nekoliko godina po promeni imena država bi imala veliki porast u broju citata u svim oblastima“, kaže za „Vreme“ doktor Milovan Šuvakov, viši naučni saradnik Instituta za fiziku u Zemunu i predsednik Društva za promociju i popularizaciju nauke (DPPN).
Nasuprot tome, prema podacima koje je DPPN prikupio sa Web of Science, naučnici u Srbiji su tokom perioda od 2007. do 2010. objavili 15.026 naučnih radova, od kojih, što je posebno zanimljivo, samo je jedan izašao u listu „Nature“, a nijedan u „Scienceu“ (videti tabelu u okviru). Oni su prosečno citirani 2,1 puta, što je brojka kojom se ne vredi suviše hvaliti, a daleko su od država kao što su Nemačka i SAD, gde je u istom periodu objavljeno znatno više od 500.000 radova.
Naučna produkcija cele srpske nauke može se porediti sa produkcijom Instituta za tehnologiju u Masačusetsu (MIT), što je samo jedna, doduše vodeća naučna ustanova u SAD, koja je u istom periodu objavila čak 19.951 rad, pri čemu je njihova prosečna citiranost bila skoro sedam puta veća nego radova srpskih naučnika.
Nekoliko važnih pomaka u nagrađivanju produktivnosti istraživača, a koji uključuju i povećanje budžeta za nauku od 22 odsto, teško da mogu da nadoknade sredstva koja hronično nedostaju, posebno jer su, u međuvremenu, i troškovi porasli. Verovatno najsumorniji mogući podatak o srpskoj nauci je onaj da je prosečan broj publikacija po istraživaču manji od jednog rada na dve godine. Evo jednostavnog recepta – ako svaki istraživač u Srbiji godišnje objavi samo jedan rad više, bićemo dogodine u zenitu.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Srbija protiv Nemačke igra za bodove koji bi mogli da joj sačuvaju mesto u Ligi nacija. Pred gotovo praznim tribinama Paunovićev tim dočekuje selekciju koja takođe nema prostora za grešku
Redakciji "Vremena" je stigao zahtev za demanti na tekst "Roditelji OŠ '20. oktobar' večeras traže ostavku direktorke" objavljen 29. oktobra. Prenosimo ga u celosti i bez izmena
Kao nekad Kero Kler Berk je ne samo ogolio lažnu sliku tradicionalne žene u Americi, već i pokazao na kom su nivou ženska prava generalno – tvrde feministkinje. Ovaj roman je direktan napad na tradicionalni način života – ocenjuju konzervativne hrišćanke
Četrdeset godina dlakavog stvorenja koje je preživelo nuklearnu katastrofu na Malmaku, a sve što zna o Americi naučio je iz programa koji se plaća reklamama
Na nerazvijenom jugu gde je nastala izreka Pirova pobeda, gde je 813 muškaraca ubijeno zato što nisu hteli da pređu u islam, gde su stari Rimljani prvi put videli ratne slonove i još mnogo toga neponovljivog
Kritika koja nije u stanju da položi računa o sebi samoj nije kritika. Razlika između kritike, propagande i laži se, na samom početku Petooktobarske republike, zamaglila. Tu grešku, ovog puta, ne bismo smeli da ponovimo.
U trenutku kada su institucije Republike razorene, kada je Vučićeva hobotnica još uvek živa, kada su ljudi zgađeni nepravdom i smradom koji je esenesovski režim ostavio za sobom, mi imamo, što reče Makijaveli, samo građansku vrlinu kao pogonsko gorivo kojim se možemo vratiti na početak
Četvoro nezavisnih članova REM-a primer su istrajnosti i građanske odgovornosti. Rodoljub Šabić je, čak, po izlasku iz prostorija REM-a, posle izricanja kazne Informeru, doživeo da ga esenesovci vređaju, udaraju rukama i nogama. Ali i to će, uskoro, biti gotovo
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.