Jedinici Crnogorac koji se trenutno nalazi na listi najtraženijih begunaca Evropske unije je Radoje Zvicer, vođa kavačkog klana iz Kotora. Osumnjičen je, pored ostalog, za šverc 83 kilograma kokaina u Austriju
„Radoje Zvicer je osumnjičen za šverc 83 kilograma kokaina (čistoće 60,9 posto) u Austriju i to kao vodeći član kriminalne organizacije. Sumnja se da je, zajedno sa saučesnicima, učestvovao u organizovanju krijumčarskog lanca. Zvicer je organizovao isporuku narkotika koji je prodavan u Beču, navodi se u opisu poternice, pišu Vijesti.
Na listu najtraženijih begunaca Evrope vođa kavačkog klana je stavljen u sredu 13. novembra, nakon što je Austrija za njim raspisala poternicu. Dati su i detalji o poznatim pasošima i imenima za koja se veruje da ih Zvicer koristi, kao i tri fotografije koje poseduju policijske organizacije.
Foto: Printskrin / Europol/eumostwanted.euRadoje Zvicer, druga fotografija
Na sajtu „eumostwanted.eu “ Zvicer se traži zbog šverca droge i psihoaktivnih supstanci, uz upozorenje da je reč o veoma opasnoj osobi koja je verovatno naoružana.
„Alijas – Josip Babić rođen u Nemačkoj 6.2.1979. godine, Dragan Gojković iz Berana 8. septembra 1977, David Grepo rođen 2. marta 1983, Ferenc Karoly rođen 31.03.1975. godine i ostali…“ piše u javnom delu objave.
U opisu je navedeno da Zvicer koristi i lažna imena – Davor Lang, rođen 25.05.1975. u Novom Sadu, Željko Papić rođen 11.03.1980. u Ljubljani, Slobodan Zec rođen 23.03.1976. u Novom Sadu i Leos Salonikios rođen 29.09.1987. u Solunu.
Objavljen je i podatak da je Zvicer zapravo rođen 20. decembra 1982. godine u Crnoj Gori, da ima plavu boju očiju, da je reč o mišićavom belcu atletske građe i smeđe kose. Precizirano je i da ima više ožiljaka na gornjem delu tela, od rana nanetih vatrenim oružjem.
Jedini Crnogorac na ovoj listi
Današnjim ažuriranjem Zvicera, javni deo liste najtraženijih begunaca Evrope popeo se na brojku od 45 imena. Zvicer je jedini Crnogorac na toj listi.
Specijalno državno tužilaštvo podiglo je nekoliko optužnica, a uz pomoć obimnih dokaza skinutih sa dekriptovanih aplikacija koje je EUROPOL, preko međunarodne pravne pomoći, dostavio SDT-u i Specijalnom policijskom odeljenju (SPO), otvoreni su brojni izviđaji i istrage protiv Radoja Zvicera i članova njegove kriminalne organizacije zbog međunarodnog šverca kokaina, planiranja brojnih likvidacija, pranja novca.
SDT je uporedo sa krivičnim postupcima protiv Zvicera i članova njegove kriminalne organizacije otvorio i brojne finansijske istrage, tokom kojih je utvrđeno da je Zvicer, preko povezanih lica, vlasnik vredne imovine u Crnoj Gori.
Ne zna se gde je
U dugogodišnjem ratu dva suparnička kriminalna klana – kavačkog i škaljarskog, Zvicer je teško ranjen u maju 2020. godine u Kijevu, gde je u to vreme živeo sa porodicom.
Nakon oporavka, jedno vreme je bio i u Crnoj Gori, ali policija od 2021. godine nema podatke o tome gde se Zvicer krije.
Prorežimski srpski mediji bili su označili Zvicera kao osobu koja predsedniku Srbije radi o glavi, tj. „hoće da ga likvidira“.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Da bi ostao na vlasti, Bonaparta III je promenio državno uređenje, uklonio je sve političke neprijatelje, parlament je bio samo fasada režima, poslanike je potkupio velikim platama, skupština se nije pitala ni kod objave rata ili mira, a car je sebe često nazivao vrhovnim komandantom i u miru. Napoleon III bio je srećan, na velikim mitinzima proslavljao je novu pobedu i obnovu velike popularnosti
O novom filmu Kirila Serebrenikova Nestanak Jozefa Mengelea sa njegovim koproducentom Milošem Đukelićem, zahvaljujući kome će Srbija posle 30 godina biti deo Glavnog programa Filmskog festivala u Kanu
Sve ostale stanice na trasi ove pruge – Adaševci, Morović, Višnjićevo i Sremska Rača – zapuštene su, pune smeća, u nekima su ostavljeni delovi nameštaja, mape, signalizacija, a u jednoj čak i ceo (zaključani) sef
Hrvatska menja Zakon o grobljima kojim se traži uklanjanje nadgrobnih spomenika postavljenih nakon 30. maja 1990. koji „veličaju srpsku agresiju na Hrvatsku“. Među Srbima u Hrvatskoj vlada strah da će biti uklonjeni svi grobovi sa ćirilićnim natpisima
Ko osuđuje režimsko targetiranje ljudi iz medija, nevladinog sektora, opozicije i univerziteta, ne sme pristati ni na ova uperena protiv urednika i novinara RTS-a
Lišiti slobode Dejana Ilića, intelektualca besprekorne životne i radne biografije, bez iole smislenog povoda, samo je jedan od brutalnih pokazatelja da se režim okrenuo protiv sopstvenih građana i da ulazi u fazu terora
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!