

Slovenija
Topi se Triglav: U Sloveniji više nema glečera
Zbog visokih temperatura tope se poslednji ostaci triglavskog glečera, koji je nekada zauzimao ogromnu površinu Julijskih Alpa
Ko je gospođa Ivanović? Koliko je obrazovana? Koliko puta previja svoje dete, koliko puta menja uloške i koliko omekšivača koristi
Mnogo puta je već rečeno da bi bilo koji neupućeni stranac, gledajući ovdašnje reklame, pomislio da je Srbija zemlja u kojoj ljudi po ceo dan piju kafu, peru i omekšavaju veš, presvlače bebe ili imaju menstruaciju. Raznorazni marketinški eksperti su isto tako mnogo puta objašnjavali zašto je to baš tako i kakav je zapravo interes proizvođača na domaćem tržištu. Ono što se ipak retko sreće jesu rezultati ispitivanja na osnovu kojih određeni proizvođač ili distrubuter određuje kako će i gde da nastupi. Ovoga puta, zaboravićemo na kafu i pozabaviti se preostalim najreklamiranijim artiklima.
Dakle, znate li za Ariel, Bonux, Tide, Pampers, Always? Da li ste čuli za Blend-a-med, Fairy, Pantene? Ako je odgovor na ova pitanja potvrdan, jasno je da vas domaće TV kuće prilično agilno obaveštavaju o proizvodima kompanije Procter&Gamble, odnosno njenog proizvodno-distributivnog centra u Temišvaru: ova kompanija na reklamu na teritoriji Srbije i Crne Gore godišnje potroši 25 miliona dolara. Iako je to čak i naspram godišnjeg prometa od 90 miliona dolara prilično velika cifra, marketinški interes je potpuno jasan. Sa takvim i tolikim prometom, SCG je zapravo jedno od najbitnijih tržišta ovog regiona – tačnije, drugo po redu iza Rumunije.
Svoj nastup na ovdašnjem tržištu P&G zasniva na zvaničnim statističkim podacima i na podacima koje prikupljaju agencije za ispitivanje javnog mnjenja. Na osnovu tih podataka, P&G stvorio je imaginarni lik izvesne „gospođe Ivanović“, koja bi trebalo da predstavlja prosečnog potrošača (tj. potrošačicu) i o kojoj se, kako se čini, poprilično zna.
Prema podacima kojima barata P&G, „gospođa Ivanović“ ima mesečni prihod od 380 do 450 dolara, a živi u okruženju u kojem 30 odsto ljudi spada u siromašne, 53 odsto ima stalno zaposlenje, 39 odsto ih ima automobil, 27 odsto računar i pristup internetu, 15 odsto ih ima mašinu za pranje suđa, a 80 odsto mašinu za pranje veša (od kojih je polovina starija od deset godina). U okruženju „gospođe Ivanović“ 17 odsto ljudi koristi kontraceptivna sredstva, procenat abortusa je visok, a u braku vladaju „tradiconalni odnosi muž-žena“. Procter&Gamble se u planiranju svog nastupa na tržištu Srbije i Crne Gore pozabavio čak i obrazovanjem: utvrđeno je tako da je u domovini „gospođe Ivanović“ 38 odsto fakultetski obrazovanih, a da bi ona sama „prilikom akademskog testiranja pobedila jednu Amerikanku ili Evropljanku“. Kao takva, „gospođa Ivanović“ u prodavnicama provodi čak tri puta više vremena od žena na drugim prostorima, rado čita prikaz i uputstva odštampana na proizvodu i voli da kupuje u supermarketima. „Gospođa Ivanović“ mesečno koristi dva kilograma deterdženta za mašinsko pranje rublja, čime se svrstava u, recimo, istočnoevropski prosek: njena rumunska „koleginica“ troši 1,5 kg, Poljakinja 2,5 kg, a tek na Zapadu ta cifra rapidnije skače (u Nemačkoj, prosečna porodična potrošnja je 4,5 kg). S druge strane, i uprkos silnoj reklami, „gospođa Ivanović“ je ispod proseka u nekim mnogo elementarnijim stvarima: za razliku od zapadnoevropskog proseka, koji podrazumeva pet pampers pelena po bebi, ona ovaj proizvod koristi svega dva puta dnevno. U nedostatku detaljnijih podataka o tome kako ova imaginarna dama koristi higijenske uloške, nije moguće tačno utvrditi da li se ovakva štednja odnosi i na taj segment – ipak, poznato je da su se pre nekoliko godina ginekolozima javljale žene koje su se žalile na infekciju polnih organa, a za koje je utvđeno da su higijenske uloške neprestano nosile i po deset sati. Kako bilo, prema analizi kompanije P&G, „gospođa Ivanović“ je osoba koja „kupuje visokokvalitetne proizvode, ali ih čuva i štedi“.
Ono što je ipak utešno jeste da je „gđa I.“ neko ko spada u kultivisanije potrošače kad je u pitanju pranje veša. Naime, osim ona dva kg deterdženta, ona koristi verovatno najviše omekšivača za rublje u centralnoj i istočnoj Evropi: u odnosu na taj deo Evrope, gde omekšivač koristi 70 odsto ljudi, utvrđeno je da ga u SCG koristi čak 94 odsto (u temišvarskom pogonu nezvanično komentarišu da se povremeno čak pitaju „šta taj svet radi s tim silnim omekšivačem“). Takođe je pohvalno da čak polovina ovdašnjih potrošača koristi adekvatne programe za mašinsko pranje, a da 62 odsto njih primenjuje pretpranje, kao i da (za razliku od većeg dela centralne i istočne Evrope) pravilno određuje temperaturu pranja.
Svi ovi i mnogi drugi (još detaljniji) podaci o „gospođi Ivanović“ za rezultat, dakle, imaju priličan promet i isto tako priličan broj reklama. Još da nam je znati koliko kafe ona pije…


Zbog visokih temperatura tope se poslednji ostaci triglavskog glečera, koji je nekada zauzimao ogromnu površinu Julijskih Alpa


U vreme kralja Aleksandra, zadatak štampe bio je da na sve načine veliča rad vlade i ministara, čak i kada je bilo očigledno da se istina prikriva. O zloupotrebama policije i žandarmerije se nije smelo pisati čak ni onda kada su bile evidentne, a cenzori su u svemu videli opasnost, pa i u bajkama


Od tri festivala specijalizovana za animaciju u Srbiji, ove godine je opstao samo jedan – Animator fest u Jagodini. Ovo njegovo izdanje je dobar recept kako opstati u nemogućim uslovima


Novak Đoković je i sedmi put osvojio turnir u Pekingu, uz učinak od 34:0, što je rekord po broju uzastopnih pobeda na jednom turniru u konkurenciji tenisera


O delima koja kroz prizmu naučne fantastike tumače stanje na ovim prostorima od SFRJ do Srđana Dragojevića i Predraga Ličine, a preko Radivoja Lole Đukića
Predizborna kampanja i političko nasilje
Stvarne žrtve i Vučićevo glumatanje Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve