img
Loader
Beograd, -0°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Istorija

Scenario Holokausta: Vanzejska konferencija koja i dalje izaziva jezu

20. januar 2024, 14:15 Dojče vele
Foto: AP Photo/Jens Meyer
Memorijalni centar Buhenvald kraj Vajmara
Copied

Na današnji dan, 20. januara 1942. godine, u jednoj vili kraj Berlina razgovaralo se o detaljima plana za istrebljenje evropskih Jevreja. Protokol sa Vanzejske konferencije izaziva jezu i strah - i danas

Ponekad pomaže slučaj. U martu 1947. službenici Ministarstva spoljnih poslova Nemačke odgovaraju pred tribunalom za ratne zločine u Nirnbergu . U okviru istrage, Robert Kempner dolazi do značajnog otkrića. U masi pisanog nasleđa nacističke ere, jedan spis izazva radoznalost zamenika glavnog tužioca: Crveni pečat, jasan i čitljiv – „Državna tajna“. Sledi 15 stranica teksta pod bezazlenim nazivom „Zapisnik sa sastanka“. Upravo to je dokaz sistematskog uništenja evropskih Jevreja. Radi se o zapisniku sa takozvane Vanzejske konferencije, održane 20. januara, 1942. To je šesnaesta kopija zapisnika, jedina koja je sačuvana od ukupno 30.

Mladi, obrazovani, ambiciozni

U vreme ručka, na poziv Rajnharda Hajdriha, šefa zloglasnog Glavnog ureda za bezbednost Rajha (RSHA), u vilu u otmenoj četvrti Groser-Vanze u predgrađu Berlina, dolazi 15 muškaraca: SS oficiri, državni sekretari i rukovodeći ljudi nacističke uprave. Njihova imena nisu poznata, ali skoro svi su mladi i obrazovani. Svaki drugi je doktor nauka. Iznad svega – oni su ambiciozni. Napolju je dvanaest stepeni ispod nule, sastanak traje oko dva sata.

Za one manje zainteresovane za istoriju, takozvana Vanzejska konferencija je trenutak kada je doneta odluka o Holokaustu. Međutim, to je pogrešno iz dva aspekta. Prvo: tog dana nije doneta nijedna odluka. To je bio „informativni“ sastanak. Drugo: masovno ubijanje Jevreja već je bilo počelo.

Hajdrih je za stolom imao predstavnike svih relevantnih institucija. Radilo se o koordinaciji planiranih deportacija i masovnih ubistava i o tome da se sve stavi pod odgovornost Hajdriha. To se vidi i po prvoj rečenici zapisnika: „Imenovanje poverenika za pripremu konačnog rešena jevrejskog pitanja u Evropi“. Bio je to veliki skok u karijeri Hajdriha.

Pola miliona jevrejskih žrtava pre konferencije

Mada mnogi to tvrde, 20. januar 1942. ne označava početak organizovanog masovnog ubijanja Jevreja. U mesecima pre Vanzejske konferencije, već je ubijeno – najčešće streljano – pola miliona Jevreja, među njima i žene i deca, posebno u oblastima Sovjetskog Saveza koje je nemački Vermaht okupirao od leta 1941.

Odavno je bilo naznaka namere da se Jevreji unište. Još 30. januara 1939. Hitler je nedvosmisleno rekao da će u slučaju rata „međunarodno jevrejstvo“ biti uništeno. Kada je 22. juna 1941. počeo rat protiv Sovjetskog Saveza u kojem je osvojen veliki deo te zemlje, nakon samo par meseci, pod vlašću nacističke Nemačke našli su se milioni ne-nemačkih Jevreja.

Stručnjak za Holokaust i istoričar Mihael Vilt to smatra prekretnicom u politici progona Jevreja. Naime, više od jedanaest miliona Jevreja više nije bilo moguće poterivati i prisiljavali na emigraciju. „U skladu s tim, planovi za ’oslobađanje’ Rajha od Jevreja, postajali su monstruozniji, gigantskiji“, kaže Vilt.

Ajhman, krunski svedok

Zapisnik na petnaest stranica ne opisuje konkretno kako su nacisti hteli da unište Jevreje. Međutim, „evakuacija na istok“ zapravo podrazumeva uništenje. Adolf Ajhman, glavni saradnik Hajdriha i učesnik konferencije, mnogo godina kasnije to je bez okolišanja priznao. Nakon njegove spektakularne otmice u Argentini koju su izvele izraelske obaveštajne službe, na suđenju u Jerusalimu 1961. godine, na pitanje o čemu se razgovaralo u vili, on je rekao: „Razmatrani su različiti oblici ubijanja“.

„Mada se u jedinom primerku zapisnika koriste formulacije kao ’odgovarajuće tretirati’, taj dokument predstavlja izuzetak u smislu jasnoće namera“, siguran je istoričar Piter Longerih. Jer, kaže, učešćem na konferenciji, zločin veka su podržali svi: SS, ministarstva pravosuđa, unutrašnjih i spoljnih poslova, odbrambena industrija, partija. Uprkos tome, vodeći nacisti su posle 1945. godine govorili da o svemu tome ništa nisu znali. Među takvima su bili i Herman Gering, ali i Alfred Rozenberg, jedan od vodećih ideologa nacista i ministar za okupirane istočne teritorije.

Rajnhard Hajdrih, koji je ubijen u jednom atentatu nekoliko meseci nakon konferencije, pored direktnog istrebljenja evropskih Jevreja imao je još jedan plan. U slučaju pobede nad Sovjetskim Savezom, planirao je da Jevreje masovno koristi za izgradnju puteva na istoku. Na sedmoj stranici zapisnika piše: „…pri čemu bi nesumnjivo veliki deo otpao prirodnim putem“. A „ostatak“ se mora „odgovarajuće tretirati“.

Tagovi:

Drugi svetski rat Holokaust
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
Snimak mozga

Nauka

01.decembar 2025. Ulrike Til / DW

DW: Zašto su deveta, 32, 66. i 83. bitne godine za naš mozak?

Mozak je najsloženiji organ ljudskog tela i menja se tokom celog života. Studija Univerziteta Kembridž pokazuje da ključne promene kod većine ljudi počinju u isto vreme: sa oko devet, 32, 66, i 83 godine

Navijači Partizana su na Aeodromu „Nikola Tesla“ u Beogradu dočekali trenera Željka Obradovića.

KK Partizan

28.novembar 2025. N. M.

Sastanak Obradovića i Uprave KK Partizan: Poslednji čin, ili novi početak?

Sva je prilika da će se danas, posle sastanka Upravnog odbora Partizana i Željka Obradovića, konačno završiti saga oko budućnosti trofejnog trenera

Crni petak

28.novembar 2025. N. M.

Crni petak u Srbiji: Dobra prilika za šoping ili prevara?

Iako prodavci u Srbiji „Crni petak“ ističu kao dan najvećih popusta i najnižih cena, to često uopšte nije slučaj. Tu praksu bi trebalo da suzbiju izmene Zakona o potrošačima

Željko Obradović

Košarka

27.novembar 2025. N. M.

Jednoglasno u Partizanu: Odbijena ostavka Obradovića

Izvršni i Upravni odbor crno-belih rešili da pruže podršku trofejnom treneru da nastavi trenersku misiju u Humskoj i pored toga što je Obradović podneo neopozivu ostavku

Vremenska prognoza

27.novembar 2025. I.M.

Prvi sneg u Beogradu: Kiša, susnežica i hladnije vreme širom Srbije

U Beogradu je jutros pao prvi sneg ove sezone, dok meteorolozi najavljuju hladnije vreme i mešovite padavine u većem delu zemlje. Tokom dana očekuju se kiša, susnežica i povremeni sneg, uz temperature od 1 do 4 stepena u glavnom gradu

Komentar
Plakat na lokalnim izborima

Komentar

Lokalni izbori: Pohod varvara iz Ćacilenda

Naprednjačke Pirove pobede u Mionici, Negotinu i Sečnju pretvaraju u zgarište ustavno-pravni poredak Republike Srbije. Time je Vučić postao elementarna katastrofa koja pogađa sve građane. Jednostavno – zemlja je izručena bandama

Filip Švarm
Prethodni dani su bili mučni za navijače Partizana, naredni će isto biti. Oduzet im je san, još jednom sa velikim Željkom Obradovićem na krovu Evrope.

Komentar

Željko je otišao, Ostoja mora da ode

Prethodni dani su bili mučni za navijače Partizana, naredni će isto biti. Oduzet im je san, još jednom sa velikim Željkom Obradovićem na krovu Evrope. Sada je jasno samo jedno – Ostoja Mijailović mora da ode i tako spreči još veću štetu

Nemanja Rujević
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić slikan iz profila pred grbom Republike Srbije

Pregled nedelje

Na odru Republike Srbije

Vučić se upravo dohvatio marksističke teze o odumiranju države. U njegovoj verziji Republika Srbije neće odapeti prirodnom smrću. Naprotiv – on će je lično zatući zarđalom lopatom

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1821
Poslednje izdanje

Afera Generalštab

Poslednja odbrana od varvara Pretplati se
Srbija i svet

Sve brat do brata

Naftna kriza

Miris recesije

Istraživanje

Velike želje, mali kapaciteti

Intervju: Lana Vasiljević, vajarka

Rad usporava događaje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure