img
Loader
Beograd, 27°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Buduće doba

Simbiocen, nova reč za novi svet

24. mart 2024, 16:15 S.Ć.
Foto:Pexels Julian Jagtenberger
Copied

Poziv ka zajedništvu života ljudi i prirode, reakcija na krizu planete Zemlje koju živimo poznata kao simbiocen, kod nas je gotovo nepoznat pojam, a o ekološkim problemima govorimo isključivo u kontekstu političkih

Da li znate šta je simbiocen?

To je novo geološko doba i način života koji podrazumeva ponovno uspostavljanje poštovanja, razumevanja i veza između ljudske vrste i živog sistema planete. To je doba koje stvaramo mi, sada i ovde.

Simbiocen je nov pojam u ovdašnjem rečniku. Moglo bi se reći da je lansiran prošle godine, tokom dvomesečnog ciklusa tribina „Ka simbiocenu – u potrazi za novim pravcima razmišljanja i delovanja“ koji je održan u Kulturnom centru Beograda. Na osnovu tog ciklusa, nedavno je objavljena i istoimena brošura sa željom da poziv upućen na tribinama nastavi da deluje.

Namera projekta je sagledavanje kako smo došli dovde i kako možemo drugačije.

Kriza je i ekološka i društvena

Tokom poslednjih par vekova ljudska vrsta je postala sposobna da poremeti prirodni balans, da destruktivno utiče na klimatske i biohemijske procese planete. Tako je nastalo ovo najnovije geološko doba, doba u kojem je ljudska aktivnost ta koja stvara direktne posledice na živi sistem Zemlje.

Neki ga nazivaju antropocen, a neki kapitalocen i tehnocen.

Mnogi, naročito levičari, nazivom kapitalocen ukazuju da je uništavanje živog sveta posledica ekonomskog, društvenog i političkog uticaja kapitalizma. Treći naziv, tehnocen, sugeriše da razvoj tehnologija odvaja čoveka od njegovih prirodnih predispozicija i pružaju mu što veću uništavajuću moć.

U svakom slučaju, mi (ljudi) se upravo nalazimo usred krize. Ta kriza je i ekološka i društvena.

Zagađivačka elita

Dakle, isključivi krivci ove krize su ljudi. Prema najnovijim istraživanjima, piše u uvodu brošure, bogati ljudi čiji najveći deo živi u zemljam „globalnog Severa“ imaju neproporcionalno velike emisije ugljenik i drugih vrsta rasipanja i uništavanja, i taj procenat kontinuirano raste. Do 2015. godine, 10 % najbogatijih ljudi na svetu bilo je odgovorno za 49 % emisija, dok je najsiromašnija polovina svetske populacije odgovorna za samo 7 % emisija.

Prošlogodišnja istraživanja pokazuju da jedan posto najbogatijih na svetu – takozvana zagađivačka elita – emituje jednaku količinu štetnih gasova kao 66 posto najsiromašnijih na svetu. Zna se o uticaju geografske i geopolitičke pozicije:  stanovnik Katara prosečno troši 31,3 metričkih tona ugljenika godišnje, a stanovnik Demokratske Republike Kongo 0,03 odsto.

Ukratko, živimo prošlost od koje ne možemo da pobegnemo, budućnost koju ne želimo. Kako žudimo okruženi izumiranjem? Kako pevamo u svetu prepunom buke? Kako delamo u svetu koji se iscrpeo od rada? Kako pišemo u svetu koji je otpisan? Odnosno, kako smo i kako idemo dalje?

Poziv ka boljoj budućnosti

Reakcija na ovu krizu je simbiocen.

On je poziv i putokaz ka zamišljanja i praktikovanja harmoničnih odnosa u mreži života. Simbiocen je poziv ka boljoj budućnosti, ka zajedništvu života ljudi i prirode.

Sam pojam formulisao je 2011. godine Glen Albreht, australijski filozof i ekolog u svom blogu i dalje razrađivao u knjizi „Emocije Zemlje: nove reći za nov svet“.

„Ovaj period postojanja biće pozitivna afirmacija života i nudi mogućnost potpune reintegracije ljudskog tela, psihe i kulture sa mrežom života. Ja želim da budem deo simbiocena, pristupa u kojem ljudi žive u harmoniji sa svim drugim bićima“, napisao je Glen Albreht.

Na našim prostorima, simbiocen gotovo da se ne pominje, a  o krizi u kojoj živimo govori se nedovoljno. Naši ekološki i društveni problemi najčešće se stavljaju isključivo u okvire političkih.

Realizatori projekta „Ka simbiocenu“ su pioniri u promovisanju ovakvog novog doba, i zato ih treba nabrojani: Kulturni centar Beograda, platforma Plavo i zeleno i Šumski univerzitet Fruška Gora. Autori su Višnja Kisić, Goran Tomka, Milja Vuković i Danica Prodanović.

Tagovi:

antropocen Kulturni centar Beograda Planeta Zemlja simbiocen
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Ekstremne vrućine

08.avgust 2025. K. S.

Toplotni talas: RHMZ izdao novo upozorenje

Danas i narednih dana očekuje se između 34 i 38 stepeni Celzijusa, a lokalno i više, upozorava RHMZ

Velike vrućine

07.avgust 2025. N. M.

Sledi još jedan toplotni talas, temperature i preko 38 stepeni

Prema prognozi Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ) već od sutra (8. avgust) se očekuje porast temperature koja će ići i do 35 stepeni Celzijusa. Za vikend u nekim mestima i preko 38 stepeni

Ludo vreme ovog leta

Klima

06.avgust 2025. Katarina Vilhelm / HR

Svuda pakao, samo u Nemačkoj – lije kiša

Dok Balkan, Italija ili Španija gore, nad Nemačkom se poslednjih nedelja sastavilo nebo. Zašto?

Alergije

06.avgust 2025. M. L. J.

Prvi slučaj alfa-gal sindroma u Srbiji: Ko su ugroženi i kako se zaštititi

U Srbiji je zabeležen prvi slučaj alfa-gal sindroma, odnosno alergije na crveno meso koja nastaje nakon ujeda krpelja. Postoje načini za prevenciju, ali i lečenje

Letnje prevare

06.avgust 2025. F. M.

Kako turističke agencije varaju ljude veštačkom inteligencijom?

Pojavi vam se na nekoj društvenoj mreži bajkovita plaža. Ili restoran. Hteli biste baš tu da odete. Postoji samo jedan problem – ne postoje

Komentar

Pregled nedelje

Hoće li Vučić pomilovati Dodika

Može li Vučić nešto da učini za Dodika? Naravno. Može da ga pomiluje. Ali ne u pravnom smislu, već u onom ljudskom – po kosi i obrazu

Filip Švarm

Komentar

Građanski sukobi

Srbija srlja u građanske sukobe na jesen kada se oni koji su otišli na odmor vrate orni i poletni da se više ne povlače pred golom silom koja brani bezakonje

Andrej Ivanji
Tužilac za organizovani kriminal

Komentar

Tužilačka predstava ili udarac u kičmu korumpiranog režima

Ako je ovo još jedan Vučićev igrokaz neće se dogoditi ništa. Ukoliko je delovanje Tužilaštva za organizovani kriminal zaista primena zakona, onda su hapšenja zbog korupcije u slučaju pada nadstrešnice udarac u kičmu režima koji počiva na bezakonju

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1804-1805
Poslednje izdanje

Kultura sećanja: 30 godina od pada Krajine

Moj poslednji dan u Kninu Pretplati se
Kultura sećanja (2): Poreklo i priključenija

Krajina i sudbine

Vlada Srbije

Sto dana neuspeha, terora i iživljavanja

Kultura sećanja: “Galeb”

Buran život čuvenog broda

Intervju: Svetislav Basara, pisac

“Postojanje je gubljenje vremena”

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure