img
Loader
Beograd, 9°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Vreme (fudbalskih) izbora

RonaldORO

19. децембар 2002, 17:34 V.S
Copied

U roku od samo 24 časa brazilski as je svojoj impresivnoj kolekciji trofeja dodao još dva: "Zlatnu loptu" pariskog nedeljnika "Frans Fudbal" i "Trofej FIFA" namenjen najboljem igraču sveta

Definitivno je jasno da Roberto Karlos NIKADA neće osvojiti ni „Zlatnu loptu“ koju „Frans Fudbal“ dodeljuje najboljem evropskom igraču , ni „Trofej FIFA“ koji najboljem na svetu svojim glasovima uručuju selektori više od 200 zemalja. Kada nije najbolji u godini u kojoj je bio prvak Evrope, pobednik evropskog Super-kupa i osvajač Interkontinentalnog kupa (sve sa Realom) i prvak sveta (sa svojim Brazilom) neće biti nikada.

„Šta mogu, ja sam defanzivni igrač. Osim toga, trofej je pripao mom prijatelju Ronaldu“, rekao je sa širokim osmehom klasičnog „dobrice“ brazilski as koji je za sedam godina u Real Madridu propustio samo sedam utakmica.

I samo letimičan pogled na listu pobednika u anketi „Frans Fudbala“ pokazuje koliko je Roberto Karlos u pravu. Među pobednicima je samo jedan golman (Lav Jašin, 1963) i jedan „libero“ Franc Bekenbauer (1972. i 1976), i to pošto je na početku karijere igrao na sredini terena. Svi ostali su napadači ili ofanzivni vezni igrači, sa izuzetkom Čeha Masopusta (1962) koji je bio „vezni defanzivac“. Ako je ove godine i bilo dileme, raspršena je 3. decembra u Tokiju kada je Ronaldo dao prvi od dva gola Reala u finalu Interkontinentalnog kupa protiv Olimpije iz Asunsiona. Da sve bude paradoksalnije, asistirao mu je – Roberto Karlos. Tim dodavanjem „dodao“ mu je i „Zlatnu loptu“, izbivši je sam sebi iz ruku. Sistem glasanja je demokratski, 52 dopisnika „Frans Fudbala“ iz 52 zemlje Evrope pravi svoju listu od pet najboljih u kalendarskoj godini. Izvesni pritisci i sugestije su, naravno, uvek mogući, ali anketa važi za ozbiljnu i dosad, uglavnom, nije bilo većih primedbi na konačni ishod glasanja. A što (mnogo) bolje prolaze napadači i vezni igrači od odbrambenih fudbalera, jedna je od onih životnih nepravdi koju ništa ne može da ispravi…

Ovogodišnji slučaj Ronalda je karakterističan po još nečemu: on je prvi fudbaler koji je dobio oba najvrednija trofeja igrajući, praktično, pola sezone. Do letos je bio član Intera iz Milana ali je, posle serije teških povreda, odigrao tek nekoliko utakmica u samom finišu italijanske lige koju je Inter izgubio u poslednjem kolu. Na vreme se oporavio da zaigra na Mundialu i bude najbolji strelac sa osam golova od kojih dva u finalu. To mu je donelo veliku prednost a dobar start u Realu po letošnjem prelasku iz Intera (za 47 miliona eura Interu ) popravio mu je šanse da bi ih gol u Jokohami, na istom stadionu na kome je u junu trijumfovao sa Brazilom, sasvim učvrstio. Dobio je 171 poen, 26 više od Roberta Karlosa dok je golman nemačke reprezentacije i Bajerna Oliver Kan, Ronaldova dvostruka žrtva u finalu Mundijala, ostao na trećem mestu sa 114 glasova. Daleko iza ostali su Zidan (78), Balak (67), Tjeri Anri (54), Raul (38), Rivaldo (29)…. Ronaldo i Kan bili su protagonosti i na svečanosti FIFA-e prošlog utorka uveče u Madridu, Brazilac je dobio najviše glasova selektora više od 200 zemalja dok je Kan bio treći. Između njih se ubacio Zinedin Zidan, pre svega zahvaljujući fantastičnom golu u finalu Lige šampiona u Glazgovu jer na Mundijalu, zbog povrede, nije igrao prva dva meča a Francuska je u trećem ispala…

Ronaldo je izjavio da se nada da na treći trofej „neće čekati pet godina“ (pošto je prvi osvojio 1997). Sada se pridružio Di Stefanu, Bekenbaueru, Kigenu i Rumenigeu koji su po dva puta bili najbolji, ispred njega sa „het-trikom“ ostaju Johan Krojf, Mišel Platini i Marko Van Basten. S obzirom na Ronaldove godine (25), klub u kome igra (Real Madrid) i reprezentaciju koja je prvak sveta (Brazil), vrlo je verovatno da će se RonaldORO (kako ga je prozvala španska štampa) uskoro pridružiti trojici ispred sebe a u perspektivi ih može i prestići.

FIFA WORLD PLAYER (25. 12. 01)

1991 – Lothar Mathaus 128
Jean Pierre Papin 113
Gary Lineker 40

1992 – Marco Van Basten 161
Hristo Stoičkov 88
Hašler 61

1993 – Roberto Baggio 152
Romario 84
Dennis Bergkamp 58

1994 – Romario 346
Stoičkov 100
Roberto Baggio 80

1995 – George Weah 170
Paolo Maldini 80
Jurgen Klinsmann 58

1996 – Ronaldo 329
George Weah 140
Shearer 123

1997 – Ronaldo 480
Roberto Carlos 85
Bergkamp/Zidane 62

1998 – Zidane 518
Ronaldo 164
Suker 108

1999 – Rivaldo 543
David Beckham 194
Gabriel Batistuta 79

2000 – Zinedin Zidane 370
Luis Figo 329
Rivaldo 263

2001 – Luis Figo 250
David Beckham 238
Raul 96

2002 – Ronaldo
Zidan
Kan

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
Kladionice u Beogradu

Iz keca u dvojku

08.фебруар 2026. I.M.

Kladionice u Beogradu: Koliko ih zaista ima i gde se sve nalaze

Beograd je prepun kladionica i kockarnica, ali zvanične statistike ne postoje. Prema nezvaničnim procenama, broj lokala u glavnom gradu se kreće od 655 do više od 1.400

Zimske olimpijske igre, tim Srbije na defileu otvaranja

Sport

07.фебруар 2026. K. S.

Zimske olimpijske igre: Kada nastupaju takmičari iz Srbije

Počele su Zimske olimpijske igre u Italiji. Na njima Srbija ima troje predstavnika koji će se narednih dana boriti za olimpijska odličja

Scena iz filma Grešnici

Rečnik

07.фебруар 2026. N. R.

Vampir, najveći srpski izvozni hit

Film „Grešnici“, favorit za Oskare, pokazuje da su vampiri evergrin. Vampir je jedina srpska reč koju izgovara ceo svet

Zimske olimpijske igre

Zimske olimpijske igre

05.фебруар 2026. N. M.

ZOI: Ko predstavlja Srbiju i s kakvim se problemima suočavaju organizatori

Milano i Kortina d'Ampeco čekaju sportski svet. U petak (6. februar) će na stadionu „San Siro“ biti svečano otvorene 25. Zimske olimpijske igre. Ima li Srbija svoje predstavnike i kako se domaćin nosi sa ekološkim i organizacionim problemima

Predložene izmene GDPR-a u okviru Digitalnog omnibusa mogle bi oslabiti prava građana

„Briselski efekat“

05.фебруар 2026. Milica Tošić

Digitalni omnibus: Atak na evropska digitalna pravila i zaštitu podataka

EU planira izmene digitalnih pravila kroz Digitalni omnibus, što izaziva zabrinutost zbog potencijalnog slabljenja standarda zaštite podataka

Komentar

Pregled nedelje

Život u mafijaškoj državi

U čemu su sličnosti i razlike razlika između klasične mafijaške porodice i mafijaške države? Kakvu ulogu oba slučaja igra Capo di tutti capi? I gde je tu Srbija

Filip Švarm
Specijalna jedinica Žandarmerije u punoj opremi za razbijanje demonstracija na hameru

Komentar

Kad’ dunemo i vatru sunemo srušićemo Ćacilend

Milo Đukanović vladao je Crnom Gorom 32 godine. Vučić bi bar toliko da mešetari Srbijom, znači još jedno 18 godina – policijskom silom, tajnim službama, paravojnim partijskim formacijama, zauzdanim pravosuđem i pobesnelim tabloidima

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Đuro Macut u odelima sa kravatom. U pozadini dve zastave Srbije.

Komentar

Kolaps sistema i zaječarizacija Srbije

Režim igra na sve ili ništa. Vučić nema apsolutno nikakvu ideju šta da radi, osim da pokuša da vlada, doslovno, policijskom silom i tabloidima. Jer državni sistem se kao posledica nasilja, krađe i nesposobnosti raspao, kao u Zaječaru

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1831
Poslednje izdanje

U očekivanju izbora

Gojenje Bake Praseta uoči Božića Pretplati se
Intervju: Lazar Džamić

Izbori se dobijaju pomoću organizacije i komunikacije

Rekordna zaplena droge, pitanja i komentari

A u Konjuhu – pet tona “domaćice”

Intervju: Marija Radovanović

Ako se pobunimo svi, zaštitićemo sebe

Intervju: Nikola Strašek, pisac i reditelj

Umetnost sudi sudijama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure