

Vremenska prognoza
Koliko ce jos biti hladno?
Kakvo će vreme biti u Srbiji i od kada možemo d aočekujemo porast temeperature




Prema podacima Eurostata, Srbija je na samom dnu liste evropskih korisnika interneta. Prema tim podacima, tek 37 odsto domaćinstava u Srbiji prošle godine imalo je internet konekciju. Eurostatovi podaci za druge države članice i nečlanice Evropske unije govore da je Srbija mnogo lošija i od suseda sa kojima volimo da se poredimo: u Hrvatskoj taj udeo iznosi 50 odsto, a u Makedoniji 42. Slična je situacija ako posmatramo samo rasprostranjenost širokopojasnog interneta koji je u Srbiju stigao dosta kasnije i tek sad je „postao popularan“. Upravo tu postoji još jedna stvar simptomatična za Srbiju i još poneku manje razvijenu zemlju: velika je razlika u procentima koji se odnose na ukupno korišćenje interneta i korišćenje širokopojasnog interneta u domaćinstvima. Razlika ta dva broja su zapravo domaćinstva koja uglavnom koriste dajl-ap (dial-up) vezu veoma malih brzina preko modema, tehnologiju koja ne bi trebalo da pripada ovom veku.
Podaci našeg Zavoda za statistiku poklapaju se sa Eurostatovim, i oni pokazuju da je rast upotrebe interneta u domaćinstvima nešto sporiji u odnosu na evropske države: u 2008. taj procenat bio je 33,2, a u 2007. bio je 6,3 odsto. Prema podacima Zavoda za statistiku, čak 29,3 odsto domaćinstava koja imaju internet još koriste dajl-ap modem.
Prosek za 27 država članica Evropske unije daleko je iznad podataka za Srbiju, a rast ukupnog broja korisnika interneta je veoma pravilan. U 2007. godini 54 odsto domaćinstava imalo je internet konekciju, 2008. imalo ju je 60 odsto, a prošle 65 odsto. U ovim državama najzastupljeniji je širokopojasni internet (broadbend): 42 odsto domaćinstava koristilo ga je u 2007, sledeće godine 49 odsto, a 2009. 56 odsto.




Kakvo će vreme biti u Srbiji i od kada možemo d aočekujemo porast temeperature


Raketa „Space Launch System“ poletela je iz Svemirskog centra Kenedi na Floridi, noseći četiri astronauta u kapsuli Orion


Nema mnogo slikarki koje su imale tako velik i važan opus a tako su kratko živele kao što je Vidosava Kovačević. Da nije bilo Pavla Beljanskog, moguće je da se o njoj ne bi ni znalo


Članovi FB grupe “Bio jednom jedan Beograd” penju se u svoje i tuđe tavane prošlosti, i mogu da na osnovu jednog podatka otkriju nečiji život ili da isprave neki podatak. Kao to, na primer, da Ksenija Anastasijević nije bila prva Srpkinja sa doktorskom titulom


Više od pola veka pošto je čovek poslednji put kročio na Mesec, nova posada kreće ka Zemljinom prirodnom satelitu. Ovaj poduhvat održava i borbu za nadmoć na Zemlji
Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta
Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve