img
Loader
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Intervju - Klaudio Balestri, direktor OIKOS-a

Šminka za Beograd

08. maj 2003, 02:32 Biljana Vasić
Copied

Posle otvaranja salona na Menhetnu i proboja na američko tržište, internacionalna kompanija OIKOS planira da "oboji" istočnoevropko tržište iz beogradske baze

Ako su savremene tekovine evropske svakodnevice – od internet pultova na aerodromu do kreditnih kartica – za ovdašnje stanovnike još nedostupne, dotle kvalitetniji i neznatno skuplji život (po principu „nisam dovoljno bogat da kupujem jeftino“) nije. Kompanija OIKOS, najveći italijanski proizvođač dekorativnih boja na bazi vode prisutan na našem tržištu već nekoliko godina, promovisala je krajem aprila na Dorćolu novi koncept show rooma utemeljen na savremenom dizajnu i arhitekturi. S ulice gledano, OIKOS-ov salon više liči na izložbeni prostor nego na radnju boja i lakova: prostor odiše minimalizmom u kome dominiraju čuveni internet pult i kompjuter za odabir boja, a za divno čudo zagušujućeg mirisa farbe – nema. Ko je ikad u životu proveo noć u prostoriji sa sveže ofarbanim radijatorom, shvatiće o čemu je reč.

„Mi proizvodimo stvari koje zahtevaju određenu tehničku kulturu i školovanje kadrova, zato radimo sa starim, dekorativnim tehnikama“, kaže za „Vreme“ Klaudio Balestri, direktor OIKOS-a, objašnjavajući saradnju sa firmom Colorland, zastupnikom njihovih proizvoda na našem tržištu od 1996. godine. Posle otvaranja salona na Menhetnu i proboja na američko tržište, internacionalna kompanija OIKOS planira da „oboji“ istočnoevropko tržište iz beogradske baze. Preporuka i kuriozitet ovog proizvođača su dekorativni radovi na moskovskom Kremlju i rezidenciji ruskog predsednika Vladimira Putina, koja je kompletno rekonstruisana uz primenu OIKOS-ovih ekoloških boja. Na listi OIKOS-ovih referentnih beogradskih radova nalaze se Jugoslovensko dramsko pozorište, Beogradsko dramsko pozorište i Kalemegdanska terasa. Ljubitelj arhitekture iz Italije, gospodin Balestri, smatra da Beograd ima divno lice, ali da ga treba malo „našminkati“.

„VREME„: Kako objašnjavate činjenicu da je novi OIKOS–ov koncept predstavljen u Beogradu pre nego u Milanu, Rimu ili Londonu?

KLAUDIO BALESTRI: Beograd ima izuzetan značaj zbog toga što je centar jugoistočne Evrope, i želimo ovde da napravimo distributivni centar za ceo region, u čijim zemljama OIKOS već ima svoje poslovnice. Cilj nam je da objedinimo sve aktivnosti u Beogradu. Novi koncept promovisali smo u vašem gradu, zato što je, u odnosu na ostale gradove u okruženju, Beograd na najvišem arhitektonskom i dizajnerskom nivou. Upoznao sam dosta vaših arhitekata i mislim da ćemo odavde uspeti da sprovedemo svoje ideje. Inače, OIKOS ima lanac od 700 prodajnih mesta širom sveta, u Beogradu smo predstavili novu liniju orijentisanu na dizajn i arhitekturu. Zbog nove evropske geografije odlučili smo da novi koncept lansiramo odavde, a ne iz Londona, Pariza ili nekog drugog evropskog grada.

Po čemu je OIKOS–ov koncept ekološke baze jedinstven?

OIKOS postoji dvadeset godina i rođen je s tim konceptom. Danas su svi naši proizvodi potpuno ekološki, dakle nemaju nikakve rastvarače u sebi. Imamo sertifikat ISO 14.001, što znači da je ambijent fabrike u kojoj radimo potpuno ekološki ispravan, kao i sami proizvodi. Uspeli smo da izgradimo nov način mišljenja i stvorimo tržište koje shvata taj pristup: moguće je bojiti, farbati, a istovremeno ne zagađivati čovekovu sredinu. Naša kompanija je jedinstvena u svetu po tome što ima kompletan program na ekološkoj bazi, dok druge kompanije imaju samo pojedinačne ekološke linije. Uradili smo posebnu liniju proizvoda za istorijske centre i angažovali velik broj arhitekata za taj projekat. S obzirom na naše veliko iskustvo u Italiji, možemo da ponudimo saradnju vašim institucijama koje se bave restauracijom građevina od kulturnog značaja, Arhitektonskom fakultetu u Beogradu i Ministarstvu za ekologiju. Vašoj prestonici treba vratiti njegove boje i sjaj iz prošlosti.

Pomenuli ste veliki broj urađenih dekorativnih radova na istorijskim centrima u Italiji. Kakva su vaša iskustva i da li hi tec može da zameni veštinu starih majstora?

Prilikom restauracije istorijske građevine arhitekte zahtevaju ne samo ekološki već i tehnološki ispravnu boju, koja mora da bude spravljena na isti način kao u XV, XVI ili XVII veku. OIKOS je napravio potpuno prirodnu restauratersku liniju – na primer, tečnost koja se dobije ceđenjem pomorandžine koštice koristi se kao vezivo, brašno pomešano sa mlekom vezuje takođe, belance zamenjuje sintetičku smolu, dodaju se mermerna prašina, prirodni pigmenti od cveća, drveće… Radili smo sa starinskim receptima i pokušali da napravimo boje apsolutno identične bojama iz određenog istorijskog perioda. Najveći problem kod fasada su zagađenje i klimatski uslovi, a posebna opasnost su kisele kiše. Sledeći posao čeka nas u Rusiji, u Sankt Peterburgu. Taj grad će naredne 2004. godine biti evropska prestonica kulture, a naša kompanija je dobila zeleno svetlo za ulepšavanje fasada tog predivnog grada.

A šta je OIKOS–ov posao u Beogradu?

Otvaranje ovog salona poklopilo se sa Sajmom građevinarstva u Beogradu i utisak je više nego dobar. Istočnoevropsko tržište je veoma značajno za nas, pričamo o skoro 60 miliona ljudi u regionu. Planiramo da napravimo proizvodnu strukturu i trenutno tražimo adekvatan prostor za fabriku. Trudimo se da napravimo konkretne stvari i za to nam je potrebna konkretna podrška. Sada čekamo da se oslobodi carinsko tržište između zemalja u regionu, a kad se njihovi međusobni odnosi harmonizuju, biće prirodno da proizvodnja i distrubucija krenu odavde, iz Beograda. U Kinu smo došli 1992. godine i napravili veliku fabriku, i tako postali prva evropska kompanija u sektoru boja koja je ostvarila saradnju s kineskom vladom i postavila standarde u oblasti dekorativnih boja.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
Novak Đoković, Australijan open

Tenis

28.januar 2026. N. M.

Polufinale Australijan opena: Koliko može Novak Đoković

Prošao je najbolji teniser svih vremena uz dosta sreće u polufinale Australijan opena, a tamo ga čeka drugi teniser sveta i prvi favorit turnira, Janik Siner. Može li Đoković do najvećeg podviga još od Pariza 2024. godine

Ilustracija veštačke inteligencije

Veštačka inteligencija

28.januar 2026. Uroš Mitrović

Test zrelosti civilizacije: Između ambisa prosperiteta

Vrtoglav razvoj veštače inteligencije svet vodi na teritoriju do sada nepoznatih rizika i poremećaja. Pred našim očima menjaju se granice moći, poslovanja i egzistencije

Fabrika vakcina u Zemunu

Fabrika vakcina

28.januar 2026. Katarina Stevanović

Kineski Sinofarm u Zemunu: Regionalno čudo koje nikada nije proradilo

Najavljivana kao „regionalno čudo i srpski ponos”, fabrika vakcina u zemunskom naselju Soko Salaš, u koju je država uložila više od 48 miliona evra, pet godina kasnije stoji tiha i prazna, bez ijedne proizvedene bočice

Novak Đoković

Australijan open

28.januar 2026. I.M.

Đoković bio nadomak poraza, u polufinale ga poslala povreda Muzetija

Novak Đoković plasirao se u polufinale Australijan opena iako je bio na korak od eliminacije. Lorenco Muzeti vodio je sa 2:0 u setovima i imao potpunu kontrolu meča, pre nego što je zbog povrede morao da preda duel

Nova vrsta gljive nazvana po Betmenu

Sokobanja

28.januar 2026. Jelena Kozbašić / Klima 101

Sesalačka pećina: Kako je Betmen dobio gljivu

U Sesalačkoj pećini kod Sokobanje naučnici beogradskog Biološkog fakulteta otkrili su novu vrstu mikrogljive. Dobila je ime po Betmenu - Gamsia batmanii

Komentar
Aleksandar Vučić sa ispruženom rukom, vide mu se samo oči kroz naočare

Komentar

O volu i Jupiteru

Javni sastanci i postrojavanje potčinjenih su uobičajni rituali lojalnosti diktatorima. A što se Aleksandra Vučića tiče: videla žaba da se konj potkiva, pa i ona digla nogu. Ili što bi rekli stari Latini: Što je dopušteno Jupiteru, nije dopušteno volu

Nedim Sejdinović
Fotografije i artefakti logora Jasenovac u Skupštini Srbiji

Komentar

Jasenovac u Skupštini Srbije

Postavka o Jasenovcu u holu Narodne skupštine kao dobrodošlica evroposlaniku Toninu Piculi i ostalim evroposlanicima je na nivou Vučićevog videa na mreži X u kome elaborira kvalitet svog smeštaja u Davosu. Tamo mu je bio kratak krevet, ovde mu je kratka pamet

Andrej Ivanji
Dekan Filozofskog fakulteta u Novom Sadu Milivoj Alanović u džemperu ispod koga se vidi plava košulja

Pregled nedelje

Ljudi koji bi da započnu rat u Srbiji

Zašto je dekan Milivoj Alanović isti kao šovinisti koji su huškali na ratove devedesetih? Zbog čega režimlije ne smeju ni pred sudiju za prekršaje, a kamoli pred Viši sud? I šta je ključni razlog za Vučićev rat protiv naroda i države

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1829
Poslednje izdanje

Ova situacija

Opomene i pouke Vlade Zorana Đinđića Pretplati se
Intervju: Ivan Vujačić, ekonomista, bivši ambasador u SAD, predsednik upravnog odbora Fondacije Zoran Đinđić

Žongliranje sa 18 loptica u Vladi

Naprednjački udar na pravosuđe

Lojalizacija sudstva i tužilaštva

Vučić kao četnik

Zapela mi kokarda za granu

Iran

Američke pretnje i domaće nezadovoljstvo

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure