
Psihologija
Život pod rafalom loših vesti
Sa medija i pogotovo društvenih mreža čeka nas baražna paljba loših vesti. Kako ne potonuti u njih, a ipak znati šta se dešava oko nas
Godinama unazad se priča o neophodnoj rekonstrukciji Pančevačkog mosta koji u popodnevnom špicu za jedan sat pređe oko 6000 vozila. Ove priče se podgreju svaki put kada se desi neka kobna nesreća, pa zatim utihnu. Sada se početak radova najavljuje za 2025. godinu
Pančevački most se posle 60 godina nalazi na listi prioriteta za rekonstrukciju i prema najnovijim planovima deo mosta od Bogoslovije do reke biće srušen, a radovi bi, ukoliko budu obezbeđena sredstva, trebalo da počnu 2025. godine, prenosi RTS.
Iz „Puteva Srbije“ kažu da je u toku tender za izradu projekta za dobijanje građevinske dozvole, a pomoćnik direktora tog javnog preduzeća Miodrag Poledica objašnjava da će sve raditi fazno.
„Cilj je da se, pre nego što se krene sa rušenjem pristupnih konstrukcija, urade sa obe strane silazna i uzlazna rampa koje će se povezati sa postojećim sistemom gradskih ulica“, kaže Poledica.
Pančevački most je otvoren za saobraćaj 1935. godine, a srušen 1941. tokom rata. Obnovljen je pet godina kasnije. Prilazne konstrukcije izgrađene su 1960-tih godina i nikada nisu rekonstruisane. Nadležni će morati da reše i problem sa brojnim lokalima izgrađenim ispod mosta.
„Pre nego što krenemo u radove i dobijemo građevinsku dozvolu, mi ćemo sa tim vlasnicima objekata videti ako je potrebno neke da eksproprišemo, a ako nije onda ih nećemo ni dirati“, rekao je Poledica.
Kod mosta bi trebalo da izbije tunel od Ekonomskog fakulteta, pa će se, zbog manjka prostora, nove pristupne konstrukcije graditi na mestu starih. Gradskim planom razvoja šinskog sistema predviđen je prelazak tramvaja na banatsku stranu, tako da će projektanti i o tome morati da vode računa.
Nadležni procenjuju da bi novi deo mosta trebalo da bude otvoren krajem 2026. godine.
Za samo jedan sat u popodnevnom špicu gotovo 6000 vozila pređe preko Pančevačkog mosta.
Tunel do Pančevačkog mosta
U blizini Pančevačkog mosta, na Adi Huji, nalazi se tunel sa dve nezavisne cevi, koji bi mogao značajno da rastereti saobraćajnu gužvu u Beogradu, pisalo je ranije „Vreme“. On je decenijama zapušten, a njegove cevi su zakrčene korovom i fekalijama.
Da postoji politička volja i razum, delovi Beograda poput Karaburme, Višnjice i Mirijeva mogli bi ubrzo da dobiju BG voz.
„Građani su već platili ove tunele, i mogu se koristiti odmah, potrebno je samo postaviti pragove, prugu i sagraditi nadzemna stajališta. Suprotno tome, gradonačelnik Šapić radi na proširenju Mirijevskog bulevara ka ovim naseljima jer je ovde svakodnevno začepljenje drumskog saobraćaja. Kada se završi ogromno naselje Sunnyville na Višnjičkoj banji, zakrčenje će biti još gore. Naravno, sve ovo je urađeno neplanski i zato mi nudimo rešenje – po ovom promišljenom planu iz 70-ih godina“, govorio je Đorđe Miketić dok je bio narodni poslanik.
Naglasio je da bi se produžetkom linije BG voza do Karaburme, Višnjičke banje, Mirijeva, pomenuta naselja povezala sa centrom i sa Novim Beogradom do kojih bi se stizalo u 15 minuta, a ne 45 minuta koliko sada treba.
Sa medija i pogotovo društvenih mreža čeka nas baražna paljba loših vesti. Kako ne potonuti u njih, a ipak znati šta se dešava oko nas
Nepune dve godine pošto je svečano otvorena, železnička stanica „Beograd Centar“ – poznatija kao Prokop – suočava se sa problemima. Pukotine u peronskim gredama i nedovoljna armatura zahtevaju rekonstrukciju, a nadležni su već pokrenuli postupke za odobrenje radova, piše „Forbes Srbija". Oglasila se je i „Infrastruktura železnice Srbije“, koja tvrdi da je železnička stanica u Prokopu bezbedna za korišćenje, kao i da se planirani radovi na ojačanju peronskih greda odnose se na one koje su izgrađene 1997. godine
Manifest protiv kolonijalne vlasti, analiza različitih mehanizama ekonomske eksploatacije, ali i autobiografija sina roba, i naličje razvijenog društva Holandije – sve to je knjiga Antona de Koma Mi, surinamski robovi
Osim luksuznih hotela, apartmanskih naselja i golf terena, poluostrvo Luštica u Boki kotorskoj krije i brojne prirodne, istorijske i arhitektonske bisere koje je najlakše istražiti na dva točka
Novak Đoković savladao je Flavia Kobolija u četvrtfinalu Vimbldona i pobedu proslavio uz novu turu pumpanja pred londonskom publikom, nastavljajući podršku protestima u Srbiji. U polufinalu ga čeka prvoplasirani na ATP listi Janik Siner
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve