Rado se igrala lutkama, preoblačila u princezu i žalila je što ne može da zadrži nađene mačiće. Bila je nadomak slobode kad je poginula zato što su joj zabranili da stigne do nje. Sad živi u slikovnici Djeca s igrališta Madine Hussiny
Mala Madina Husini “na put je krenula iz Afganistana, preko Turske, preko Irana. Kad ostaješ bez zavičaja, nada je tada i put i hrana. Zvijezda je pita: ‘Gdje je sloboda koju toliki traže?’ ‘Sloboda je na igralištu. Tamo gdje nema straže.’”
Slikovnica Djeca s igrališta Madine Hussiny o petogodišnjoj devojčici koja je stradala u novembru 2017. godine nakon što ju je hrvatska policija sa majkom, braćom i sestrama deportovala preko “zelene granice” u Srbiju, predstavljena je na ovogodišnjem, sedamnaestom “Krokodil festivalu”, u okviru programa “Zona slobode”. Slikovnicu je napisala nagrađivana hrvatska spisateljica Olja Savičević Ivančević, crteže potpisuje takođe poznata grafička dizajnerka, strip crtačica i muralistkinja Ena Jurov, a izdavač je zagrebački “Sandorf”.
Glavne junakinje su mala Marina, koja se preko Splita i Berlina doselila u Zagreb, i mala Madina, kojoj nije bilo dozvoljeno da doputuje u slobodu i možda upozna Marinu. Kao što je primetila spisateljica Jasminka Petrović, moderatorka na predstavljanju knjige, samo jedno slovo razlikuje imena Marine i Madine, ali njihove sudbine potpuno su različite. Dok je nekima dozvoljeno da se kreću i putuju, drugi izgleda nemaju pravo ni na putovanje, ni na život u slobodi.
U stvarnom životu, Madina je boravila u izbegličkim kampovima u Sofiji i Bogovađi pre nego što je sa porodicom prešla u Hrvatsku 21. novembra 2017. Aktivisti iz prihvatilišta opisivali su je kao veselu i znatiželjnu devojčicu, u stalnom pokretu. Krupnih crnih očiju i kratko ošišane tamne kose, uvek okružena decom, a najčešće u društvu mlađeg brata i nešto starije sestre. U kampu u Sofiji rado se igrala lutkama i preoblačila u princezu. U kampu u Bogovađi žalila je što ne može da zadrži nađene mačiće.
S majkom i petoro braće i sestara ušla je u Hrvatsku preko “zelene granice” jer zbog viznog režima nisu mogli da dobiju potrebna dokumenta. Posle samo sat presreli su ih tamošnji policajci i, uprkos hladnoći i noći, odveli ih na prugu kraj Tovarnika, naredivši im da se upute ka Šidu prateći šine. Tokom ovog “pušbeka” naišao je voz i usmrtio malu Madinu. Njeno telo zadržano je u Hrvatskoj, dok je porodica nemilosrdno proterana u Srbiju, gde je sačekala da im devojčica bude vraćena ne bi li je iole dostojno sahranili.
Madina danas počiva na groblju u Šidu, a odgovornost za njenu smrt tražile su različite institucije. Prema presudi Evropskog suda za ljudska prava od pre četiri godine, Hrvatska je kriva jer su njeni policajci nezakonito proterali Madinu sa majkom i preostalom decom iako su odmah izrazili nameru da traže azil, jer su nečovečno postupali prema Madininoj braći i sestrama držeći ih u detenciji, jer su celu porodicu nezakonito lišili slobode uskraćujući im pristup advokatici, i zato što su vlasti propustile da sprovedu delotvornu istragu.
“U praksi, hrvatske i evropske institucije, odgovorne za aktuelni režim kontrole granica čiji su deo pušbekovi i smrti, do danas nisu preuzele odgovornost za Madininu smrt, niti su krivci kažnjeni. Taj zločin još nije procesuiran”, kazala je na promociji slikovnice Marijana Hameršak iz zagrebačkog Instituta za etnologiju i folkloristiku, spisateljica, aktivistkinja u oblasti migrantske krize, kao i saradnica na čuvenoj izložbi Ježeva kućica beogradskog Muzeja Jugoslavije. Posle etnografskog istraživanja migracija koje je sproveo njen Institut, rodila se ideja o pravljenju stripa o Madini kako bi se građani upoznali sa onim što se dešava. Prvo je štampan letak, pa džambo poster, a za autora je izabrana Ena Jurov. Ova akcija prerasla je potom u ideju o pravljenju slikovnice koja bi temu približila i deci, pa je došlo do saradnje sa Oljom Savičević Ivančević. Ujedno su aktivisti podneli inicijativu da igralište ili šetalište u zagrebačkom parku Ribnjak ponese Madinino ime.
Autorka Olja Savičević Ivančević nije uspela da stigne na “Krokodil”, ali u izjavi za “Vreme” objašnjava da je slikovnica namenjena ne samo deci već i “njihovim odraslima”. Kaže da je ona “poziv na otpor zaboravu, represiji i nasilju koji se događaju u naše ime ili u ime naše dece, u ovom trenutku”. I nada se da će se ponovo, sa svakim novim čitanjem “aktuelizovati priča o Madini, ali i o svim onim devojčicama i dečacima koji svakodnevno stradaju na kopnenim granicama i moru ili od ratova koji bi se mogli zaustaviti kad bi bilo političke volje”. Dodaje i da su i crteži i priča pisana u stihovima dirljivi i potresni, “ali i duhoviti, dinamični i vedri, nisu tu da opterete decu tugom kakvu nisu u stanju podneti, niti da im nešto propovedaju. Deca tome pristupaju na svoj neopterećen način, a na roditeljima i nastavnicima je da im objasne pozadinu priče jer će to ionako jednom morati, ali na puno suroviji način”. Knjiga je pisana prvenstveno iz perspektive “ovdašnje dece, klinaca iz susedstva”.
Ena Jurov je, sarađujući sa Marjanom Hameršak, detaljno proučila svaki detalj iz Madininog boravka u Bugarskoj i Srbiji, kao i svako drvo u zagrebačkom parku Ribnjak, kako bi crteži bili što autentičniji. I Madinin lik, kaže, nacrtala je prema fotografiji. “Dugo sam posmatrala stabla i tek kad sam zaista shvatila kako izgledaju, znala sam i kako će izgledati slikovnica”, otkriva Ena.
Promocija slikovnice Djeca s igrališta Madine Hussiny bila je povod da se na “Krokodilu” priča o izbeglicama uopšte. Milica Švabić iz organizacije Klikaktiv iz Beograda koja se bavi smrtima na migrantskoj ruti i mapiranjem grobnica, podsetila je na smrt 12 ljudi prošle godine u reci Drini, a najmlađa žrtva bila je desetomesečna devojčica iz Sirije. Kaže da je mnogo smrti bilo i na Staroj planini, pa je u toku mapiranje grobnica kod Dimitrovgrada i Pirota. Isti je slučaj i sa Tisom i otkrivanjem mesta ukopa onih koji su se udavili u Dunavu i Tisi, kod Sombora, Subotice, Apatina, Novog Kneževca, kanala Dunav-Tisa-Dunav…
Foto: V.C.S.ŠTA ZNAMO O IZBEGLICAMA: Ivan Sršen, Marijana Hameršak, Ena Jurov i Jasminka Petrović
Teodora Jovanović, antopološkinja i istraživačica iz Etnografskog instituta SANU, volontirala je u centru koji je pomagao izbeglicama u vreme kada je Madina nastradala i njena porodica deportovana u Srbiju. “Bilo je vrlo potresno, naročito činjenica da su u tako surovim uslovima morali da prođu kroz proces tugovanja, sam po sebi inače veoma težak”, kaže Teodora za “Vreme”. Jovana Vinčić iz Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila dodaje da je njena organizacija zastupala porodicu Husini u Srbiji i nakon nesreće sa kolegama iz hrvatskog Centra za mirovne studije prikupila neophodnu dokumentaciju. Znala je Madinu kao dragu devojčicu, koja se stalno švrćka po centru. “Celo njihovo iskustvo bilo je i za nas traumatično. Drago mi je što je Madinina tužna sudbina ostala i ovako zabeležena, u slikovnici”, kaže Jovana Vinčić.
Pre dve godine, ime male Madine ušlo je u fond imena koja se mogu dati ulicama ili trgovima u Hrvatskoj. Od tada je u Poreču jedno dečje igralište nazvano po Madini. Prema rečima Ivana Sršena, urednika i vlasnika izdavačke kuće “Sandorf”, zagrebački Ured za kulturu i obrazovanje pokazao je otvorenost za imenovanje igrališta ili dela šetališta u parku Ribnjak, kao i da ova slikovnica uđe u fakultativni program u školama i vrtićima. “Ali da bi se to desilo, potrebna je politička volja”, kazao je Sršen. Dodao je i da je njegova izdavačka kuća već objavila nekoliko knjiga na istu temu, među kojima i prevod slikovnice Zenobija Dira Mortena i crtača Larsa Hornemana. nagrađivana danska knjiga o devojčici iz Sirije koja se utopila na samo korak do slobode. “Cilj nam je da skrenemo pažnju i hrvatske i publike u regionu na dehumanizujući odnos prema izbeglicama, na problem prelaska granica i lične slobode. Postavlja se pitanje zar ne zaslužuje svako da živi u miru, s nekim normalnim ljudskim dostojanstvom i standardom”, kaže Sršen.
I zbog svega toga, “ovo je važna priča o slobodi, deci i zvezdama”, kako je rekla Jasminka Petrović. Jer “nepravda je da Marina može da putuje gde želi, a Madina ne može, već doživljava takvu nesreću. U što više kuća slikovnica uđe, dajemo mogućnost Madini da se uzdigne do zvezda, kako to kaže Oljina i Enina knjiga”.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
U slučajevima gde je politička represija organizovana od strane države, ona predstavlja državni terorizam, politicid, zločin protiv čovečnosti, čak i genocid nad sopstvenim narodom. Karakteristična je za totalitarne države koje su po definiciji diktature. U savremenoj Evropi ima je u pojedinim zemljama bivših SSSR i SFRJ
Našoj zemlji je ovih dana verovatno dosta plamena koji bukti, ali jedan praznik kao i svake godine tradicionalno se obeležava upravo paljenjem vatre. Deca po selima i gradovima za Petrovdan pale lile – najčešće koru trešnje ili breze na dugačkom prutu – i mašući njima trčkaraju sa drugarima
Protesti u Srbiji ne nameću više pitanja „da li“ i „ako”, oni su postali sistemski događaji. Trpeljivost u društvu preokrenula se u nezajažljivu potrebu za normalnošću, za pravnom državom
Aleksandar Vučić više nije u stanju da povrati ravnotežu u pobunjenom društvu. To se najbolje vidi u ravni govora: nijedno njegovo baljezganje više ne prolazi
Ako smo neutralni dok studente zatvaraju, devojke i momke mlate na pravdi boga, zatiru demokratiju, neistomišljenike dehumanizuju, nastavljaju korupciju koja ubija i još mnogo toga poganog rade – onda ništa
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!