img
Loader
Beograd, 9°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Procter&Gamble

Slučaj gospođe I.

02. mart 2005, 23:50 T. Skrozza
Copied

Ko je gospođa Ivanović? Koliko je obrazovana? Koliko puta previja svoje dete, koliko puta menja uloške i koliko omekšivača koristi

Mnogo puta je već rečeno da bi bilo koji neupućeni stranac, gledajući ovdašnje reklame, pomislio da je Srbija zemlja u kojoj ljudi po ceo dan piju kafu, peru i omekšavaju veš, presvlače bebe ili imaju menstruaciju. Raznorazni marketinški eksperti su isto tako mnogo puta objašnjavali zašto je to baš tako i kakav je zapravo interes proizvođača na domaćem tržištu. Ono što se ipak retko sreće jesu rezultati ispitivanja na osnovu kojih određeni proizvođač ili distrubuter određuje kako će i gde da nastupi. Ovoga puta, zaboravićemo na kafu i pozabaviti se preostalim najreklamiranijim artiklima.

Dakle, znate li za Ariel, Bonux, Tide, Pampers, Always? Da li ste čuli za Blend-a-med, Fairy, Pantene? Ako je odgovor na ova pitanja potvrdan, jasno je da vas domaće TV kuće prilično agilno obaveštavaju o proizvodima kompanije Procter&Gamble, odnosno njenog proizvodno-distributivnog centra u Temišvaru: ova kompanija na reklamu na teritoriji Srbije i Crne Gore godišnje potroši 25 miliona dolara. Iako je to čak i naspram godišnjeg prometa od 90 miliona dolara prilično velika cifra, marketinški interes je potpuno jasan. Sa takvim i tolikim prometom, SCG je zapravo jedno od najbitnijih tržišta ovog regiona – tačnije, drugo po redu iza Rumunije.

Svoj nastup na ovdašnjem tržištu P&G zasniva na zvaničnim statističkim podacima i na podacima koje prikupljaju agencije za ispitivanje javnog mnjenja. Na osnovu tih podataka, P&G stvorio je imaginarni lik izvesne „gospođe Ivanović“, koja bi trebalo da predstavlja prosečnog potrošača (tj. potrošačicu) i o kojoj se, kako se čini, poprilično zna.

Prema podacima kojima barata P&G, „gospođa Ivanović“ ima mesečni prihod od 380 do 450 dolara, a živi u okruženju u kojem 30 odsto ljudi spada u siromašne, 53 odsto ima stalno zaposlenje, 39 odsto ih ima automobil, 27 odsto računar i pristup internetu, 15 odsto ih ima mašinu za pranje suđa, a 80 odsto mašinu za pranje veša (od kojih je polovina starija od deset godina). U okruženju „gospođe Ivanović“ 17 odsto ljudi koristi kontraceptivna sredstva, procenat abortusa je visok, a u braku vladaju „tradiconalni odnosi muž-žena“. Procter&Gamble se u planiranju svog nastupa na tržištu Srbije i Crne Gore pozabavio čak i obrazovanjem: utvrđeno je tako da je u domovini „gospođe Ivanović“ 38 odsto fakultetski obrazovanih, a da bi ona sama „prilikom akademskog testiranja pobedila jednu Amerikanku ili Evropljanku“. Kao takva, „gospođa Ivanović“ u prodavnicama provodi čak tri puta više vremena od žena na drugim prostorima, rado čita prikaz i uputstva odštampana na proizvodu i voli da kupuje u supermarketima. „Gospođa Ivanović“ mesečno koristi dva kilograma deterdženta za mašinsko pranje rublja, čime se svrstava u, recimo, istočnoevropski prosek: njena rumunska „koleginica“ troši 1,5 kg, Poljakinja 2,5 kg, a tek na Zapadu ta cifra rapidnije skače (u Nemačkoj, prosečna porodična potrošnja je 4,5 kg). S druge strane, i uprkos silnoj reklami, „gospođa Ivanović“ je ispod proseka u nekim mnogo elementarnijim stvarima: za razliku od zapadnoevropskog proseka, koji podrazumeva pet pampers pelena po bebi, ona ovaj proizvod koristi svega dva puta dnevno. U nedostatku detaljnijih podataka o tome kako ova imaginarna dama koristi higijenske uloške, nije moguće tačno utvrditi da li se ovakva štednja odnosi i na taj segment – ipak, poznato je da su se pre nekoliko godina ginekolozima javljale žene koje su se žalile na infekciju polnih organa, a za koje je utvđeno da su higijenske uloške neprestano nosile i po deset sati. Kako bilo, prema analizi kompanije P&G, „gospođa Ivanović“ je osoba koja „kupuje visokokvalitetne proizvode, ali ih čuva i štedi“.

Ono što je ipak utešno jeste da je „gđa I.“ neko ko spada u kultivisanije potrošače kad je u pitanju pranje veša. Naime, osim ona dva kg deterdženta, ona koristi verovatno najviše omekšivača za rublje u centralnoj i istočnoj Evropi: u odnosu na taj deo Evrope, gde omekšivač koristi 70 odsto ljudi, utvrđeno je da ga u SCG koristi čak 94 odsto (u temišvarskom pogonu nezvanično komentarišu da se povremeno čak pitaju „šta taj svet radi s tim silnim omekšivačem“). Takođe je pohvalno da čak polovina ovdašnjih potrošača koristi adekvatne programe za mašinsko pranje, a da 62 odsto njih primenjuje pretpranje, kao i da (za razliku od većeg dela centralne i istočne Evrope) pravilno određuje temperaturu pranja.

Svi ovi i mnogi drugi (još detaljniji) podaci o „gospođi Ivanović“ za rezultat, dakle, imaju priličan promet i isto tako priličan broj reklama. Još da nam je znati koliko kafe ona pije…

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Promo

02.decembar 2025. R.V.

Yettel pustio 5G mrežu

Mreža 5G Yettel-a dostupna je u svim većim gradovima i turističkim destinacijama

Prethodni dani su bili mučni za navijače Partizana, naredni će isto biti. Oduzet im je san, još jednom sa velikim Željkom Obradovićem na krovu Evrope.

KK Partizan

02.decembar 2025. N. R.

„Vreme“ saznaje: Željko Obradović se danas obraća javnosti

Kako je potvrđeno za „Vreme“, Željko Obradović će se ovog utorka obratiti javnosti povodom situacije u Partizanu

Snimak mozga

Nauka

01.decembar 2025. Ulrike Til / DW

DW: Zašto su deveta, 32, 66. i 83. bitne godine za naš mozak?

Mozak je najsloženiji organ ljudskog tela i menja se tokom celog života. Studija Univerziteta Kembridž pokazuje da ključne promene kod većine ljudi počinju u isto vreme: sa oko devet, 32, 66, i 83 godine

Navijači Partizana su na Aeodromu „Nikola Tesla“ u Beogradu dočekali trenera Željka Obradovića.

KK Partizan

28.novembar 2025. N. M.

Sastanak Obradovića i Uprave KK Partizan: Poslednji čin, ili novi početak?

Sva je prilika da će se danas, posle sastanka Upravnog odbora Partizana i Željka Obradovića, konačno završiti saga oko budućnosti trofejnog trenera

Crni petak

28.novembar 2025. N. M.

Crni petak u Srbiji: Dobra prilika za šoping ili prevara?

Iako prodavci u Srbiji „Crni petak“ ističu kao dan najvećih popusta i najnižih cena, to često uopšte nije slučaj. Tu praksu bi trebalo da suzbiju izmene Zakona o potrošačima

Komentar
Plakat na lokalnim izborima

Komentar

Lokalni izbori: Pohod varvara iz Ćacilenda

Naprednjačke Pirove pobede u Mionici, Negotinu i Sečnju pretvaraju u zgarište ustavno-pravni poredak Republike Srbije. Time je Vučić postao elementarna katastrofa koja pogađa sve građane. Jednostavno – zemlja je izručena bandama

Filip Švarm
Prethodni dani su bili mučni za navijače Partizana, naredni će isto biti. Oduzet im je san, još jednom sa velikim Željkom Obradovićem na krovu Evrope.

Komentar

Željko je otišao, Ostoja mora da ode

Prethodni dani su bili mučni za navijače Partizana, naredni će isto biti. Oduzet im je san, još jednom sa velikim Željkom Obradovićem na krovu Evrope. Sada je jasno samo jedno – Ostoja Mijailović mora da ode i tako spreči još veću štetu

Nemanja Rujević
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić slikan iz profila pred grbom Republike Srbije

Pregled nedelje

Na odru Republike Srbije

Vučić se upravo dohvatio marksističke teze o odumiranju države. U njegovoj verziji Republika Srbije neće odapeti prirodnom smrću. Naprotiv – on će je lično zatući zarđalom lopatom

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1821
Poslednje izdanje

Afera Generalštab

Poslednja odbrana od varvara Pretplati se
Srbija i svet

Sve brat do brata

Naftna kriza

Miris recesije

Istraživanje

Velike želje, mali kapaciteti

Intervju: Lana Vasiljević, vajarka

Rad usporava događaje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure