img
Loader
Beograd, 25°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Avalski toranj

Povratak otpisanog

29. april 2009, 16:58 Zoran Majdin
foto: m. milenković
Copied

Bio je visok 202 metara i 87 centimetara, težak preko 4000 tona, a sa temeljima od svega metar i dvadeset dubine, jedini toranj te vrste koji "stoji" na tri "noge" i koji je u poprečnom preseku trougao, razume se ravnostrani. Remek-delo. Dizajnirali su ga arhitekte Uglješa Bogdanović i Slobodan Janjić, a inženjerski uobličio akademik Milan Krstić. Građen je od 1960. do 1965. godine, a srušen 29. aprila 1999. godine sa dva navođena avionska projektila. Očevici kažu da je pao tiho, kao da je legao da spava

Tišina je trajala duže od godinu dana: prvo se oglasili Udruženje ljubitelja Avalskog tornja, koje je pokrenulo inicijativu da se Toranj vrati u pređašnje stanje, kasnije su im su se pridružili novinari, glumci, muzičari… Po rečima Radiše Petrovića, izvršnog direktora emisione tehnike i veza u Radio-televiziji Srbije, „glavni krivac“ za obnovu tornja je novinar Bata Milatović, „do zla boga uporan čovek“, koji je „gurao tu akciju“. Shvatili smo, veli, da ako na tom projektu ne ujedinimo RTS kao instituciju, državu i Grad, od posla neće ništa biti. „On je bio taj koji je uporno jurio Velju Ilića, Aleksandra Tijanića i Nenada Bogdanovića da krenemo. I ja sam mu malo pomogao, pa sam, eto, malo i ja kriv.“ Tehnički gledano, nastavlja, Avalski toranj i nije morao da se obnavlja, mogao je da se postavi i čelični stub utegnut sajlama, na koji se okače antene i gotova priča, ali ipak…

Na kraju, šest godina kasnije, republička vlada je imenovala Odbor za izgradnju Avalskog tornja, CIP je izradio projekat, namaknute su pare. Obnova Tornja, takoreći reizgradnja, započeta je u februaru 2007. godine.

HAJ–TEK ŠEZDESETIH: U prvom cugu, početkom šezdesetih, Avalski toranj su zajedničkim snagama izgradili tadašnja Radio-televizija Beograd, PTT Srbije i Grad Beograd. Njegova osnovna funkcija bila je emisiona, kasnije i telekomunikaciona. Početkom sedamdesetih godina televizija je počela da se emituje i na UHF području, pa je dograđen dodatni antenski sistem na sam vrh i onda je toranj ušao u familiju tornjeva preko 200 metara.

OD ZAŠTITNOG ZNAKA BEOGRADA,…

Sve veze koje je Radio-televizija Beograd koristila išle su preko Avalskog tornja, uključujući i međunarodne veze, kao i evrovizijsku razmenu: sa Zagrebom su, na primer, postojale četiri „dupleks“ veze, svaka od njih je nosila po jedan televizijski i četiri tonska programa, ili 1800 telefonskih kanala, odatle prema Austriji i Italiji, preko Vršca prema Rumuniji, preko Subotice prema Mađarskoj, preko Jastrebca pa prema Bugarskoj, Makedoniji i Grčkoj… Celokupan program koji su tadašnji RTB i JRT dobijali išao je tim vezama. Naravno, i obrnuto. Pored emisione, imao je značajnu telekomunikacionu funkciju: jedan sprat gondole je koristio tadašnji PTT, a na bokovima tornja instalirane su parabolične antene – TT linkovi.

Pored onoga čemu je bio namenjen – prenosu elektromagnetnih talasa, ideja je bila da on bude i turistička destinacija, budući da je tada, a i opet će biti, „najviša građevina na Balkanu“. Zbog toga je na jednom spratu „gondole“ napravljen restoran sa terasom sa koje su se za vedra dana mogle videti Fruška gora i Bukulja, a Beograd je bio na dlanu. To nije potrajalo dugo: liftovi koji su „vozili“ do vidikovca, koji su bili „najbrži na Balkanu“, često su se kvarili.

DŽABE RUŠENJE: „Emisioni sistem RTS-a je pretrpeo možda najveće štete od svih sistema: porušeno je četrdesetak emisionih lokacija od kojih skoro sve glavne od Subotice gde je teško oštećen stub, ali srećom nije pao pa je saniran dok je rat još trajao, zatim oba na Fruškoj gori su razbijena, Vršački breg, Avala, Jastrebac, Kopaonik, Ovčar, Tornik, Besna Kobila… Sve sem Tupižnice kod Kneževca i Zvečana kod Deli Jovana na bugarskoj granici. Sve drugo je bilo ili uništeno ili teško oštećeno“, kaže Radiša Petrović. Poslednje vesti iz Srbije za vreme bombardovanja otišle su od Avale do Vršca i preko Rumunije u svet. Sve drugo je već bilo porušeno. „Posle toga je 29. aprila srušen i ovaj toranj.“

…PREKO RUŠEVINE…

Emisioni tornjevi su proglašeni za „legitimni cilj“ e da bi se „uništila propagandna mašinerija režima Slobodana Miloševića“. Ispostavilo se da su džabe rušili: kada je, na kraju serije rušenja oboren i Avalski toranj, prekid emitovanja trajao je manje od dvanaest sati. „Na Avali smo imali jedan montažni stub, koji se brzo podigne pa stavite malu antenu na njega i vozi dalje: sistem je nastavio kako tako da funkcioniše. Koristili smo i neke druge sisteme za prenos, tako da smo imali dotur i do Niša, odnosno Jastrebca i do Čačka, odnosno Ovčara. Kombinovali smo i optiku i linkove i svašta“, priseća se Petrović. „Jako je teško onesposobiti državu da baš ništa ne može da se emituje.“ Tako, jedini učinak je bio prekid veza sa spoljnim svetom.

Do sada je obnovljeno malo toga, sve po sistemu „ajde da proradi nekako“, sa malim stubovima, malim sistemima, predajnicima koji su na ovaj ili onaj način sačuvani, pa kad je proradilo u privremenim uslovima, onda se na tome stalo. „Tako to kod nas biva“, komentariše Petrović. “ Tek sada smo počeli ozbiljno da radimo, počeli smo Ovčar da obnavljamo, podigli smo Crveni Čot, nabavili nešto predajnika, sada će Avala da proradi i tako ćemo dalje, korak po korak.“

ANTENOM PROTIV KABLA: Jedan od argumenata „protiv“ obnavljanja Avalskog tornja je da je reč o zastarelom sistemu prenosa slike i tona, inferiornom u odnosu na kablovski ili satelitski prenos.

„Nije poznato u istoriji tehnike i tehnologije da je jedna nova mogućnost potpuno eliminisala staru, govorim o dopremanju jednog proizvoda do krajnjeg korisnika, u ovom slučaju radijskog i televizijskog programa“, objašnjava Petrović. „Nekada je, naime, to bilo skoro ili isključivo direktnim prijemom sa zemaljskih predajnika, kasnije preko satelita, na kraju kablovima – koaksijalnim i optičkim.“

…DO PONOVNOG PODIZANJA: Avalski toranj

Reč je, veli, samo o novim načinima za izvršenje istog zadatka, koji imaju svojih prednosti, ali i svojih mana. Jedan od bitnih faktora je cena koju plaća krajni korisnik i tu je emitovanje preko zemaljskih predajnika u prednosti u odnosu na sve druge. U stvari, po njemu, zemaljski prenos je najjeftiniji način da se program isporuči na ogroman broj adresa: predajnik, antenski sistem, oprema, sve jedna infrastruktura i odatle, u zoni Avale, na primer, direktno u dva miliona prijemnika, pri čemu nema dodatnih troškova, sem električne energije, dok se kabl-operateru plaća pretplata. „Kažu oni da to nije pretplata, nego održavanje sistema. Svi smo se slatko nasmejali“, kaže Petrović.

S druge strane, kablovi i sateliti, kad je reč o isporuci programa do krajnjeg korisnika, omogućavaju prijem mnogo većeg broja programa nego što je to bilo moguće preko zemaljske mreže. To je zato jer je frekventni spektar ograničen za televiziju od-do: teoretski ima od 21 do 69 kanala, dakle najviše 48 kanala, ali u praksi može se koristiti tek svaki drugi. Takva ograničenja kablovski prenos nema.

Međutim, digitalizacija televizijskog signala vraća zemaljske predajnike u „igru“ na velika vrata: na taj način preko antene moći će da se „hvata“ do 60 kvalitetnih programa, kvalitetnih u tehničkom smislu. Takođe, jedna od bitnih prednosti zemaljskog prenosa digitalnog sistema je da svaki program može posebno da se „adresira“, da se zaključa, pa ko plati pretplatu, ali ne provajderu već onome ko program proizvodi, dobije „ključ“. Samim tim, pa makar se i plaćalo, biće mnogo jeftinije od kablovskog sistema. „Digitalizacija je donela to da se ljudi sada ponovo vraćaju direktnom prijemu, jer je veliki broj slobodnih, tehnički vrhunskih programa“, objašnjava Petrović. „Ali, ne samo bez tornja na Avali, nego i bez onog na Jastrebcu, na Crnom Vrhu i na ostalim planinama, bez objekata gabarita Avalskog tornja i moćnih antenskih sistema i moćnih predajnika, mi to ne možemo da uradimo. Džabe ćemo da emitujemo ako to ne budemo napravili.“

Po odluci Međunarodne unije za telekomunikaciju do juna 2015. sve evropske zemlje moraju da pređu kompletno na digitalno emitovanje, ali po preporuci Evropske komisije, a te preporuke su za članice EU prilično ozbiljna stvar, moraju do kraja 2011. da ugase analogni servis. „Mi smo tu malo u problemu, jer smo okruženi zemljama Evropske unije i sada, ako mi to ne uradimo, digitalni signali mnogo više smetaju analognim nego obrnuto, tako da smo sada tu u problemu i moramo brzo da pređemo na digitalno emitovanje.“

Bez obzira na to što su optički kablovi najbolji mogući prenosni put, pre svega jer je kapacitet neograničen, alternacija je uvek dobrodošla, uvek je dobro imati rezervu. Svi korisnici telekomunikacionih kapaciteta za prenos i mobilni operateri, a pogotovu vojska, policija, državne institucije i emiteri radio i televizijskih programa koristiće i radio-relejne veze za prenos. „Uostalom, tako svi rade. Primera radi, u Velikoj Britaniji je predviđeno da se 2012. godine uloži više od dve milijarde funti samo na dizanje velikih snažnih predajnika, da bi pokrili svoju teritoriju“, završava Petrović.

Nema više odlaganja

Nominalni vlasnik Tornja je Direkcija za imovinu Republike Srbije, ali ko će sve raspolagati tom imovinom, još nije poznato. „Radimo na tome da se ponovo da Radio-televiziji Srbije na gazdovanje i da se onda definišu i prostori koji nisu tehnološki: to je restoran gore, vidikovac, nekih 500 do 600 kvadrata poslovnog prostora, čija namena još nije definisana, a to bi trebalo u nešto pretvoriti. Na kraju, bilo bi ružno da ljudi dođu gore, da obleću oko tornja, a da nemaju gde da kupe suvenir, recimo“, objašnjava Radiša Petrović.

Ceo poduhvat košta 980 miliona dinara, a sredstva su obezbeđena iz republičkog i gradskog budžeta, donacija, nagradnih igara… Prvi rok za završetak radova bio je kraj prošle godine, onda je desetogodišnjica rušenja postavljena kao krajnji rok, da bi sada bio zacrtan novi krajni-krajni rok: 28. avgust ove godine. U Ministarstvu životne sredine i prostornog planiranja kažu da više nema mogućnosti za odlaganje.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Veštačka inteligencija

26.jul 2025. Tijana Stanić

Test modernog doba: Kako da prepoznate ChatGPT tekst

Veštačka inteligencija je sve naprednija, a AI detektore je lako prevariti. Mogu li se uopšte prepoznati tekstovi koje nije napisao čovek

Evropsko prvenstvo u košarci

25.jul 2025. I.M.

Američki novinar: Nikola Jokić igra za Srbiju na Eurobasketu

Američki mediji očigledno nešto znaju, što još uvek ni u Srbiji ne znaju, jer ni srpski reprezentativci nisu mogli da potvrde da će najbolji igrač na svetu igrati za nacionalni tim

Četvrti toplotni talas

25.jul 2025. Jelena Kozbašić / Klima 101

Četvrti toplotni talas u Srbiji: Ekstremne vrućine kao nova normalnost

Balkan i istočni Mediteran suočavaju se sa četvrtim toplotnim talasom ovog leta, dok temperature u Grčkoj, Turskoj i južnoj Srbiji prelaze 42 stepeni Celzijusa. U Srbiji je od početka godine zabeleženo čak osam toplotnih talasa, što je višestruko više od proseka iz druge polovine 20. veka

Hodanje: Jedan od najlakših načina da se poboljša zdravlje

Zdravlje

24.jul 2025. N. M.

Naučno istraživanje: Ne morate da hodate 10 000 koraka dnevno

Prema istraživanjima, više hodanja može smanjiti rizik od demencije, depresije i umiranja od raka, a ujedno je dobro i za srce. Najnovije brojke pokazuju da je oko 7000 koraka dovoljno za dobro zdravlje

Ilustracija

Srbija

24.jul 2025. N. M.

Velike vrućine prazne Gružansko jezero

Veliki broj toplotnih talasa i velikih vrućina ovog leta doveo je do zabrinjavajuće niskog nivoa vode u Gružanskom jezeru u centralnoj Srbiji

Komentar

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure