

Veštačka inteligencija
AI crvi napadaju i frižidere
Zvuči neverovatno, ali tako je - AI crvi uskoro bi mogli da se šire i preko kućnih uređaja
Ko je gospođa Ivanović? Koliko je obrazovana? Koliko puta previja svoje dete, koliko puta menja uloške i koliko omekšivača koristi
Mnogo puta je već rečeno da bi bilo koji neupućeni stranac, gledajući ovdašnje reklame, pomislio da je Srbija zemlja u kojoj ljudi po ceo dan piju kafu, peru i omekšavaju veš, presvlače bebe ili imaju menstruaciju. Raznorazni marketinški eksperti su isto tako mnogo puta objašnjavali zašto je to baš tako i kakav je zapravo interes proizvođača na domaćem tržištu. Ono što se ipak retko sreće jesu rezultati ispitivanja na osnovu kojih određeni proizvođač ili distrubuter određuje kako će i gde da nastupi. Ovoga puta, zaboravićemo na kafu i pozabaviti se preostalim najreklamiranijim artiklima.
Dakle, znate li za Ariel, Bonux, Tide, Pampers, Always? Da li ste čuli za Blend-a-med, Fairy, Pantene? Ako je odgovor na ova pitanja potvrdan, jasno je da vas domaće TV kuće prilično agilno obaveštavaju o proizvodima kompanije Procter&Gamble, odnosno njenog proizvodno-distributivnog centra u Temišvaru: ova kompanija na reklamu na teritoriji Srbije i Crne Gore godišnje potroši 25 miliona dolara. Iako je to čak i naspram godišnjeg prometa od 90 miliona dolara prilično velika cifra, marketinški interes je potpuno jasan. Sa takvim i tolikim prometom, SCG je zapravo jedno od najbitnijih tržišta ovog regiona – tačnije, drugo po redu iza Rumunije.
Svoj nastup na ovdašnjem tržištu P&G zasniva na zvaničnim statističkim podacima i na podacima koje prikupljaju agencije za ispitivanje javnog mnjenja. Na osnovu tih podataka, P&G stvorio je imaginarni lik izvesne „gospođe Ivanović“, koja bi trebalo da predstavlja prosečnog potrošača (tj. potrošačicu) i o kojoj se, kako se čini, poprilično zna.
Prema podacima kojima barata P&G, „gospođa Ivanović“ ima mesečni prihod od 380 do 450 dolara, a živi u okruženju u kojem 30 odsto ljudi spada u siromašne, 53 odsto ima stalno zaposlenje, 39 odsto ih ima automobil, 27 odsto računar i pristup internetu, 15 odsto ih ima mašinu za pranje suđa, a 80 odsto mašinu za pranje veša (od kojih je polovina starija od deset godina). U okruženju „gospođe Ivanović“ 17 odsto ljudi koristi kontraceptivna sredstva, procenat abortusa je visok, a u braku vladaju „tradiconalni odnosi muž-žena“. Procter&Gamble se u planiranju svog nastupa na tržištu Srbije i Crne Gore pozabavio čak i obrazovanjem: utvrđeno je tako da je u domovini „gospođe Ivanović“ 38 odsto fakultetski obrazovanih, a da bi ona sama „prilikom akademskog testiranja pobedila jednu Amerikanku ili Evropljanku“. Kao takva, „gospođa Ivanović“ u prodavnicama provodi čak tri puta više vremena od žena na drugim prostorima, rado čita prikaz i uputstva odštampana na proizvodu i voli da kupuje u supermarketima. „Gospođa Ivanović“ mesečno koristi dva kilograma deterdženta za mašinsko pranje rublja, čime se svrstava u, recimo, istočnoevropski prosek: njena rumunska „koleginica“ troši 1,5 kg, Poljakinja 2,5 kg, a tek na Zapadu ta cifra rapidnije skače (u Nemačkoj, prosečna porodična potrošnja je 4,5 kg). S druge strane, i uprkos silnoj reklami, „gospođa Ivanović“ je ispod proseka u nekim mnogo elementarnijim stvarima: za razliku od zapadnoevropskog proseka, koji podrazumeva pet pampers pelena po bebi, ona ovaj proizvod koristi svega dva puta dnevno. U nedostatku detaljnijih podataka o tome kako ova imaginarna dama koristi higijenske uloške, nije moguće tačno utvrditi da li se ovakva štednja odnosi i na taj segment – ipak, poznato je da su se pre nekoliko godina ginekolozima javljale žene koje su se žalile na infekciju polnih organa, a za koje je utvđeno da su higijenske uloške neprestano nosile i po deset sati. Kako bilo, prema analizi kompanije P&G, „gospođa Ivanović“ je osoba koja „kupuje visokokvalitetne proizvode, ali ih čuva i štedi“.
Ono što je ipak utešno jeste da je „gđa I.“ neko ko spada u kultivisanije potrošače kad je u pitanju pranje veša. Naime, osim ona dva kg deterdženta, ona koristi verovatno najviše omekšivača za rublje u centralnoj i istočnoj Evropi: u odnosu na taj deo Evrope, gde omekšivač koristi 70 odsto ljudi, utvrđeno je da ga u SCG koristi čak 94 odsto (u temišvarskom pogonu nezvanično komentarišu da se povremeno čak pitaju „šta taj svet radi s tim silnim omekšivačem“). Takođe je pohvalno da čak polovina ovdašnjih potrošača koristi adekvatne programe za mašinsko pranje, a da 62 odsto njih primenjuje pretpranje, kao i da (za razliku od većeg dela centralne i istočne Evrope) pravilno određuje temperaturu pranja.
Svi ovi i mnogi drugi (još detaljniji) podaci o „gospođi Ivanović“ za rezultat, dakle, imaju priličan promet i isto tako priličan broj reklama. Još da nam je znati koliko kafe ona pije…


Zvuči neverovatno, ali tako je - AI crvi uskoro bi mogli da se šire i preko kućnih uređaja


“Onaj ko ostane zaglavljen u sferi traumatičnih doživljaja, ko stalno misli da, evo, dok razgovaramo o knjizi, nekom daju pogrešnu dijagnozu, nekog traljavo operišu, neko je na terapiji koja mu ne treba, nekom opada kosa, taj ima problem jer prestrašeno životarenje nije život, a psihoterapija je skupa stvar”


U potrazi za Tašanom premijera je Pozorišta “Bora Stanković” u Vranju, kojom 21. oktobra počinju “Borini dani”, u godini kad se obeležava 150 leta od rođenja pisca. U predstavi se prepliću Stankovićeva sudbina, njegova potraga za izgubljenom Tašanom, za dramom koju pokušava iznova da napiše, ali i za likom žene koja se iz lokalne vranjske mitologije preselila u literaturu. Tekst i režiju potpisuje Nebojša Bradić


Goran Bare, frontmen grupe Majke, preminuo je u Zagrebu 9. oktobra u 62. godini. Iza sebe je ostavio ne samo muzičko nasleđe od desetak albuma nego i, što je možda i važnije, pravoveran rokerski stav kao zalog budućim generacijama muzičara da mogu još uvek pevati i voleti i na našem jeziku


Od 1.858 brodova na 58. Barkolani u Trstu, najvećoj regati na svetu, Skiperi i polaznici IYT škole Sailing School Srbija zauzeli su 101. mesto
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve