

Evrovizija
Zejnina „Jugoslavija“: Balkanska frka u najavi
Nemački list "Frankfurter rundšau" pita se da li će nove prepirke izbiti zbog Zejnine pesme „Jugoslavija“, ako se plasira u Beč




Prema podacima Eurostata, Srbija je na samom dnu liste evropskih korisnika interneta. Prema tim podacima, tek 37 odsto domaćinstava u Srbiji prošle godine imalo je internet konekciju. Eurostatovi podaci za druge države članice i nečlanice Evropske unije govore da je Srbija mnogo lošija i od suseda sa kojima volimo da se poredimo: u Hrvatskoj taj udeo iznosi 50 odsto, a u Makedoniji 42. Slična je situacija ako posmatramo samo rasprostranjenost širokopojasnog interneta koji je u Srbiju stigao dosta kasnije i tek sad je „postao popularan“. Upravo tu postoji još jedna stvar simptomatična za Srbiju i još poneku manje razvijenu zemlju: velika je razlika u procentima koji se odnose na ukupno korišćenje interneta i korišćenje širokopojasnog interneta u domaćinstvima. Razlika ta dva broja su zapravo domaćinstva koja uglavnom koriste dajl-ap (dial-up) vezu veoma malih brzina preko modema, tehnologiju koja ne bi trebalo da pripada ovom veku.
Podaci našeg Zavoda za statistiku poklapaju se sa Eurostatovim, i oni pokazuju da je rast upotrebe interneta u domaćinstvima nešto sporiji u odnosu na evropske države: u 2008. taj procenat bio je 33,2, a u 2007. bio je 6,3 odsto. Prema podacima Zavoda za statistiku, čak 29,3 odsto domaćinstava koja imaju internet još koriste dajl-ap modem.
Prosek za 27 država članica Evropske unije daleko je iznad podataka za Srbiju, a rast ukupnog broja korisnika interneta je veoma pravilan. U 2007. godini 54 odsto domaćinstava imalo je internet konekciju, 2008. imalo ju je 60 odsto, a prošle 65 odsto. U ovim državama najzastupljeniji je širokopojasni internet (broadbend): 42 odsto domaćinstava koristilo ga je u 2007, sledeće godine 49 odsto, a 2009. 56 odsto.




Nemački list "Frankfurter rundšau" pita se da li će nove prepirke izbiti zbog Zejnine pesme „Jugoslavija“, ako se plasira u Beč


“Zamislite dete koje posle škole nosi futrolu instrumenta kroz kraj u kom se retko viđa nešto svečano. To dete ne nosi samo instrument. Nosi dokaz da se njegova budućnost ne završava na mestu na kom je rođeno. I nosi jednu novu naviku: da istraje, da bude deo nečega većeg od sebe”


Bitef nije hteo da se ogradi od govora Mila Raua kojim je otvorio 58. festival kao što je vlast tražila od njega i posle toga je sve krenulo nizbrdo – tema je publikacije “Dosije” Bitef teatra


Putopis Viktora Lazića o Grenlandu objavljen je baš kad je Tramp saopštio da mora imati to ostrvo. Zato, iako u njemu ima malo politike, čitate ga misleći kako će jednog dana sva ta lepota postati Las Vegas


U eri društvenih mreža i opsesije postignućem, roditeljski ponos sve češće prelazi nevidljivu granicu i postaje pritisak pod kojim dete gubi pravo na grešku, običnost i sopstveni identitet. Iza blistavih uspeha često ostaje tiha generacija koja je naučila da bude trofej, ali ne i da bude svoja
Još jedna zima našeg nezadovoljstva
Studenti između batinaša i opozicije Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve