Samo onaj ko je žurio na autobus nije opljunuo prvu trku ovogodišnje sezone, ali što kaže narod...
Ako ništa drugo, a, ruku na srce, nije ni bilo mnogo čega, bar smo konačno videli kako izgledaju na stazi favoriti i ostali. Malo li je to na ovu skupoću? Velika nagrada Bahreina ipak će ostati upamćena, ako je se uopšte neko bude sećao, po takvoj dosadi da su samo najodaniji ljubitelji F1 izdržali do kraja. Jedina korist je ta što se pokazalo da su nova pravila ipak bila neka vrsta računa bez krčmara, spisak želja i dobrih namera, ali zar se ne kaže da je „put do pakla popločan dobrim namerama“.
Kratko o ono malo događaja na stazi… Sebastijanu Fetelu (Red Bul) posle ubedljivog vođstva u prvoj trećini trke, pukao je deo auspuha, vrelina spržila jednu svećicu pa je njegova formula zvučala kao motokultivator kojim Cigančići skupljaju karton po Dorćolu. Pao je na četvrto mesto i to je jedina ozbiljna promena u poretku na kraju trke u odnosu na onaj posle kvalifikacija. Malo uzbuđenja (čuj mene – uzbuđenja, koja uzbuđenja, bre), bilo je posle samog starta kada je Fernando Alonso obišao Felipea Masu, pa je Ferarijev tim krenuo u jurnjavu za Fetelom, ali su ga posle problema koji su snašli Nemca lako obišli, baš kao i Luis Hamilton (Meklaren), koji je zaseo na treće mesto i do kraja trke nit je on nekoga pritiskao, niti je morao da se brani od drugih. Peti i šesti bili su vozači Mercedesa – mali Rozberg i stari majstor Šumaher, ali ni jedan ni drugi nisu pokazivali želju za trkanjem. To očigledno nije bio prioritet ni aktuelnog šampiona Džensona Batona (Meklaren). Za tim tužnim „vozićem“ zujali su ko dosadne muve Mark Veber (Red Bul), Tonio Ljuci (Fors Indija), Rubens Barikelo (Vilijams) i ostali. Rečju, vikend bez trkanja, ziheraški. Bilo, ne ponovilo se.
foto: reutersFernando Alonso na pobedničkom postolju u Bahreinu
„Obilaziti je nemoguće, osim ako neko ne napravi grešku kao što je to uradio Luis (Hamilton) pa ga je Niko (Rozberg) prestigao, ali je Luis uzvratio u boksovima“, komentarisao je Šumaher prvu trku po novim pravilima. „Nažalost, to je sve od akcije koju ćemo videti pod ovakvim uslovima trkanja.“
„Nama bi trebalo da budu najvažniji gledaoci koji plaćaju da dođu na stazu ili da prate TV prenos. Od njih zavisimo i moramo im obezbediti dobar šou“, bio je još jasniji šef tima Mercedes Nik Fraj. Bivši trkač, sada komentator, Dejvid Kultard, kao najvećeg krivca označio je bivšeg šefa FIA Maksa Mozlija, rekavši da je upropastio predstavu „ograničenjem broja obrtaja, zabranom dolivanja goriva, standardizovanjem motora i menjača i uvođenjem jednog snabdevača gumama“. Ovakve stavove horski su podržali novinari pa je tako „Dejli telegraf“ napisao da je „ovo (trka) opomena da je čitava stvar u opasnosti i na ivici nepopravljivosti“, „Dejli meil“ da „sport (ovakvim pravilima) gubi najjače atribute, jer trenutno ima četiri šampiona i umesto da sve vrca od trkanja, izgleda suv kao pustinja“. Najžešći je bio „Tajms“: „Nije teško zamisliti ‘klik’ miliona daljinskih upravljača širom sveta kojima su gledaoci prelazili sa trke na neki drugi sport koji im pruža malo više uzbuđenja, recimo – takmičenje u kotrljanju kolutova kačkavalja u Amsterdamu!“ Italijanska štampa bila je rastrzana između slavljenja zaslužene pobede Ferarija i dosadne trke, ali su ipak našli kompromis i konstatovali da je „Šakir takva staza i valja sačekati dalji razvoj sezone“.
„Nema panike niti krize u F1“, pokušao je da spusti loptu vlasnik čitavog posla Berni Eklston, koji je već razgovarao sa nekim od šefova timova. „Pokušao sam da im objasnim da je naš posao trkanje i zabava za gledaoce, a ne igranje kompjuterima i jedan brzi krug!“
Nema sumnje da će ovo biti glavna tema naredne dve nedelje, sve do trke za Veliku nagradu Australije 28. marta. Ako su očekivali, a ja jesam, nije da se posipam pepelom nego stvarno, da će F1 promenama polako, ali sigurno ići ka „šampionatu vozača/trkača“ onda će sigurno morati nešto da menjaju odmah, u hodu. Očekujem takav rasplet ove „krize“ jer ide lepo vreme i ako/kada počnem da vagam – gledati (dosadnu) trku ili otići na Savu sa drugarima, iće i piće se podrazumeva, gotovo je izvesno da ću odabrati ovo drugo i zadovoljiti se čitanjem izveštaja kad se vratim kući.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Na današnji dan pre 27 godina NATO je počeo da bombarduje Srbiju i Crnu Goru. Potmule eksplozije, štektanje protivvazdušne odbrane, siktanje krstarećih raketa, zavijanje sirena za uzbunu, vanredno stanje, kolaterlna šteta, civilne žrtve, gušenje medija, Kumanovski poraz, povlačenje vojske i policije sa Kosova urezali su se duboko u srpsko kolektivno pamćenje i dan danas izazivaju kod mnogih građana antizapadna osećanja. Objavljujemo šta je ekipa izveštača „Vremena“ zabeležila prvih dana bombardovanja u vanrednom izdanju 27. marta 1999.
O razlici između benignog identitetskog liderstva, koje neguje demokratiju iznutra i promoviše harmoniju i uključivost spolja, i toksičnog liderstva, koje podrazumeva tiraniju unutar grupe i podsticanje antipatija prema drugim grupama, i o još mnogim detaljima o onima koji su na čelu društva
Više od 2.000 građana Vlasotinca potpisalo je peticiju protiv betoniranja obale Vlasine. Studenti su pokušali da spreče radove, ali ih je policija udaljila
Aleksandar Vučić i Srpska napredna stranka frizirali su Platonovu ideju države i postigli ono što se u istoriji retko viđalo: kriminalizovali su sebe same
Prisluškuju li vas? Bez brige – prisluškuju. Prikupljaju li vaše lične podatke? Nego šta. Prate? Sasvim moguće. Prete li vam? Kako je kada to osetite na sopstvenoj koži, pitajte Verana Matića
Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!