img
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Vreme (fudbalskih) izbora

RonaldORO

19. decembar 2002, 17:34 V.S
Copied

U roku od samo 24 časa brazilski as je svojoj impresivnoj kolekciji trofeja dodao još dva: "Zlatnu loptu" pariskog nedeljnika "Frans Fudbal" i "Trofej FIFA" namenjen najboljem igraču sveta

Definitivno je jasno da Roberto Karlos NIKADA neće osvojiti ni „Zlatnu loptu“ koju „Frans Fudbal“ dodeljuje najboljem evropskom igraču , ni „Trofej FIFA“ koji najboljem na svetu svojim glasovima uručuju selektori više od 200 zemalja. Kada nije najbolji u godini u kojoj je bio prvak Evrope, pobednik evropskog Super-kupa i osvajač Interkontinentalnog kupa (sve sa Realom) i prvak sveta (sa svojim Brazilom) neće biti nikada.

„Šta mogu, ja sam defanzivni igrač. Osim toga, trofej je pripao mom prijatelju Ronaldu“, rekao je sa širokim osmehom klasičnog „dobrice“ brazilski as koji je za sedam godina u Real Madridu propustio samo sedam utakmica.

I samo letimičan pogled na listu pobednika u anketi „Frans Fudbala“ pokazuje koliko je Roberto Karlos u pravu. Među pobednicima je samo jedan golman (Lav Jašin, 1963) i jedan „libero“ Franc Bekenbauer (1972. i 1976), i to pošto je na početku karijere igrao na sredini terena. Svi ostali su napadači ili ofanzivni vezni igrači, sa izuzetkom Čeha Masopusta (1962) koji je bio „vezni defanzivac“. Ako je ove godine i bilo dileme, raspršena je 3. decembra u Tokiju kada je Ronaldo dao prvi od dva gola Reala u finalu Interkontinentalnog kupa protiv Olimpije iz Asunsiona. Da sve bude paradoksalnije, asistirao mu je – Roberto Karlos. Tim dodavanjem „dodao“ mu je i „Zlatnu loptu“, izbivši je sam sebi iz ruku. Sistem glasanja je demokratski, 52 dopisnika „Frans Fudbala“ iz 52 zemlje Evrope pravi svoju listu od pet najboljih u kalendarskoj godini. Izvesni pritisci i sugestije su, naravno, uvek mogući, ali anketa važi za ozbiljnu i dosad, uglavnom, nije bilo većih primedbi na konačni ishod glasanja. A što (mnogo) bolje prolaze napadači i vezni igrači od odbrambenih fudbalera, jedna je od onih životnih nepravdi koju ništa ne može da ispravi…

Ovogodišnji slučaj Ronalda je karakterističan po još nečemu: on je prvi fudbaler koji je dobio oba najvrednija trofeja igrajući, praktično, pola sezone. Do letos je bio član Intera iz Milana ali je, posle serije teških povreda, odigrao tek nekoliko utakmica u samom finišu italijanske lige koju je Inter izgubio u poslednjem kolu. Na vreme se oporavio da zaigra na Mundialu i bude najbolji strelac sa osam golova od kojih dva u finalu. To mu je donelo veliku prednost a dobar start u Realu po letošnjem prelasku iz Intera (za 47 miliona eura Interu ) popravio mu je šanse da bi ih gol u Jokohami, na istom stadionu na kome je u junu trijumfovao sa Brazilom, sasvim učvrstio. Dobio je 171 poen, 26 više od Roberta Karlosa dok je golman nemačke reprezentacije i Bajerna Oliver Kan, Ronaldova dvostruka žrtva u finalu Mundijala, ostao na trećem mestu sa 114 glasova. Daleko iza ostali su Zidan (78), Balak (67), Tjeri Anri (54), Raul (38), Rivaldo (29)…. Ronaldo i Kan bili su protagonosti i na svečanosti FIFA-e prošlog utorka uveče u Madridu, Brazilac je dobio najviše glasova selektora više od 200 zemalja dok je Kan bio treći. Između njih se ubacio Zinedin Zidan, pre svega zahvaljujući fantastičnom golu u finalu Lige šampiona u Glazgovu jer na Mundijalu, zbog povrede, nije igrao prva dva meča a Francuska je u trećem ispala…

Ronaldo je izjavio da se nada da na treći trofej „neće čekati pet godina“ (pošto je prvi osvojio 1997). Sada se pridružio Di Stefanu, Bekenbaueru, Kigenu i Rumenigeu koji su po dva puta bili najbolji, ispred njega sa „het-trikom“ ostaju Johan Krojf, Mišel Platini i Marko Van Basten. S obzirom na Ronaldove godine (25), klub u kome igra (Real Madrid) i reprezentaciju koja je prvak sveta (Brazil), vrlo je verovatno da će se RonaldORO (kako ga je prozvala španska štampa) uskoro pridružiti trojici ispred sebe a u perspektivi ih može i prestići.

FIFA WORLD PLAYER (25. 12. 01)

1991 – Lothar Mathaus 128
Jean Pierre Papin 113
Gary Lineker 40

1992 – Marco Van Basten 161
Hristo Stoičkov 88
Hašler 61

1993 – Roberto Baggio 152
Romario 84
Dennis Bergkamp 58

1994 – Romario 346
Stoičkov 100
Roberto Baggio 80

1995 – George Weah 170
Paolo Maldini 80
Jurgen Klinsmann 58

1996 – Ronaldo 329
George Weah 140
Shearer 123

1997 – Ronaldo 480
Roberto Carlos 85
Bergkamp/Zidane 62

1998 – Zidane 518
Ronaldo 164
Suker 108

1999 – Rivaldo 543
David Beckham 194
Gabriel Batistuta 79

2000 – Zinedin Zidane 370
Luis Figo 329
Rivaldo 263

2001 – Luis Figo 250
David Beckham 238
Raul 96

2002 – Ronaldo
Zidan
Kan

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
Ostoja Mijailović, predsednik ABA lige i predsednik Partizana

ABA liga

28.septembar 2026. A.P.

ABA liga u problemu: Nema dogovora sa sudijama, drugo kolo pod znakom pitanja

Prvo kolo ABA lige nije odigrano, a sada je pod znakom pitanja i drugo. Spor između čelnika lige i sudija oko naknada i dalje traje. Mogli bi da se nađu na 700 evra po utakmici

Reprezentacija Grčke protiv Nemačke, Liga nacija

Fudbal

28.septembar 2026. Aleksa Petrovski

Novo čudo evropskog fudbala: Grčka renesansa na srpski pogon

Grci više ne moraju da se zadovoljavaju samo sećanjem na evropsku titulu iz 2004. Sistemski rad Saveza, ulaganja klubova i generacija novih fudbalera sada daju rezultate. Uz Ivana Jovanovića na klupi, srpski treneri i fudbaleri imaju važnu ulogu u preporodu grčkog fudbala

Otkriće

23.septembar 2026. Dimitrije Vojnov

Tajna filma o kome se doskora ništa nije znalo

Film Wyznanie Vaclava Marhoula je o staljinističkim progonima, i to nije bio razlog što ga je češki reditelj Vaclav Marhoul snimao u tajnosti. A šta jeste bio, saznalo se ovih dana, pred Filmski festival u Varšavi

Esej

23.septembar 2026. Stojana Valan

O Gloriji Stajnem ili: mogu li hrišćanke da budu feministkinje

Žene danas mogu i imaju pravo da budu i Marte i Marije. I konzervativne i progresivne istovremeno. I stručnjakinje, akademkinje, umetnice i supruge i majke. Ali – moraju li? Mogu li, jednostavno, da – izaberu? Setimo se Glorije Stajnem, ikone feminizma

Strip

23.septembar 2026. Nikola Dragomirović

Autor koga je publika odmah prihvatila

Paskvale Frizenda je jedan od najpoštovanijih crtača italijanske škole stripa novije generacije. Nedavno je objavljen portfolio njegovih radova, što je uglavnom rezervisano za velikane

Komentar
Aleksandar Vučić pred podnošenje ostavke

Komentar

Predizborna ostavka Vučić Aleksandra

Aleksandar Vučić je ostavku podneo iz marketinških razloga i skidanja formalne odgovornosti sa sebe za sve ono nemilo što bi moglo da se dogodi do 25. oktobra. Sada može da pohrli u kampanju sa etiketom da je „običan čovek“

Andrej Ivanji
Studentska lista, predaja

Komentar

Srpska politička bajka: Časni amateri protiv profesionalnih huligana

Kada je Evropa videla da je listi od 250 poslaničkih kandidata predvođenim profesionalnim političkim huliganima suprotstavljena lista od 250 političkih amatera i časnih ljudi? Zvuči kao bajka. Hoće li i ishod biti kao u bajci: pobeda dobra nad zlom?

Ivan Milenković
Aleksandar Vučić

Pregled nedelje

Oproštajni valcer u falš duru

Šta se može očekivati od Vučićevog podnošenja ostavke? Zbog čega će je građani usvojiti 25. oktobra i omogućiti mu da do mile volje pere škodu, peca i peva uz Radio Lolu

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1864
Poslednje izdanje

Intervju: Milan Marić, glumac

Neće se završiti pukom promenom vlasti Pretplati se
Izbori ’26

Šta čeka Srbiju ako on postane premijer

Izbori ’26: Iz Rusije s ljubavlju

Predizborno treće oko

Mediji

Ima li života posle televizije

Požarevac pred izbore

Početak buđenja iz debele letargije

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure