

Istorija nas uči
Pobegli od Istoka, stigli na Istok
Uticaj Rusije na politiku Srbije od Karađorđa do sad, ili: kako smo ginuli da bi Rusija ostvarila svoju interesnu zonu u Evropi i kako smo sami sebi minirali put ka Evropi




Prema podacima Eurostata, Srbija je na samom dnu liste evropskih korisnika interneta. Prema tim podacima, tek 37 odsto domaćinstava u Srbiji prošle godine imalo je internet konekciju. Eurostatovi podaci za druge države članice i nečlanice Evropske unije govore da je Srbija mnogo lošija i od suseda sa kojima volimo da se poredimo: u Hrvatskoj taj udeo iznosi 50 odsto, a u Makedoniji 42. Slična je situacija ako posmatramo samo rasprostranjenost širokopojasnog interneta koji je u Srbiju stigao dosta kasnije i tek sad je „postao popularan“. Upravo tu postoji još jedna stvar simptomatična za Srbiju i još poneku manje razvijenu zemlju: velika je razlika u procentima koji se odnose na ukupno korišćenje interneta i korišćenje širokopojasnog interneta u domaćinstvima. Razlika ta dva broja su zapravo domaćinstva koja uglavnom koriste dajl-ap (dial-up) vezu veoma malih brzina preko modema, tehnologiju koja ne bi trebalo da pripada ovom veku.
Podaci našeg Zavoda za statistiku poklapaju se sa Eurostatovim, i oni pokazuju da je rast upotrebe interneta u domaćinstvima nešto sporiji u odnosu na evropske države: u 2008. taj procenat bio je 33,2, a u 2007. bio je 6,3 odsto. Prema podacima Zavoda za statistiku, čak 29,3 odsto domaćinstava koja imaju internet još koriste dajl-ap modem.
Prosek za 27 država članica Evropske unije daleko je iznad podataka za Srbiju, a rast ukupnog broja korisnika interneta je veoma pravilan. U 2007. godini 54 odsto domaćinstava imalo je internet konekciju, 2008. imalo ju je 60 odsto, a prošle 65 odsto. U ovim državama najzastupljeniji je širokopojasni internet (broadbend): 42 odsto domaćinstava koristilo ga je u 2007, sledeće godine 49 odsto, a 2009. 56 odsto.




Uticaj Rusije na politiku Srbije od Karađorđa do sad, ili: kako smo ginuli da bi Rusija ostvarila svoju interesnu zonu u Evropi i kako smo sami sebi minirali put ka Evropi


Od 2001. do 2007. na Beogradskoj tvrđavi obnovljeno je oko 40 objekata i delova utvrđenja, što je oko 30 000m2 bedema, zidova kapija, mostova... Sad je drveni most ispred Kralj kapije zabetoniran, a deluje da su “Beli orlovi” glavno znamenje ovog kulturnog dobra od izuzetnog značaja


Stigao je novi Džejms Bond, ali ne na velika platna, već na ekrane gedžeta video-igara. Da li je igra prepoznala kakav je Bond potreban današnjem svetu


Prenose utakmica Svetskog prvenstva možete pratiti na kanalima Radio televizije Srbije i televizije Arene Sport


Veštačka inteligencija danas može da obavi mnoge poslove i mnoge ostavi bez posla. Ali ne ume da kreči, promeni svećicu na autu ili postavi pločice u kupatilu. A oni koji umeju, zarađuju sve bolje
Tivatska avantura Aleksandra Vučića, uzroci i posledice
Kako su Hari i Coje osvajali Crnu Goru Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve