img
Loader
Beograd, 11°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Vreme nauke

Šest

23. septembar 2009, 14:11 S. B
NATPIS NA KOVERTI: „dr Stenli Milgrim. Predati prvoj osobi koja bi ga mogla poznavati“
Copied

Koliko je svet mali? Kao zgodna mera za svet u kome se niko ipak ne može zauvek skrivati u intimnosti i gde svako malo srećemo ljude koji poznaju prijatelje naših prijatelja, ali i prijatelje naših neprijatelja, mogao bi se uzeti broj šest, koji, po Milgrimovoj teoriji malog sveta, stoji između svake dve ljudske osobe, bez obzira na njihovo opredeljenje u bilo kom smislu. Naime, u čuvenom pokušaju da otkrije koliko su ljudi međusobno povezani, američki psiholog Stenli Milgrim (1933–1984) poslao je u Boston 1967. pismo na kome nije napisao adresu primaoca, ali je naveo da se pismo prosledi „prvoj osobi koja bi ga mogla poznavati“. Ispostavilo se da je pismo do te osobe putovalo kroz samo šest ruku. To će kasnije, kao „šest stepeni razdvajanja“, postati deo fonda opštih znanja, čest filmski motiv, ali i tehnološki osnov za socijalne mreže poput Facebooka. Da bi došao do toga da samo šest osoba deli uglednog akademika i kakvog marginalizovanog nesrećnika koga proganja svaki nasilnik, Milgrim je poslao i do odredišta pratio 160 različitih pisama i, mada svojevremeno kritikovan, njegov rezultat je danas proveren u više internet eksperimenata i analiziran u ogromnom broju matematičkih radova koji broje čvorove ljudske mreže. Igrom slučaja, u obliku čvora drevni Indijci pisali su upravo cifru šest, da bi, kada su na tom čvoru Arapi negde usput zagubili donju kukicu, šestica postala obla kao svet oko nas. Kao svet u kome život čine atomi sa šest nukleona u jezgru, koliko ih gradi ugljenik. I svet koji je potpuno izgrađen od šest leptona i šest kvarkova, svet u kome se pčelinja saća sa šest stranica savršeno uklapaju i po kom vrve insekti sa šest nogu. I gde svaka kocka ima šest strana. I šest mogućnosti. Za neke od njih može se navodno naći „šesto čulo“. Za druge ostaje samo onoliko malo koliko staje između ljudi. A to može biti i rezultat drugog eksperimenta po kome je Stenli Milgrim poznat, onog u kome je ogromna većina ispitanika puštala „struju“ glumcu koji je umirao od infarkta, spremna da slepo sledi autoritet koliko god volti, batina i cifara bude trebalo.

VREME NAUKE
u broju 6 donosi

DRAMA JEDNE KNJIGE
Kako se sunčao kanon osunčavanja
Piše: Slobodan Bubnjević

Na retkim sačuvanim primercima prvog izdanja „Kanona osunčavanja“ i danas se mogu jasno videti tragovi koje je istorija ostavila na njemu, podsećajući na naučnika koji je uspeo da ostvari trajan doprinos u više nego dramatičnom životu kakav je zadesio Milankovića

GODIŠNJICA U SANU
Milutin Milanković
(1879–1958)

Najznačajniji naučnik koji je svoju karijeru proveo u Srbiji, akademik i profesor Beogradskog univerziteta, Milutin Milanković bio je klimatolog, inženjer, geofizičar, astronom, tvorac najtačnijeg kalendara i popularizator nauke, ali je u svetu najpoznatiji kao kreator astronomske teorije ledenih doba i takozvanog kanona osunčavanja

LEDENA DOBA
Kad se Jadran pretvori u led
Piše: Marija Vidić

Tokom Malog ledenog doba, napušteni su brojni posedi u Alpama, Norveškoj i na Islandu. Seljaci su promenili termine setve i žetve da bi se prilagodili uvek nepouzdanim vremenskim uslovima, a Finska je izgubila trećinu stanovništva zbog gladi i bolesti

AKADEMSKE INICIJATIVE
Pačja soft škola
Piše: Zoran Subić

Microsoftovi programi pomoći studentima tehničkih i računarskih nauka u Srbiji počinju podelom besplatnog softvera i prate studenta do zapošljavanja

NAUKA U KNJIŽARAMA
Posao koji Ajnštajn nije završio

Brajan Grin ELEGANTNI KOSMOS,
Heliks, 2009.

INTERVAL
Mesec nauke u Evropi

Rehabilitacija Alana Tjuringa; Otkriće na Kavkazu; CERN; Energija vetra; Planeta nalik na Zemlju


Preuzmite celo Vreme nauke 6 u PDF formatu.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Fudbal

03.novembar 2025. I.M.

Trener Radničkog Mladen Žižović preminuo tokom utakmice u Lučanima

U 22. minutu susreta između Mladosti i Radničkog došlo je do tragedije – trener gostiju Mladen Žižović kolabirao je pored terena i preminuo uprkos pokušajima reanimacije

Evroliga

29.oktobar 2025. Novak Marković

Evroliga kao bolnica: Zašto se igrači toliko povređuju?

Košarkaška sezona samo što je počela, a evroligaški klubovi se suočavaju sa brojnim povredama. Za „Vreme" o razlozima govori čuveni kondicioni trener Vladimir Koprivica

Pripreme za EXIT

Muzika

28.oktobar 2025. I.M.

Novo poglavlje Egzita: Festival kreće na svetsku turneju iz Istre

Egzit je najavio globalnu turneju kojom počinje novo poglavlje svoje istorije. Nakon 25 godina u Novom Sadu, prvi međunarodni nastup biće u Istri, a zatim u Makedoniji, na Malti, u Egiptu, Mumbaju i Beogradu

Zabrana mobilnih telefona u školama: Funkcionalno ili ne?

Obrazovanje

28.oktobar 2025. M. L. J.

Zagrebačke osnovne škole zabranile upotrebu mobilnih telefona

Stotinu zagrebačkih osnosvnih škola zabranilo je učenicima upotrebu mobilnih telefona. Efekti su se pokazali veoma pozitivni. Kakvo je po tom pitanju stanje u Srbiji

Šengen

28.oktobar 2025. M. L. J.

Ulazak u Šengen: Mađaraska danas počinje da primenjuje novi sistem

Na graničnom prelazu Tompa-Kelebija danas počinje da se primenjuje novi sistem za ulazak u zonu Šengena EES

Komentar
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić gleda u visinu ispred Narodne Skupštine

Komentar

Predsednik Ćacilenda

Aleksandar Vučić misli da u utorak putuje za Brisel u svojstvu predsednika Republike Srbije, ali zapravo odlazi kao predsednik Ćacilenda. Na to je sam sebe sveo, samo što toga još uvek nije svestan

Andrej Ivanji
U Novom Sadu je održana ogromna komemoracija za žrtve nadstrešnice, dirljiva i neophodna. Fiksacija na tačan broj ljudi tu je potpuno promašena jer ovo više nije ta igra.

Komentar

Besmisleno prebrojavanje na pomenu

U Novom Sadu je održana ogromna komemoracija za žrtve nadstrešnice, dirljiva i neophodna. Fiksacija na tačan broj ljudi tu je potpuno promašena jer ovo više nije ta igra

Nemanja Rujević

Dijana Hrka: Štrajk glađu

Bol zajednice

Bol Dijane Hrke od ovog trenutka bol je svakog građanina Srbije, koji je sačuvao u sebi jezgro ljudskosti u neljudskom režimu Aleksandra Vučića

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1816-1817
Poslednje izdanje

Naš jubilej

35 godina Vremena Pretplati se
Od 1. novembra do 1. novembra

Kako su studenti vratili nadu Srbiji

Intervju: prof. Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Ne smemo da izneverimo studente

35 godina Vremena – 1990

Anticivilizacija

Uz 35 godina “Vremena”: Svet, od 1990. do danas

Doba umiranja iluzija

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure