

Esej
Šta bi bilo kad bi bilo sa SFRJ
O delima koja kroz prizmu naučne fantastike tumače stanje na ovim prostorima od SFRJ do Srđana Dragojevića i Predraga Ličine, a preko Radivoja Lole Đukića


Sovjetska sonda teška pola tone srušila se u Indijski okean, saopštila je ruska svemirska agencija. Sovjeti su ovu letelicu lansirali u svemir još 1972. godine, ali zbog kvara nije napustila Zemljinu orbitu
Sovjetska automatska stanica Kosmos-482, koja je bila u Zemljinoj orbiti od 1972. godine, ušla je u guste slojeve atmosfere i pala u Indijski okean, saopštila je ruska svemirska agencija Roskosmos.
„Prema proračunima stručnjaka iz JSC CNIIMass (deo Roskosmosa), stanica je ušla u guste slojeve atmosfere u 9.24 sati po moskovskom vremenu, 560 kilometara zapadno od Srednjeg Andamanskog ostrva, i pala je u Indijski okean zapadno od Džakarte“, navodi se u saopštenju, prenosi Interfaks.
Roskosmos navodi da je spuštanje stanice kontrolisao Automatizovani sistem upozoravanja na opasne situacije u bliskom svemiru.
Pala posle pola veka
Sovjeti su lansirali Kosmos 482 1972. godine, nameravajući da ga pošalju na Veneru kako bi se pridružio drugim letelicama u programu Venera.
Međutim, zbog kvara rakete, ta letelica je ostala zaglavljena u orbiti oko Zemlje. Gravitacija ju je stalno vukla i očekivalo se da će konačno izazvati njen kraj.
Sfernog oblika, letelica – prečnika jedan metar i mase više od 495 kilograma – poslednji je deo Kosmosa 482 koji je pao s neba. Svi ostali delovi su se srušili u roku od jedne decenije.
Svaki ostatak letelice, prema sporazumu Ujedinjenih nacija, pripada Rusiji.
Natprosečno izdržljiva
Pošto je napravljena da sleti na najtopliju planetu Sunčevog sistema, letelica je prekrivena titanijumom, zbog čega su stručnjaci očekivali da preživi svoj vatreni, nekontrolisani pad kroz Zemljinu atmosferu.
Marek Zibart, profesor svemirske geodezije na Univerzitetskom koledžu u Londonu, rekao je da je situacija neobična, kao i da sateliti koji izlaze iz orbite obično sagorevaju u atmosferi Zemlje zbog otpora vazduha.
Međutim, to nije slučaj sa Kosmosom 482 – letelicom koja je dizajnirana da izdrži ekstremne uslove na Veneri, poput kisele atmosfere i visokih temperatura.
„Sve što pokušamo da pošaljemo na Veneru mora da bude oklopljeno“, kaže Zibart za „Gardijan“.
„Pošto je ova stvar teška oko 500 kilograma, a prečnika je svega oko metar, verovatno će preživeti“, dodao je.
Izvori: Gardijan/AP


O delima koja kroz prizmu naučne fantastike tumače stanje na ovim prostorima od SFRJ do Srđana Dragojevića i Predraga Ličine, a preko Radivoja Lole Đukića


Dvadeseti Festival evropske poezije je pokazao da pesnici odavno nisu ono što su nekad bili. Sad pišu o strahu od fašizna, ekološkom uništenju, nepravdi, ljudima koji ubijaju životinje, o VI...


Zašto je kod Er Srbije (i drugih) karta za psa od pet kilograma skuplja nego za čoveka od 95 kilograma i da li je uopšte pametno voditi psa u avion


Prvo kolo ABA lige nije odigrano, a sada je pod znakom pitanja i drugo. Spor između čelnika lige i sudija oko naknada i dalje traje. Mogli bi da se nađu na 700 evra po utakmici


Grci više ne moraju da se zadovoljavaju samo sećanjem na evropsku titulu iz 2004. Sistemski rad Saveza, ulaganja klubova i generacija novih fudbalera sada daju rezultate. Uz Ivana Jovanovića na klupi, srpski treneri i fudbaleri imaju važnu ulogu u preporodu grčkog fudbala
Intervju: Jovo Bakić, sociolog, profesor Univerziteta u Beogradu
Pobedićemo, narod pravi kampanju za sve nas Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve