img
Loader
Beograd, 21°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

"Mladi fizičar"

Podmlađeni radoznalac

03. фебруар 2005, 00:53 B. Š
Copied

Zašto sva tela pod dejstvom gravitacije padaju brže od nakovnja

Iz tromesečja u tromesečje đaci vode svoje male, ali dramatične bitke. Smenjuju se ciklusi usmenih odgovaranja, kontrolnih vežbi i pismenih zadataka. Često praćeni neprospavanim noćima i narastajućom tenzijom, dani provedeni u školi više podsećaju na berzansko poslovanje nego na obrazovni proces. Pod stresom koliko i berzanski brokeri, učenici takođe neprestano svode račune, sabiraju prosečne ocene, vrše prave statističke analize, pa čak i procene rizika pre nego što donesu odluke da li neke lekcije treba ili ne treba učiti. Tremu ravnopravno dele i roditelji, kao kakvi akcionari, dok sede na radnim mestima, a od svojih potomaka napregnuto iščekuju telefonske pozive ili SMS poruke s rezultatima školskih ispitivanja. U potpunoj paranoji borbe sa ocenama koje kao da su jedino ishodište obrazovnog sistema, svako gradivo zadržava se u drugom planu, ma kako ono moglo biti uzbudljivo. Prostor u kome školske lekcije mogu komunicirati sa učenicima ili bar pobuditi bilo kakvu radoznalost – vrlo je sužen.

No, ni alternativa školi nije naročita. Samo dovoljno vešti roditelji uspevaju da, pod opsadom televizijskih i drugih gluposti, pronađu ikakvu priliku za kvalitetno izvanškolsko obrazovanje svoje dece. Zato je obnavljanje časopisa „Mladi fizičar“ dobrodošao, možda i nasušno potreban projekat. Pod novim geslom „časopisa za sve prijatelje fizike“, ovaj tri decenije star list za učenike osnovnih i srednjih škola nedavno je osvežen, redizajniran i modernizovan, tako da sada znatno bolje komunicira sa savremenom đačkom populacijom, a pritom joj nudi sadržaje drugačije od većine (ne svih) današnjih listova i knjiga namenjenih đacima. Pristup „Mladog fizičara“ čitaocu zaista je neobičan. Kroz potpuno neočekivane priče iz fizike i srodnih nauka, „Mladi fizičar“ otvara jedan nov, pomalo čaroban svet sa kojim se devojčice i dečaci sigurno nisu mogli sresti na školskim časovima, televiziji ili u lokalnoj PC igraonici. Uz to, on ne potcenjuje svog mladog čitaoca, ne podilazi mu banalizacijom, preteranim pojednostavljenjem tema, i uprkos tome, ostaje uvek dovoljno razumljiv i pre svega, zabavan.

„Mladi fizičar“ je počeo da izlazi pre skoro trideset godina, u jesen 1976. Kao i druga slična stručna udruženja u to doba, Društvo matematičara, fizičara i astronoma Srbije pokrenulo je list za popularizaciju nauke među učenicima. Ime časopisu dao je Dušan Ristanović, a njegovi prvi urednici bili su Đorđe Basarić i Slobodan Žegarac. Tokom tri decenije svog izlaženja „Mladi fizičar“ je doživljavao uspone i padove, menjao ne samo uređivačku politku, izgled i tempo izlaženja, već i izdavača, pa čak i svrhu postojanja. Pre nekoliko meseci, upravo uoči godine fizike, Društvo fizičara Srbije, sadašnji izdavač časopisa, načinilo je presudan prelom u načinu izlaženja „Mladog fizičara“. Postavljen je novi urednik Duško Latas, asistent na Fizičkom fakultetu u Beogradu, a koncepcija lista je skoro potpuno izmenjena i prilagođena današnjim interesovanjima devojčica i dečaka. Novu redakciju čine uglavnom postdiplomci fizike, asistenti na Fizičkom fakultetu i mladi istraživači s Instituta za fiziku. Stil, format i dizajn dramatično su osavremenjeni u odnosu na ranije brojeve. Odlučeno je da se tema broja bira iz svakodnevnog života i potom povezuje sa fizikom, kako bi se mladim čitaocima pokazalo gde se sve oko njih nalazi fizika, ali i da im se predstavi jedan novi, drugačiji od uobičajenog i možda zdraviji način promišljanja o svetu, način razmišljanja iz ugla fizičara. Tako je tema 96. broja, prvog redizajniranog koji je izašao u oktobru 2004, bila „Fizika u kuhinji“, a sledeći, nešto obimniji 97. broj, koji se pojavio u decembru, bavio se fizikom u crtanim filmovima. Zahvaljujući tome, čitaoci su mogli saznati na kojim fizičkim osnovama počiva pravljenje crtanog filma, koliko fizike ima u crtanoj seriji Simpsonovi, zašto Pera Kojot nikada ne može da uhvati pticu trkačicu, šta su to među sobom imali genijalni miš Amos i naučnik Bendžamin Franklin, da li je Deda Mraz kvantno-mehanički fenomen, kao i kakvi zakoni fizike važe u crtanim filmovima (na primer, da „Sva tela pod dejstvom gravitacije padaju brže od nakovnja“ ili da „Svaka osveta izaziva istu ili veću količinu osvete – u suprotnom smeru“).

Sačuvane su mnoge rubrike sa dugom tradicijom, ali su dodate i neke nove, tako da se u listu, između ostalog, sada mogu pronaći priče iz detinjstva velikih fizičara, rekordi u fizici, fizičarske reportaže, paradoksi i internet linkovi u vezi s fizikom. U rubrici „Dodatni čas“ objašnjavaju se teške, obično nejasne lekcije koje se nalaze u nastavnom programu fizike, a uz svaki broj dolazi i obilje zadataka, što kao dodatak nastavi ili radi priprema za takmičenja. „Mladi fizičar“ izlazi četiri puta godišnje, a njegova prezentacija na internetu nalazi se na adresi www.mf.dfs.org.yu. Komunikativan, poučan i zabavan, ovaj đački list ostvaruje cilj da u svoj neobičan svet uvuče čitaoce i u njima probudi radoznalost i interesovanje za nauku. „Mladi fizičar“ nikako nije stručni časopis za već formirane stručnjake, pošto ih i nema među učenicima, ali ipak, on sigurno može da pomogne i u formiranju budućih naučnih radnika. Primeri iz istorije nauke mnogo govore o tome. Kada je imao deset godina i pohađao gimnaziju Luitpold u Minhenu, proslavljeni fizičar Albert Ajnštajn (1879–1955), u čiju je čast ova godina i proglašena godinom fizike, prezirao je školu i u njoj nije uspevao da sazna ništa što bi ga iole zanimalo. Srećom za njegov potonji razvoj kao naučnika, prijatelj njegovih roditelja Maks Talmud donosio je dečaku raznu literaturu iz popularne nauke. Mladi Albert je ovo štivo čitao sa neskrivenim oduševljenjem i srećom, a posledice tog zadovoljstva odavno oseća čitava civilizacija. Slično zadovoljstvo mogu, sto godina kasnije, osetiti i devojčice i dečaci u našim školama pri svakom novom čitanju „Mladog fizičara“.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Putopis

05.јун 2025. Marija Konatar

Visoka i bela, negde u Kini

Kad si jedina visoka, i još strankinja u gužvi Kineza, a tvoj spas je Google prevodilac i molitva da ne zakasniš

Numizmatika

05.јун 2025. Marijana Maksimović

Pet hiljada dinara od hiljadu evra

Možda u novčaniku imate novčanice koje nisu toliko stare niti retke, ali ih kolekcionari dosta cene. Neverovatno, ali sreću vam može doneti i Mlađan Dinkić…

Rolan Garos

05.јун 2025. A.I.

Đoković u polufinalu Rolan Garosa: Kao u najboljim danima

Novak Đoković pobedio je deset godina mlađeg Aleksandra Zvereva sa 3:1 u setovima (4:6, 6:3, 6:2, 6:4) i plasirao se u polufinale Rolan Garosa. I to posle preokreta, nadmoćno, kao u najboljim danima

Povodom izložbe

04.јун 2025. Vojislava Crnjanski Spasojević

Da li još bauljamo lavirintom devedesetih

Stalna postavka Lavirint devedesetih postavlja pitanja, ne daje odgovore. Ima zadatak da posetioce podstakne da misle tako što će im vratiti emocije. Ne nudi priču jedne strane, nego proživljavanje teškog iskustva

Jubilej

04.јун 2025. Jelena Janić Ljubisavljević

Pančevac između nestanka i opstanka

Uskoro će se navršiti 90 godina koliko preko Pančevačkog mosta, s jedne na drugu stranu Dunava, prelaze ljudi. Oni bez njega ne mogu. Bilo bi dobro da ga rekonstruišu pre nego što se pod njima ne obruši

Komentar

Komentar

Može se biti ćaci, ali to ima cenu

Miloš Pavlović je napadnut jer nije shvatio da u naprednjačkoj Srbiji učešće u javnom životu ima neformalnu cenu. I da nju sada plaćaju i ćaciji

Nemanja Rujević

Komentar

Rašrafljivanje diktatora: Politička remek-dela pobunjenih studenata

Malim političkim remek-delima studenti su prizemili Aleksandra Vučića. Šta su oni shvatili, a mi stariji nismo razumeli svih ovih godina

Ivan Milenković

Komentar

Kosjerićki apsurd

Zakleo se Vučić u vlast i u med da će u Kosjeriću da zavede red, mogla bi da glasi pesmica o apsurdno brutalnoj funkcionerskoj kampanji koja se vodi u ovoj malenoj opštini

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1796
Poslednje izdanje

Intervju: Tužiteljka Bojana Savović

Svako treba da živi sa svojom savešću – ako je ima Pretplati se
Lokalni izbori i Srbija

Ne veruj naprednjacima ni kad darove nose

Hoće li biti izbora i kada

Predsednikov strah od glasačke kutije

Izbor članova Saveta Regulatornog tela za elektronske medije

REM, laži i video-trake

70. Sterijino pozorje

Paradoksi našeg pozorišta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure