img
Loader
Beograd, 24°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Intervju - Klaudio Balestri, direktor OIKOS-a

Šminka za Beograd

08. maj 2003, 02:32 Biljana Vasić
Copied

Posle otvaranja salona na Menhetnu i proboja na američko tržište, internacionalna kompanija OIKOS planira da "oboji" istočnoevropko tržište iz beogradske baze

Ako su savremene tekovine evropske svakodnevice – od internet pultova na aerodromu do kreditnih kartica – za ovdašnje stanovnike još nedostupne, dotle kvalitetniji i neznatno skuplji život (po principu „nisam dovoljno bogat da kupujem jeftino“) nije. Kompanija OIKOS, najveći italijanski proizvođač dekorativnih boja na bazi vode prisutan na našem tržištu već nekoliko godina, promovisala je krajem aprila na Dorćolu novi koncept show rooma utemeljen na savremenom dizajnu i arhitekturi. S ulice gledano, OIKOS-ov salon više liči na izložbeni prostor nego na radnju boja i lakova: prostor odiše minimalizmom u kome dominiraju čuveni internet pult i kompjuter za odabir boja, a za divno čudo zagušujućeg mirisa farbe – nema. Ko je ikad u životu proveo noć u prostoriji sa sveže ofarbanim radijatorom, shvatiće o čemu je reč.

„Mi proizvodimo stvari koje zahtevaju određenu tehničku kulturu i školovanje kadrova, zato radimo sa starim, dekorativnim tehnikama“, kaže za „Vreme“ Klaudio Balestri, direktor OIKOS-a, objašnjavajući saradnju sa firmom Colorland, zastupnikom njihovih proizvoda na našem tržištu od 1996. godine. Posle otvaranja salona na Menhetnu i proboja na američko tržište, internacionalna kompanija OIKOS planira da „oboji“ istočnoevropko tržište iz beogradske baze. Preporuka i kuriozitet ovog proizvođača su dekorativni radovi na moskovskom Kremlju i rezidenciji ruskog predsednika Vladimira Putina, koja je kompletno rekonstruisana uz primenu OIKOS-ovih ekoloških boja. Na listi OIKOS-ovih referentnih beogradskih radova nalaze se Jugoslovensko dramsko pozorište, Beogradsko dramsko pozorište i Kalemegdanska terasa. Ljubitelj arhitekture iz Italije, gospodin Balestri, smatra da Beograd ima divno lice, ali da ga treba malo „našminkati“.

„VREME„: Kako objašnjavate činjenicu da je novi OIKOS–ov koncept predstavljen u Beogradu pre nego u Milanu, Rimu ili Londonu?

KLAUDIO BALESTRI: Beograd ima izuzetan značaj zbog toga što je centar jugoistočne Evrope, i želimo ovde da napravimo distributivni centar za ceo region, u čijim zemljama OIKOS već ima svoje poslovnice. Cilj nam je da objedinimo sve aktivnosti u Beogradu. Novi koncept promovisali smo u vašem gradu, zato što je, u odnosu na ostale gradove u okruženju, Beograd na najvišem arhitektonskom i dizajnerskom nivou. Upoznao sam dosta vaših arhitekata i mislim da ćemo odavde uspeti da sprovedemo svoje ideje. Inače, OIKOS ima lanac od 700 prodajnih mesta širom sveta, u Beogradu smo predstavili novu liniju orijentisanu na dizajn i arhitekturu. Zbog nove evropske geografije odlučili smo da novi koncept lansiramo odavde, a ne iz Londona, Pariza ili nekog drugog evropskog grada.

Po čemu je OIKOS–ov koncept ekološke baze jedinstven?

OIKOS postoji dvadeset godina i rođen je s tim konceptom. Danas su svi naši proizvodi potpuno ekološki, dakle nemaju nikakve rastvarače u sebi. Imamo sertifikat ISO 14.001, što znači da je ambijent fabrike u kojoj radimo potpuno ekološki ispravan, kao i sami proizvodi. Uspeli smo da izgradimo nov način mišljenja i stvorimo tržište koje shvata taj pristup: moguće je bojiti, farbati, a istovremeno ne zagađivati čovekovu sredinu. Naša kompanija je jedinstvena u svetu po tome što ima kompletan program na ekološkoj bazi, dok druge kompanije imaju samo pojedinačne ekološke linije. Uradili smo posebnu liniju proizvoda za istorijske centre i angažovali velik broj arhitekata za taj projekat. S obzirom na naše veliko iskustvo u Italiji, možemo da ponudimo saradnju vašim institucijama koje se bave restauracijom građevina od kulturnog značaja, Arhitektonskom fakultetu u Beogradu i Ministarstvu za ekologiju. Vašoj prestonici treba vratiti njegove boje i sjaj iz prošlosti.

Pomenuli ste veliki broj urađenih dekorativnih radova na istorijskim centrima u Italiji. Kakva su vaša iskustva i da li hi tec može da zameni veštinu starih majstora?

Prilikom restauracije istorijske građevine arhitekte zahtevaju ne samo ekološki već i tehnološki ispravnu boju, koja mora da bude spravljena na isti način kao u XV, XVI ili XVII veku. OIKOS je napravio potpuno prirodnu restauratersku liniju – na primer, tečnost koja se dobije ceđenjem pomorandžine koštice koristi se kao vezivo, brašno pomešano sa mlekom vezuje takođe, belance zamenjuje sintetičku smolu, dodaju se mermerna prašina, prirodni pigmenti od cveća, drveće… Radili smo sa starinskim receptima i pokušali da napravimo boje apsolutno identične bojama iz određenog istorijskog perioda. Najveći problem kod fasada su zagađenje i klimatski uslovi, a posebna opasnost su kisele kiše. Sledeći posao čeka nas u Rusiji, u Sankt Peterburgu. Taj grad će naredne 2004. godine biti evropska prestonica kulture, a naša kompanija je dobila zeleno svetlo za ulepšavanje fasada tog predivnog grada.

A šta je OIKOS–ov posao u Beogradu?

Otvaranje ovog salona poklopilo se sa Sajmom građevinarstva u Beogradu i utisak je više nego dobar. Istočnoevropsko tržište je veoma značajno za nas, pričamo o skoro 60 miliona ljudi u regionu. Planiramo da napravimo proizvodnu strukturu i trenutno tražimo adekvatan prostor za fabriku. Trudimo se da napravimo konkretne stvari i za to nam je potrebna konkretna podrška. Sada čekamo da se oslobodi carinsko tržište između zemalja u regionu, a kad se njihovi međusobni odnosi harmonizuju, biće prirodno da proizvodnja i distrubucija krenu odavde, iz Beograda. U Kinu smo došli 1992. godine i napravili veliku fabriku, i tako postali prva evropska kompanija u sektoru boja koja je ostvarila saradnju s kineskom vladom i postavila standarde u oblasti dekorativnih boja.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
Ludo vreme ovog leta

Klima

06.avgust 2025. Katarina Vilhelm / HR

Svuda pakao, samo u Nemačkoj – lije kiša

Dok Balkan, Italija ili Španija gore, nad Nemačkom se poslednjih nedelja sastavilo nebo. Zašto?

Alergije

06.avgust 2025. M. L. J.

Prvi slučaj alfa-gal sindroma u Srbiji: Ko su ugroženi i kako se zaštititi

U Srbiji je zabeležen prvi slučaj alfa-gal sindroma, odnosno alergije na crveno meso koja nastaje nakon ujeda krpelja. Postoje načini za prevenciju, ali i lečenje

Letnje prevare

06.avgust 2025. F. M.

Kako turističke agencije varaju ljude veštačkom inteligencijom?

Pojavi vam se na nekoj društvenoj mreži bajkovita plaža. Ili restoran. Hteli biste baš tu da odete. Postoji samo jedan problem – ne postoje

Razgrađivanje plastike

06.avgust 2025. Luka Stokić (DW)

Revolucionarno otkriće u Srbiji: Crvi koji jedu stiropor i prave đubrivo

Plastični otpad je sve veća pretnju po životnu sredinu. U Srbiji je došlo do revolucionarnog otkrića: crvi bi mogli da reše ovaj problem

Tenis

04.avgust 2025. M. M.

Umesto Novaka u Atinu se seli turnir „Beograd open”

Teniski turnir Beograd Open, iza kojeg stoji porodica Đoković, a koji je planiran za novembar, održaće se u Atini, potvrdili su iz organizacije

Komentar

Komentar

Građanski sukobi

Srbija srlja u građanske sukobe na jesen kada se oni koji su otišli na odmor vrate orni i poletni da se više ne povlače pred golom silom koja brani bezakonje

Andrej Ivanji
Tužilac za organizovani kriminal

Komentar

Tužilačka predstava ili udarac u kičmu korumpiranog režima

Ako je ovo još jedan Vučićev igrokaz neće se dogoditi ništa. Ukoliko je delovanje Tužilaštva za organizovani kriminal zaista primena zakona, onda su hapšenja zbog korupcije u slučaju pada nadstrešnice udarac u kičmu režima koji počiva na bezakonju

Ivan Milenković

Komentar

Hapšenja zbog korupcije: “Ili mi, ili oni“

Tužilaštvo je konačno počelo da prati trag novca i korupcije koja je možda dovela do pada nadstrešnice. Režimlije viču da je na delu “tužilački državni udar”, pokušaće da uzvrate udarac i biće, što reče Dragan J. Vučićević, „ili mi, ili oni“

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1804-1805
Poslednje izdanje

Kultura sećanja: 30 godina od pada Krajine

Moj poslednji dan u Kninu Pretplati se
Kultura sećanja (2): Poreklo i priključenija

Krajina i sudbine

Vlada Srbije

Sto dana neuspeha, terora i iživljavanja

Kultura sećanja: “Galeb”

Buran život čuvenog broda

Intervju: Svetislav Basara, pisac

“Postojanje je gubljenje vremena”

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure