img
Loader
Beograd, 20°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Procter&Gamble

Slučaj gospođe I.

02. март 2005, 23:50 T. Skrozza
Copied

Ko je gospođa Ivanović? Koliko je obrazovana? Koliko puta previja svoje dete, koliko puta menja uloške i koliko omekšivača koristi

Mnogo puta je već rečeno da bi bilo koji neupućeni stranac, gledajući ovdašnje reklame, pomislio da je Srbija zemlja u kojoj ljudi po ceo dan piju kafu, peru i omekšavaju veš, presvlače bebe ili imaju menstruaciju. Raznorazni marketinški eksperti su isto tako mnogo puta objašnjavali zašto je to baš tako i kakav je zapravo interes proizvođača na domaćem tržištu. Ono što se ipak retko sreće jesu rezultati ispitivanja na osnovu kojih određeni proizvođač ili distrubuter određuje kako će i gde da nastupi. Ovoga puta, zaboravićemo na kafu i pozabaviti se preostalim najreklamiranijim artiklima.

Dakle, znate li za Ariel, Bonux, Tide, Pampers, Always? Da li ste čuli za Blend-a-med, Fairy, Pantene? Ako je odgovor na ova pitanja potvrdan, jasno je da vas domaće TV kuće prilično agilno obaveštavaju o proizvodima kompanije Procter&Gamble, odnosno njenog proizvodno-distributivnog centra u Temišvaru: ova kompanija na reklamu na teritoriji Srbije i Crne Gore godišnje potroši 25 miliona dolara. Iako je to čak i naspram godišnjeg prometa od 90 miliona dolara prilično velika cifra, marketinški interes je potpuno jasan. Sa takvim i tolikim prometom, SCG je zapravo jedno od najbitnijih tržišta ovog regiona – tačnije, drugo po redu iza Rumunije.

Svoj nastup na ovdašnjem tržištu P&G zasniva na zvaničnim statističkim podacima i na podacima koje prikupljaju agencije za ispitivanje javnog mnjenja. Na osnovu tih podataka, P&G stvorio je imaginarni lik izvesne „gospođe Ivanović“, koja bi trebalo da predstavlja prosečnog potrošača (tj. potrošačicu) i o kojoj se, kako se čini, poprilično zna.

Prema podacima kojima barata P&G, „gospođa Ivanović“ ima mesečni prihod od 380 do 450 dolara, a živi u okruženju u kojem 30 odsto ljudi spada u siromašne, 53 odsto ima stalno zaposlenje, 39 odsto ih ima automobil, 27 odsto računar i pristup internetu, 15 odsto ih ima mašinu za pranje suđa, a 80 odsto mašinu za pranje veša (od kojih je polovina starija od deset godina). U okruženju „gospođe Ivanović“ 17 odsto ljudi koristi kontraceptivna sredstva, procenat abortusa je visok, a u braku vladaju „tradiconalni odnosi muž-žena“. Procter&Gamble se u planiranju svog nastupa na tržištu Srbije i Crne Gore pozabavio čak i obrazovanjem: utvrđeno je tako da je u domovini „gospođe Ivanović“ 38 odsto fakultetski obrazovanih, a da bi ona sama „prilikom akademskog testiranja pobedila jednu Amerikanku ili Evropljanku“. Kao takva, „gospođa Ivanović“ u prodavnicama provodi čak tri puta više vremena od žena na drugim prostorima, rado čita prikaz i uputstva odštampana na proizvodu i voli da kupuje u supermarketima. „Gospođa Ivanović“ mesečno koristi dva kilograma deterdženta za mašinsko pranje rublja, čime se svrstava u, recimo, istočnoevropski prosek: njena rumunska „koleginica“ troši 1,5 kg, Poljakinja 2,5 kg, a tek na Zapadu ta cifra rapidnije skače (u Nemačkoj, prosečna porodična potrošnja je 4,5 kg). S druge strane, i uprkos silnoj reklami, „gospođa Ivanović“ je ispod proseka u nekim mnogo elementarnijim stvarima: za razliku od zapadnoevropskog proseka, koji podrazumeva pet pampers pelena po bebi, ona ovaj proizvod koristi svega dva puta dnevno. U nedostatku detaljnijih podataka o tome kako ova imaginarna dama koristi higijenske uloške, nije moguće tačno utvrditi da li se ovakva štednja odnosi i na taj segment – ipak, poznato je da su se pre nekoliko godina ginekolozima javljale žene koje su se žalile na infekciju polnih organa, a za koje je utvđeno da su higijenske uloške neprestano nosile i po deset sati. Kako bilo, prema analizi kompanije P&G, „gospođa Ivanović“ je osoba koja „kupuje visokokvalitetne proizvode, ali ih čuva i štedi“.

Ono što je ipak utešno jeste da je „gđa I.“ neko ko spada u kultivisanije potrošače kad je u pitanju pranje veša. Naime, osim ona dva kg deterdženta, ona koristi verovatno najviše omekšivača za rublje u centralnoj i istočnoj Evropi: u odnosu na taj deo Evrope, gde omekšivač koristi 70 odsto ljudi, utvrđeno je da ga u SCG koristi čak 94 odsto (u temišvarskom pogonu nezvanično komentarišu da se povremeno čak pitaju „šta taj svet radi s tim silnim omekšivačem“). Takođe je pohvalno da čak polovina ovdašnjih potrošača koristi adekvatne programe za mašinsko pranje, a da 62 odsto njih primenjuje pretpranje, kao i da (za razliku od većeg dela centralne i istočne Evrope) pravilno određuje temperaturu pranja.

Svi ovi i mnogi drugi (još detaljniji) podaci o „gospođi Ivanović“ za rezultat, dakle, imaju priličan promet i isto tako priličan broj reklama. Još da nam je znati koliko kafe ona pije…

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
Kanje Vest pozira

Koncert Kanje Vesta

09.јул 2026. A.P.

Albanija plaća četiri miliona evra za nastup Kanjea Vesta

Albanski premijer Edi Rama očekuje 100 miliona evra prihoda od koncerta Kanjea Vesta u Tirani

Intervju: Divna Vuksanović

08.јул 2026. Ivana Radojičić

O čoveku, svetu i veštačkoj inteligenciji

“Granica između čoveka i mašine nije u brzini ili tačnosti izvršenih operacija, već u sposobnosti samorefleksije, kao i u kapacitetu za etičko i estetsko prosuđivanje i kreativnost”

Arheologija

08.јул 2026. Maja Miljević-Đajić

Neandertalci u Srbiji

Zaboravljeni

08.јул 2026. Jelena Janić Ljubisavljević

Ubijen zato što je branio kulturnu baštinu?

Arhitekta Miša Manojlović bio je protiv projekta olimpijskog stadiona kojim bi se ugrozila Beogradska tvrđava. Da li je i to, osim njegovog jevrejskog porekla, doprinelo da bude ubijen na Starom sajmištu 1941.

Sudija Fransoa Leteskije pokazuje crveni karton klupi Egipta, Svetsko prvenstvo 2026. Egipat Argentina

Suđenje na Svetskom prvenstvu u fudbalu

08.јул 2026. Aleksa Petrovski

Hipertehnološko suđenje: VAR u prvom planu

Nakon grupne faze na Svetskom prvenstvu u fudbalu, tehnolški hiperunapređeno suđenje je navuklo na sebe veliki broj kritika. U nokaut fazi postale su još glasnije

Komentar
Ana Brnabić, Marko Đurić, Nemanja Starović i Siniša Mali u Briselu

Komentar

Evropska papazjanija naprednjaka

Sve dileme oko toga da li će naprednjaci predvođeni Aleksandrom Vučićem približiti Srbiju Evropskoj uniji su lažne – neće, ne pada im na pamet. I tu dolazimo do studentske liste i Kosova i Metohije

Andrej Ivanji
Predsednik stranke SRCE

Pregled nedelje

Režimski jad, beda i Zdravko Ponoš

Kako je informativni razgovor sa Zdravkom Ponošem probio dno beščašća? Imaju li opskurni likovi iz Informera policijske značke, a policajci legitimacije Informera ili to dođe na isto? I zbog čega kmeči Visoko javno tužilaštvo

Filip Švarm
Vidvdasnki protest, transparent na natpisom

Komentar

S Kosovom u srcu u ime onih koji ne znaju

U pohodu na vlast moraćemo manje obrazovanim građanima da kažemo ponešto od onoga što žele da čuju. Da li je to demagogija? Svakako. Da li je to isto što radi i Vučić? Nesumnjivo. Dakle, isti smo kao Vučić? E, u tome je kvaka. Nismo

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1853
Poslednje izdanje

Fudbal, kriminal, politika i skaj aplikacija

Zašto Nemanju Vidića nema ko da štiti Pretplati se
Mafija i država

Režimski zaštitnici ortaka sa aplikacije Skaj

Rak u Srbiji

Onkološki pacijenti nisu statistički podaci

Srbija i Evropska unija

Predstavljanje Potemkinove Srbije

Intervju: Vladimir Vučković, ekonomista, bivši član Fiskalnog saveta, predavač na Mokrogorskoj poslovnoj školi

Srbija kao platforma za tuđe strategije

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure