img
Loader
Beograd, 20°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Istorija

Scenario Holokausta: Vanzejska konferencija koja i dalje izaziva jezu

20. јануар 2024, 14:15 Dojče vele
Foto: AP Photo/Jens Meyer
Memorijalni centar Buhenvald kraj Vajmara
Copied

Na današnji dan, 20. januara 1942. godine, u jednoj vili kraj Berlina razgovaralo se o detaljima plana za istrebljenje evropskih Jevreja. Protokol sa Vanzejske konferencije izaziva jezu i strah - i danas

Ponekad pomaže slučaj. U martu 1947. službenici Ministarstva spoljnih poslova Nemačke odgovaraju pred tribunalom za ratne zločine u Nirnbergu . U okviru istrage, Robert Kempner dolazi do značajnog otkrića. U masi pisanog nasleđa nacističke ere, jedan spis izazva radoznalost zamenika glavnog tužioca: Crveni pečat, jasan i čitljiv – „Državna tajna“. Sledi 15 stranica teksta pod bezazlenim nazivom „Zapisnik sa sastanka“. Upravo to je dokaz sistematskog uništenja evropskih Jevreja. Radi se o zapisniku sa takozvane Vanzejske konferencije, održane 20. januara, 1942. To je šesnaesta kopija zapisnika, jedina koja je sačuvana od ukupno 30.

Mladi, obrazovani, ambiciozni

U vreme ručka, na poziv Rajnharda Hajdriha, šefa zloglasnog Glavnog ureda za bezbednost Rajha (RSHA), u vilu u otmenoj četvrti Groser-Vanze u predgrađu Berlina, dolazi 15 muškaraca: SS oficiri, državni sekretari i rukovodeći ljudi nacističke uprave. Njihova imena nisu poznata, ali skoro svi su mladi i obrazovani. Svaki drugi je doktor nauka. Iznad svega – oni su ambiciozni. Napolju je dvanaest stepeni ispod nule, sastanak traje oko dva sata.

Za one manje zainteresovane za istoriju, takozvana Vanzejska konferencija je trenutak kada je doneta odluka o Holokaustu. Međutim, to je pogrešno iz dva aspekta. Prvo: tog dana nije doneta nijedna odluka. To je bio „informativni“ sastanak. Drugo: masovno ubijanje Jevreja već je bilo počelo.

Hajdrih je za stolom imao predstavnike svih relevantnih institucija. Radilo se o koordinaciji planiranih deportacija i masovnih ubistava i o tome da se sve stavi pod odgovornost Hajdriha. To se vidi i po prvoj rečenici zapisnika: „Imenovanje poverenika za pripremu konačnog rešena jevrejskog pitanja u Evropi“. Bio je to veliki skok u karijeri Hajdriha.

Pola miliona jevrejskih žrtava pre konferencije

Mada mnogi to tvrde, 20. januar 1942. ne označava početak organizovanog masovnog ubijanja Jevreja. U mesecima pre Vanzejske konferencije, već je ubijeno – najčešće streljano – pola miliona Jevreja, među njima i žene i deca, posebno u oblastima Sovjetskog Saveza koje je nemački Vermaht okupirao od leta 1941.

Odavno je bilo naznaka namere da se Jevreji unište. Još 30. januara 1939. Hitler je nedvosmisleno rekao da će u slučaju rata „međunarodno jevrejstvo“ biti uništeno. Kada je 22. juna 1941. počeo rat protiv Sovjetskog Saveza u kojem je osvojen veliki deo te zemlje, nakon samo par meseci, pod vlašću nacističke Nemačke našli su se milioni ne-nemačkih Jevreja.

Stručnjak za Holokaust i istoričar Mihael Vilt to smatra prekretnicom u politici progona Jevreja. Naime, više od jedanaest miliona Jevreja više nije bilo moguće poterivati i prisiljavali na emigraciju. „U skladu s tim, planovi za ’oslobađanje’ Rajha od Jevreja, postajali su monstruozniji, gigantskiji“, kaže Vilt.

Ajhman, krunski svedok

Zapisnik na petnaest stranica ne opisuje konkretno kako su nacisti hteli da unište Jevreje. Međutim, „evakuacija na istok“ zapravo podrazumeva uništenje. Adolf Ajhman, glavni saradnik Hajdriha i učesnik konferencije, mnogo godina kasnije to je bez okolišanja priznao. Nakon njegove spektakularne otmice u Argentini koju su izvele izraelske obaveštajne službe, na suđenju u Jerusalimu 1961. godine, na pitanje o čemu se razgovaralo u vili, on je rekao: „Razmatrani su različiti oblici ubijanja“.

„Mada se u jedinom primerku zapisnika koriste formulacije kao ’odgovarajuće tretirati’, taj dokument predstavlja izuzetak u smislu jasnoće namera“, siguran je istoričar Piter Longerih. Jer, kaže, učešćem na konferenciji, zločin veka su podržali svi: SS, ministarstva pravosuđa, unutrašnjih i spoljnih poslova, odbrambena industrija, partija. Uprkos tome, vodeći nacisti su posle 1945. godine govorili da o svemu tome ništa nisu znali. Među takvima su bili i Herman Gering, ali i Alfred Rozenberg, jedan od vodećih ideologa nacista i ministar za okupirane istočne teritorije.

Rajnhard Hajdrih, koji je ubijen u jednom atentatu nekoliko meseci nakon konferencije, pored direktnog istrebljenja evropskih Jevreja imao je još jedan plan. U slučaju pobede nad Sovjetskim Savezom, planirao je da Jevreje masovno koristi za izgradnju puteva na istoku. Na sedmoj stranici zapisnika piše: „…pri čemu bi nesumnjivo veliki deo otpao prirodnim putem“. A „ostatak“ se mora „odgovarajuće tretirati“.

Tagovi:

Drugi svetski rat Holokaust
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Putopis

05.јун 2025. Marija Konatar

Visoka i bela, negde u Kini

Kad si jedina visoka, i još strankinja u gužvi Kineza, a tvoj spas je Google prevodilac i molitva da ne zakasniš

Numizmatika

05.јун 2025. Marijana Maksimović

Pet hiljada dinara od hiljadu evra

Možda u novčaniku imate novčanice koje nisu toliko stare niti retke, ali ih kolekcionari dosta cene. Neverovatno, ali sreću vam može doneti i Mlađan Dinkić…

Rolan Garos

05.јун 2025. A.I.

Đoković u polufinalu Rolan Garosa: Kao u najboljim danima

Novak Đoković pobedio je deset godina mlađeg Aleksandra Zvereva sa 3:1 u setovima (4:6, 6:3, 6:2, 6:4) i plasirao se u polufinale Rolan Garosa. I to posle preokreta, nadmoćno, kao u najboljim danima

Povodom izložbe

04.јун 2025. Vojislava Crnjanski Spasojević

Da li još bauljamo lavirintom devedesetih

Stalna postavka Lavirint devedesetih postavlja pitanja, ne daje odgovore. Ima zadatak da posetioce podstakne da misle tako što će im vratiti emocije. Ne nudi priču jedne strane, nego proživljavanje teškog iskustva

Jubilej

04.јун 2025. Jelena Janić Ljubisavljević

Pančevac između nestanka i opstanka

Uskoro će se navršiti 90 godina koliko preko Pančevačkog mosta, s jedne na drugu stranu Dunava, prelaze ljudi. Oni bez njega ne mogu. Bilo bi dobro da ga rekonstruišu pre nego što se pod njima ne obruši

Komentar

Pregled nedelje

Da li je Srbija slobodarska zemlja

Svako ko proda glas, postaje kmet na Vučićevoj latifundiji. Svako ko ćuti na kapuljaško nasilje, pristaje i na pravo prve bračne noći naprednjačkih velmoža. Možemo i moramo bolje od toga

Filip Švarm

Komentar

Može se biti ćaci, ali to ima cenu

Miloš Pavlović je napadnut jer nije shvatio da u naprednjačkoj Srbiji učešće u javnom životu ima neformalnu cenu. I da nju sada plaćaju i ćaciji

Nemanja Rujević

Komentar

Rašrafljivanje diktatora: Politička remek-dela pobunjenih studenata

Malim političkim remek-delima studenti su prizemili Aleksandra Vučića. Šta su oni shvatili, a mi stariji nismo razumeli svih ovih godina

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1796
Poslednje izdanje

Intervju: Tužiteljka Bojana Savović

Svako treba da živi sa svojom savešću – ako je ima Pretplati se
Lokalni izbori i Srbija

Ne veruj naprednjacima ni kad darove nose

Hoće li biti izbora i kada

Predsednikov strah od glasačke kutije

Izbor članova Saveta Regulatornog tela za elektronske medije

REM, laži i video-trake

70. Sterijino pozorje

Paradoksi našeg pozorišta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure