

Priča iz života
Zašto je empatija selektivna
Kako razumemo da majmunčetu Pančiju treba drug, ali nas povodom rata u Ukrajini brine samo odakle dolazi gas




Prema podacima Eurostata, Srbija je na samom dnu liste evropskih korisnika interneta. Prema tim podacima, tek 37 odsto domaćinstava u Srbiji prošle godine imalo je internet konekciju. Eurostatovi podaci za druge države članice i nečlanice Evropske unije govore da je Srbija mnogo lošija i od suseda sa kojima volimo da se poredimo: u Hrvatskoj taj udeo iznosi 50 odsto, a u Makedoniji 42. Slična je situacija ako posmatramo samo rasprostranjenost širokopojasnog interneta koji je u Srbiju stigao dosta kasnije i tek sad je „postao popularan“. Upravo tu postoji još jedna stvar simptomatična za Srbiju i još poneku manje razvijenu zemlju: velika je razlika u procentima koji se odnose na ukupno korišćenje interneta i korišćenje širokopojasnog interneta u domaćinstvima. Razlika ta dva broja su zapravo domaćinstva koja uglavnom koriste dajl-ap (dial-up) vezu veoma malih brzina preko modema, tehnologiju koja ne bi trebalo da pripada ovom veku.
Podaci našeg Zavoda za statistiku poklapaju se sa Eurostatovim, i oni pokazuju da je rast upotrebe interneta u domaćinstvima nešto sporiji u odnosu na evropske države: u 2008. taj procenat bio je 33,2, a u 2007. bio je 6,3 odsto. Prema podacima Zavoda za statistiku, čak 29,3 odsto domaćinstava koja imaju internet još koriste dajl-ap modem.
Prosek za 27 država članica Evropske unije daleko je iznad podataka za Srbiju, a rast ukupnog broja korisnika interneta je veoma pravilan. U 2007. godini 54 odsto domaćinstava imalo je internet konekciju, 2008. imalo ju je 60 odsto, a prošle 65 odsto. U ovim državama najzastupljeniji je širokopojasni internet (broadbend): 42 odsto domaćinstava koristilo ga je u 2007, sledeće godine 49 odsto, a 2009. 56 odsto.




Kako razumemo da majmunčetu Pančiju treba drug, ali nas povodom rata u Ukrajini brine samo odakle dolazi gas


Zatvarajući stranice romana Svinja, čitalac može da konstatuje: tu su na jednom mestu svi oni – ljudi koji su nam ukrali budućnost


Nedavno istraživanje otkrilo je zanimljive detalje o zdravlju, odnosu prema smrti i o sahranjivanju na našem prostoru u ranom neolitu


Kućica za miša u Tompsonovom muzeju i Kineska četvrt sa crvima i škorpionima na meniju samo su neki od razloga svetske pomame za glavnim gradom Tajlanda


Predsednik Iranske fudbalske federacije Mehdi Taj izjavio je da nije siguran da li će nacionalni tim moći da igra utakmice predstojećeg Svetskog prvenstva. Donalda Trampa, sa druge strane, „nije briga“
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve