img
Loader
Beograd, 28°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Poslednji beogradski bombondžija

Šećerlema od radnje

15. novembar 2012, 06:10 Mika Dajmak
UMETNOST RAHATLUKA: Bombondžije na radnom mestu
Copied

U Ulici Gavrila Principa, u kvartu nekadašnjeg prestižnog dela Beograda, u sivilu zgrada lepotica naše arhitekture, čija se šminka odavno razmrljala, nalazi se izlog u kojem ima što nigde nema. Mala, veća, pa najveća liciderska srca, išarana filigranskom preciznošću, a u sredini ogledalce, pa kad se nagledaš rukotvorine, i sam se malo ogledaš...

Ušla odskora neka seta u narod i priča o starim dobrim vremenima, ali se ne može baš tačno odrediti dokle seže ta prošlost. Ipak, reklo bi se, što u sećanju odemo dalje od sadašnjosti, kao da nam to donosi veći mir i magiju lepih uspomena. Ali, kad još i naiđete na autentični beleg, što svedoči o dobu „odavde do večnosti“, osetite neobično zadovoljstvo kao da ste u kinoteci gledali dokumentarac sopstvene mladosti.

Eto, odjek tog Beograda kojeg više nema odjeknuo je na ovogodišnjem Oktobarskom salonu. Jedan od performansa održan je u Ulici Gavrila Principa 14. U kvartu nekadašnjeg prestižnog dela Beograda, u sivilu zgrada lepotica naše arhitekture, čija se šminka odavno razmrljala, nalazi se jedna radnja. U izlogu ima što nigde nema. Mala, veća, pa najveća liciderska srca, išarana filigranskom preciznošću, a u sredini ogledalce, pa kad se nagledaš rukotvorine, i sam se malo ogledaš.

Eh, kome smo ih ono kupovali i kačili oko vrata!

Odmah pored ovih srdašaca, luše okačene o svoju prepoznatljivu krivulju, uvijene u celofan; pa onda malene šećerleme u obliku loptica i lilihip različitih boja i veličina. Čovek prosto ne zna da li su to poslastice ili kakve igračke. Može biti i jedno i drugo: malo se igraš, a onda igru zalogajem zasladiš. Samo što ovo potonje kao po pravilu izaziva žal i blago kajanje.

Ovo je što ima u izlogu, a što nema – ima u radnji.

Glavna priča je, u stvari, stari dobri rahat-lokum, istočnjačka poslastica koju nam u amanet ostaviše Osmanlije iz vakta „mrskog“ nam osvajača. Danas, zahvaljujući porodici Bosiljčić, u Belom gradu imamo poslasticu po kvalitetu ravnu onoj iz Carskog grada.

POČECI: S početka prošlog veka tadašnji dečak Branislav Bosiljčić uputio se iz rodnog Valjeva u Beograd na zanat. Bombondžijski. Šegrtovao je kod nekih dobrih majstora, izvesno vreme i radio kod njih, a kad je zanat dobro ispekao, godine 1936. otvorio sopstvenu radnju negde u današnjoj Ustaničkoj ulici. Ne lezi vraže, posle rata nacionalizovaše Branislavu radnju. On se skloni u Obrenovac i započe sve iz početka. Kad je bio već sredovečnih godina, tačnije 1963, vraća se u Beograd i na današnjem mestu, preko puta Manakove kuće, otvara novu-staru radnju.

Ubrzo se zamorio, ali šta uraditi s radnjom kad je sina Vladimira iškolovao za mašinskog tehničara, a ovaj se zaposlio u struci. Žao Branislavu kalupa, modli, mašina koje sve to prave i okreću, starih receptura i malih tajni koje je za života kriomice pokupio i sopstvenim iskustvom stekao. Ubedi on sina da se mane ćorava posla u fabrici i nastavi gde je on stao. I bi to dobar izbor. Vladimir Bosiljčić ubrzo se lati ozbiljnog rada, popravi stare alatke i mašine, uvede neke mehaničke novotarije tek da se malo ruke odmene. Spoj mladosti i iskustva već s početka je rezultirao unosnijim poslom. Krenulo se u ozbiljnu proizvodnju, pre svega rahat-lokuma s orasima, vanilom, kokosom, divljom pomorandžom, suvim grožđem, medom… Sve prirodno, ni trunke bilo kakvog hemijskog pomagala.

Tradicija na sreću nije prekinuta. Posle Vladimirovog penzionisanja radnju su preuzeli njegovi sinovi Živorad i Branislav.

„Način rada, s vrlo malim izmenama, ostao je isti kao i pre rata, iz vremena moga dede“, kaže Branislav junior, po zanimanju ekonomista. „Od stotinak radnji, koliko ih je u to doba bilo u Beogradu, preostala je samo ova naša, a na prste jedne ruke mogu se izbrojati slične u celoj Srbiji.“

STO KILA RATLUKA NA DAN: Nova vremena nisu promenila navike i prohteve starih mušterija. Naprotiv! Sve je više mladih, što osetivši slast i ukus ratluka hrle u Ulicu Gavrila Principa.

„Dešava se da vremešne gospođe, naše stare mušterije, više ne mogu da lično dolaze u kupovinu“, priča Branislav. „Nismo ih zaboravili, niti to smemo. Porudžbine im dostavljamo kući. I brat i ja imamo tako svoje bake i znamo da nerado piju ‘ćelave kafe’, kako zovu one bez ratluka.“

Po rečima našeg sagovornika, ova porodična radnja se u prošlosti suočavala s morem teškoća. Trebalo je pobediti industrijalizaciju i kojekakve novotarije što su se mogle učiniti kao nešto bolje. Ipak, kaže on, kupac na kraju uvek prepozna kvalitet, a to im je prevashodni cilj. Uz to, radnja je postala pravi muzej. (Valjda zato ovde i Oktobarskog salona.) Sve mašine su originalne, danas ih više niko ne proizvodi, a valjda je i to razlog što malo-pomalo, pa neka školska ekskurzija zaluta ovde!

U razgovoru saznajemo i da se dnevno napravi stotinak kilograma ratluka. Ne više, jer je najbolji kad se jede svež, a upravo ova količina zadovoljava njihove stalne kupce. Nešto veća potrošnja je za vreme posta i posnih slava.

Ratluk se inače spravlja od šećera i kukuruznog skroba i za pomenutih stotinak kilograma potrebno je pet sati kuvanja. Onda odmaranje od jedne noći, pa sečenje na kockice, pakovanje i… dalje se sve zna.

ŠVALERSKE BOMBONE: Ono što se ne zna jeste izbor ratluka: sa brusnicom, čokoladom, ružom, ružom i orahom, ružom i suvim grožđem, vanilom, vanilom i orahom, bergamotom (šta god to bilo), kokosom, orahom i medom, rumom i suvim šljivama, pistaćima, mentom, ananasom, lešnikom, a onda je tu i šarenica: od svačega pomalo, ali šareno.

Vladimir je ponosan na podatak da je Turistička organizacija Beograda uvrstila njihove proizvode kao posebnu atrakciju u „Ulici otvorenog srca“ svakog prvog januara u Beogradu. Kaže da su im česti kupci i naši koji žive u inostranstvu. I mnogi, kao po pravilu, ovde obavezno svrate u kupovinu. I jadaju se da se, zbog propisa koji zabranjuju da se unosi hrana, dovijaju na razne načine kako bi nadmudrili carinike i svojima odneli ratluk ili bombone, poslastice mladosti baka i deka. Mnogo je i onih koji su pohodili Hilandar i tamošnjim monasima nosili ove poslastice kao dar vredan pažnje.

Bili bismo pomalo nepravedni ako bi glavna priča bila samo ratluk, mada je on glavni proizvod porodice Bosiljčić. Tu su još izuzetne mentol bombone, ali i one s ukusom limuna, meda, kafe, kakaoa i, verovali ili ne „švalerske“.

„Ima tu malo šale, ali i zbilje“, kaže Branislav. „Jedna vrsta naših bombona, zelene boje, u dobroj meri neutrališe miris konzumirane hrane, pogotovu luk koji se po pravilu služi uz roštilj. I zamislite sada ljubavnika, koji izvede damu na roštilj, a potom u nekom završnom činu druženja ona iz njegovih usta oseti miris luka!“

Uveravam vas, poštovani čitaoci, da nije na odmet imati ove bombone u džepu. Šta znate da li će vam i kada ustrebati. I potpisnik ovih redova je dobio od domaćina nekoliko „švalerskih“ na probu, ali rekoh li vam na početku teksta „kol’ka je žalba za mladost“?

Pokloniću ih jednom mlađem kolegi.

fotografije: aleksandar anđić
fotografije: aleksandar anđić
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Evropsko prvenstvo u košarci

25.jul 2025. I.M.

Američki novinar: Nikola Jokić igra za Srbiju na Eurobasketu

Američki mediji očigledno nešto znaju, što još uvek ni u Srbiji ne znaju, jer ni srpski reprezentativci nisu mogli da potvrde da će najbolji igrač na svetu igrati za nacionalni tim

Četvrti toplotni talas

25.jul 2025. Jelena Kozbašić / Klima 101

Četvrti toplotni talas u Srbiji: Ekstremne vrućine kao nova normalnost

Balkan i istočni Mediteran suočavaju se sa četvrtim toplotnim talasom ovog leta, dok temperature u Grčkoj, Turskoj i južnoj Srbiji prelaze 42 stepeni Celzijusa. U Srbiji je od početka godine zabeleženo čak osam toplotnih talasa, što je višestruko više od proseka iz druge polovine 20. veka

Hodanje: Jedan od najlakših načina da se poboljša zdravlje

Zdravlje

24.jul 2025. N. M.

Naučno istraživanje: Ne morate da hodate 10 000 koraka dnevno

Prema istraživanjima, više hodanja može smanjiti rizik od demencije, depresije i umiranja od raka, a ujedno je dobro i za srce. Najnovije brojke pokazuju da je oko 7000 koraka dovoljno za dobro zdravlje

Ilustracija

Srbija

24.jul 2025. N. M.

Velike vrućine prazne Gružansko jezero

Veliki broj toplotnih talasa i velikih vrućina ovog leta doveo je do zabrinjavajuće niskog nivoa vode u Gružanskom jezeru u centralnoj Srbiji

Prirodni resursi

24.jul 2025. Sara Štefen / DW

Ljudski život na veresiju: Resursi planete zemlje troše se brže nego što mogu da se obnove

Prekomerna potrošnja prirodnih resursa već decenijama prelazi kapacitete Zemlje da ih obnovi. Global Footprint Network upozorava da je Dan ekološkog duga za 2025. godinu pomeren na 24. jul, što znači da od danas koristimo više resursa nego što planeta može da proizvede tokom cele godine

Komentar

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure