img
Loader
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Razglednica

Priče iz kofera

12. maj 2021, 22:09 Nataša Stanković Simić
foto: etnografski muzej
Copied

O lepoj Zone, o školi veza kraljice Jelene i drugim uspomenama iz rodnog kraja

Grad Priština je dobio naziv po reci Prištevki, a reka je, prema predanjima starih Prištevaca, kako su oduvek sebe zvali stanovnici Prištine, dobila ime za vreme kralja Stefana Uroša II Milutina. U to vreme vladala je velika epidemija crnog prišta, pa je on naredio da se na reci napravi karantin za sve putnike koji su dolazili u grad. Tako je reka nazvana Prištevka, a grad kroz koji je tekla – Priština.

Putopisci su je opisivali svaki na svoj način. Jedni kao veću varoš sa kraljevskim dvorom, drugi kao malu varoš sa srpskim stanovništvom, treći pak kao tursku kasabu, ali svi pominju prištevačku gostoprimljivost. Miris tradicionalnih jela sa Kosova i Metohije, čuvena strugana pogača, tiganjice, razne vrste pita a kao poslastica tatlija, samo su neka od jela koja će se naći na trpezi domaćina u čiji dom svrati i nepoznat gost. Postoje običaji koji se još uvek neguju kod Prištevaca, neki od njih su da se na Bogojavljenje spremaju pihtije, za pravoslavnu Novu godinu se za doručak sprema barenica sa suvim rebrima, a kao specijalitet za najdraže goste sprema se filija.

O Prištini se mnogo toga – ne zna. Na primer, da Zona Zamfirova nije iz Niša. Svaki Prištevac zna da je Stevan Sremac priču o njoj čuo od Branislava Nušića, tadašnjeg srpskog konzula u Prištini i rado viđenog gosta u kući Zamfira Kijametovića, a da ju je smestio u Niš zato što je Priština tada bila mala varošica. Jevrosima Kijametović, Zona, kako su je od milja zvali, bila je jedno od trinaestoro Zamfirove dece. U svilenoj košulji, šalvarama i tesnom jeleku mamila je uzdahe gazdinskih sinova i mladih kalfi kad bi ulicom sa tetkama prošetala. Tek joj je bila šesnaesta, a o njenoj lepoti se pričalo i van Prištine. Zagledao se u nju i Maksim, odnosno Mane u Sremčevom romanu, sin Koste Gapića, kujundžije i prijatelja porodice Kijametović. Ljubav između Zone i Maksima bila je obostrana i često su se potajno gledali. Ali, jednog popodneva Zamfir je svratio do svog prijatelja Koste kujundžije i doneo revolver šestometak da mu ga ovaj posrebri. Zašto i kako su među prijateljima pale teške reči, nikad se nije saznalo. Tek, Zamfiru izlete kobno obećanje da će Zonu udati i za siromaha, ali za njegovog Maksima nikad.

Zona i Maksim se nikada nisu venčali. Zona se udala za Aleksu, lepog a siromašnog mladića iz kuće Grbića. Mladi supružnici su se odmah preselili u Prizren gde su izrodili tri sina i dve kćeri. Aleksa je 1913. godine prilikom pobune Albanaca nastradao, a Zona se sa decom selila i negde u jeku Drugog svetskog rata stigla u Beograd. Istinu o sebi ova Prištevka nikada ne bi otkrila da je brat Dragutin Kijametović nije nagovorio. Starost je provela nečujno i tiho, okružena sa svojih devet unučadi i četrnaest paraunučadi. Umrla je u 75. godini, a sahranjena je na Novom groblju u Beogradu. Na njenom grobu i danas piše: „Ovde počiva Zona Zamfirova“. Kujundžija Maksim Gapić, koji se ubio početkom Drugog svetskog rata, bio je oženjen Cincarkom Zlatom. Ono što Sremac u svom romanu nije promenio jeste lepota Jevrosime Kijametović, za koju i dan-danas pričaju da je bila najlepše devojče u sokaku. Upravo po lepoj Jevrosimi, u mnogim porodicama Prištine najlepše devojče se i danas iz milošte naziva Zone.

Stara nošnja Srba sa Kosova je nešto po čemu se oni prepoznaju. Na njoj se ističu bogatstvo boja, oblika i ukrasa, i elementi raznih kulturnih uticaja koji su se tokom vekova smenjivali na ovom području. Ženska srpska nošnja sastoji se od duge bele košulje, ukrašene vezom savršene izrade koji je smešten na vidljivim delovima košulje – rukavima i po ivici. Kosovski vez je nadaleko čuven. Njegove karakteristike određene su još u srednjovekovnoj Srbiji gde je pohađanje škole kosovskog veza bila privilegija vlastelinskih žena i kćeri, s obzirom da su i materijali kojima se vezlo i na kojima se vezlo bili skupi. Jednu od prvih škola kosovskog veza držala je žena Stefana Uroša I Velikog, kraljica Jelena Anđeo. Kraljica Simonida, žena srpskog kralja Stefana Uroša II Milutina, iako veoma mlada, takođe je imala ovakvu školu.

Karakteristične boje ovog veza su braon, staro zlato, roze, kraljevsko plava i bordo boja krvi. Jarkih boja nije bilo zato što su kosovski vezovi nekad rađeni vunom koja je farbana prirodnim bojama. Tek kasnije, kada je počelo da se veze pamučnim i svilenim koncem, vez je dobio veći spektar boja. Motivi ornamenata veza najčešće predstavljaju razne geometrijske figure i stilizovane biljke, krstove, insekte, cveće. Posle Kosovskog boja, najčešći motiv je kosovski božur, kao simbol stradanja srpskih vojnika. Svaki ornament je oivičen crnim ili braon koncem ili vunom, a sredina je popunjena vezom.

Danas kosovski vez zauzima prestižno mesto na listi nematerijalnog kulturnog nasleđa Republike Srbije, a žene iz udruženja „Avenija“ iz Lapljeg Sela kraj Prištine čuvaju od zaborava to svojevrsno umetničko delo vezilja.

Kada sam odlazila iz Prištine, sa sobom sam ponela kofer uspomena u koji je stalo mnoštvo starih slika i lepih priča iz mog rodnog kraja. Ovo su bile neke od njih.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Veštačka inteligencija

26.jul 2025. Tijana Stanić

Test modernog doba: Kako da prepoznate ChatGPT tekst

Veštačka inteligencija je sve naprednija, a AI detektore je lako prevariti. Mogu li se uopšte prepoznati tekstovi koje nije napisao čovek

Evropsko prvenstvo u košarci

25.jul 2025. I.M.

Američki novinar: Nikola Jokić igra za Srbiju na Eurobasketu

Američki mediji očigledno nešto znaju, što još uvek ni u Srbiji ne znaju, jer ni srpski reprezentativci nisu mogli da potvrde da će najbolji igrač na svetu igrati za nacionalni tim

Četvrti toplotni talas

25.jul 2025. Jelena Kozbašić / Klima 101

Četvrti toplotni talas u Srbiji: Ekstremne vrućine kao nova normalnost

Balkan i istočni Mediteran suočavaju se sa četvrtim toplotnim talasom ovog leta, dok temperature u Grčkoj, Turskoj i južnoj Srbiji prelaze 42 stepeni Celzijusa. U Srbiji je od početka godine zabeleženo čak osam toplotnih talasa, što je višestruko više od proseka iz druge polovine 20. veka

Hodanje: Jedan od najlakših načina da se poboljša zdravlje

Zdravlje

24.jul 2025. N. M.

Naučno istraživanje: Ne morate da hodate 10 000 koraka dnevno

Prema istraživanjima, više hodanja može smanjiti rizik od demencije, depresije i umiranja od raka, a ujedno je dobro i za srce. Najnovije brojke pokazuju da je oko 7000 koraka dovoljno za dobro zdravlje

Ilustracija

Srbija

24.jul 2025. N. M.

Velike vrućine prazne Gružansko jezero

Veliki broj toplotnih talasa i velikih vrućina ovog leta doveo je do zabrinjavajuće niskog nivoa vode u Gružanskom jezeru u centralnoj Srbiji

Komentar

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure