img
Loader
Beograd, 37°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Vreme (fudbalskih) izbora

RonaldORO

19. decembar 2002, 17:34 V.S
Copied

U roku od samo 24 časa brazilski as je svojoj impresivnoj kolekciji trofeja dodao još dva: "Zlatnu loptu" pariskog nedeljnika "Frans Fudbal" i "Trofej FIFA" namenjen najboljem igraču sveta

Definitivno je jasno da Roberto Karlos NIKADA neće osvojiti ni „Zlatnu loptu“ koju „Frans Fudbal“ dodeljuje najboljem evropskom igraču , ni „Trofej FIFA“ koji najboljem na svetu svojim glasovima uručuju selektori više od 200 zemalja. Kada nije najbolji u godini u kojoj je bio prvak Evrope, pobednik evropskog Super-kupa i osvajač Interkontinentalnog kupa (sve sa Realom) i prvak sveta (sa svojim Brazilom) neće biti nikada.

„Šta mogu, ja sam defanzivni igrač. Osim toga, trofej je pripao mom prijatelju Ronaldu“, rekao je sa širokim osmehom klasičnog „dobrice“ brazilski as koji je za sedam godina u Real Madridu propustio samo sedam utakmica.

I samo letimičan pogled na listu pobednika u anketi „Frans Fudbala“ pokazuje koliko je Roberto Karlos u pravu. Među pobednicima je samo jedan golman (Lav Jašin, 1963) i jedan „libero“ Franc Bekenbauer (1972. i 1976), i to pošto je na početku karijere igrao na sredini terena. Svi ostali su napadači ili ofanzivni vezni igrači, sa izuzetkom Čeha Masopusta (1962) koji je bio „vezni defanzivac“. Ako je ove godine i bilo dileme, raspršena je 3. decembra u Tokiju kada je Ronaldo dao prvi od dva gola Reala u finalu Interkontinentalnog kupa protiv Olimpije iz Asunsiona. Da sve bude paradoksalnije, asistirao mu je – Roberto Karlos. Tim dodavanjem „dodao“ mu je i „Zlatnu loptu“, izbivši je sam sebi iz ruku. Sistem glasanja je demokratski, 52 dopisnika „Frans Fudbala“ iz 52 zemlje Evrope pravi svoju listu od pet najboljih u kalendarskoj godini. Izvesni pritisci i sugestije su, naravno, uvek mogući, ali anketa važi za ozbiljnu i dosad, uglavnom, nije bilo većih primedbi na konačni ishod glasanja. A što (mnogo) bolje prolaze napadači i vezni igrači od odbrambenih fudbalera, jedna je od onih životnih nepravdi koju ništa ne može da ispravi…

Ovogodišnji slučaj Ronalda je karakterističan po još nečemu: on je prvi fudbaler koji je dobio oba najvrednija trofeja igrajući, praktično, pola sezone. Do letos je bio član Intera iz Milana ali je, posle serije teških povreda, odigrao tek nekoliko utakmica u samom finišu italijanske lige koju je Inter izgubio u poslednjem kolu. Na vreme se oporavio da zaigra na Mundialu i bude najbolji strelac sa osam golova od kojih dva u finalu. To mu je donelo veliku prednost a dobar start u Realu po letošnjem prelasku iz Intera (za 47 miliona eura Interu ) popravio mu je šanse da bi ih gol u Jokohami, na istom stadionu na kome je u junu trijumfovao sa Brazilom, sasvim učvrstio. Dobio je 171 poen, 26 više od Roberta Karlosa dok je golman nemačke reprezentacije i Bajerna Oliver Kan, Ronaldova dvostruka žrtva u finalu Mundijala, ostao na trećem mestu sa 114 glasova. Daleko iza ostali su Zidan (78), Balak (67), Tjeri Anri (54), Raul (38), Rivaldo (29)…. Ronaldo i Kan bili su protagonosti i na svečanosti FIFA-e prošlog utorka uveče u Madridu, Brazilac je dobio najviše glasova selektora više od 200 zemalja dok je Kan bio treći. Između njih se ubacio Zinedin Zidan, pre svega zahvaljujući fantastičnom golu u finalu Lige šampiona u Glazgovu jer na Mundijalu, zbog povrede, nije igrao prva dva meča a Francuska je u trećem ispala…

Ronaldo je izjavio da se nada da na treći trofej „neće čekati pet godina“ (pošto je prvi osvojio 1997). Sada se pridružio Di Stefanu, Bekenbaueru, Kigenu i Rumenigeu koji su po dva puta bili najbolji, ispred njega sa „het-trikom“ ostaju Johan Krojf, Mišel Platini i Marko Van Basten. S obzirom na Ronaldove godine (25), klub u kome igra (Real Madrid) i reprezentaciju koja je prvak sveta (Brazil), vrlo je verovatno da će se RonaldORO (kako ga je prozvala španska štampa) uskoro pridružiti trojici ispred sebe a u perspektivi ih može i prestići.

FIFA WORLD PLAYER (25. 12. 01)

1991 – Lothar Mathaus 128
Jean Pierre Papin 113
Gary Lineker 40

1992 – Marco Van Basten 161
Hristo Stoičkov 88
Hašler 61

1993 – Roberto Baggio 152
Romario 84
Dennis Bergkamp 58

1994 – Romario 346
Stoičkov 100
Roberto Baggio 80

1995 – George Weah 170
Paolo Maldini 80
Jurgen Klinsmann 58

1996 – Ronaldo 329
George Weah 140
Shearer 123

1997 – Ronaldo 480
Roberto Carlos 85
Bergkamp/Zidane 62

1998 – Zidane 518
Ronaldo 164
Suker 108

1999 – Rivaldo 543
David Beckham 194
Gabriel Batistuta 79

2000 – Zinedin Zidane 370
Luis Figo 329
Rivaldo 263

2001 – Luis Figo 250
David Beckham 238
Raul 96

2002 – Ronaldo
Zidan
Kan

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
Toplotne pumpe

Energetika

17.jul 2026. B. B.

Procvat toplotnih pumpi u Nemačkoj: Najmanji troškovi za grejanje i hlađenje, a još i ekološki čiste

Toplotne pumpe su 2025. godine bile najčešći instaliran tip sistema grejanja u Nemačkoj - em najviše smanjuju račune za grejenje, em mogu i da hlade, em su ekološki čiste. Nemačka država je davala ogromne subvencije za njihovu ugradnju. Kakva je situcija u Srbiji

Fudbaleri Argentine sa spornim transparentom

Fudbal

17.jul 2026. B. B.

„Malvini su argentinski“: FIFA će možda kazniti Argentinu i to tek nakon finala SP

FIFA bi mogla da kazni argentinske igrače i fudbalski savez zbog transparenta „Malvini su argentinski“ na utakmici sa Engleskom, jer njen kodeks zabranjuje na stadionima bilo kakvu „poruku koja nije prikladna za sportski događaj“. Foklandska ostrva (Malvini), zbog kojih su dve države ratovale, su pod britanskom upravom

Žene u haljinama, moda

Moda

16.jul 2026. Katarina Abel (DW)

„Smrtonosne pantalone“ iz Zare nisu prvi opasan trend, u istoriji mode bilo je i mnogo gorih

„Smrtonosne pantalone Zara" postao je izuzetno viralan trend na društvenim mrežama, ali moda je i ranije umela da bude surova, pa čak i smrtonosna

Klimatske promene

16.jul 2026. A.I.

Fizički fakultet: Toplotni talas u Srbiji 55 puta verovatniji nego sredinom 20. veka

Toplotni talas koji je krajem juna pogodio Srbiju usled klimatskih promena danas je čak 55 puta verovatniji nego sredinom 20. veka, pokazuje studija naučnika sa Fizičkog fakulteta Univerziteta u Beogradu

Naravoučenije

15.jul 2026. Sonja Ćirić

Kad nevaljalci i neznalice dođu na vlast

U Andrićevom prevodu, Političke i društvene napomene Frančeska Gvičardinija čitaju se kao zbirka pouka i saveta savremenom čoveku, i to ne samo u Srbiji

Komentar
Paunović

Pregled nedelje

Nepodnošljiva lakoća bezosjećajne gluposti

Zašto ministarka Snežana Paunović još nije smenjena? Šta to govori o njoj, režimu i Srbiji

Filip Švarm
Brankov most

Komentar

Prebijanje Vladimira Arsenijevića: Zlo ispod mosta

Zlo se zavuklo pod most i tamo, zaklonjeno od svetla, ćutalo i čekalo. Kad je Vladimir Arsenijević izašao iz taksija, nad Beogradom se opet nadvila ona isto neman koja je onemogućavala izložbu Rona Haviva, sprečavala održavanje prve Parade ponosa, palila Bajrakli džamiju i Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država i vandalizovala i centar grada tokom Parade ponosa 2010.

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Velin Milić u paradnoj uniformi prima orden od Aleksandra Vučića

Pregled nedelje

Mafijaški rat u doba naprednjaka

Šta govore ubistvo Aleksandra Nešovića Baje i ranjavanje Milana Ostojića Sandokana? Zašto su porasli apetiti podzemlja? Kakvu tu ulogu igra policija? I zbog čega Vučić stalno najavljuje najave izbora

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1854
Poslednje izdanje

Intervju: Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Pobeda je sigurna Pretplati se
Intervju: Vladimir Arsenijević, pisac

I dalje slobodno da šetam Beogradom

Intervju: Rodoljub Šabić

Da li bi nas napadali da smo partijski vojnici

Portret savremenika: Milan Ostojić Sandokan

Posledice i žrtve metastaze sistema

Mundijal i mi

“Pajserisana” Srbija na fudbalskoj margini

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure