img
Loader
Beograd, 22°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Politička klima 3/5

Plodovi klime

15. april 2015, 20:50 Slobodan Bubnjević
foto: reuters
Copied

Jedan od tradicionalnih oslonaca nacionalne ekonomije, poljoprivredni sektor, u Srbiji godišnje zauzme skoro 25 odsto radnih sati svih zaposlenih građana, dok BDP-u doprinosi sa svega 10 odsto. Poljoprivreda, i dalje presudno zavisna od vremenskih prilika, sada je na udaru nove pošasti – razornih posledica klimatskih promena

Težak je seljački hleb. U decenijama koje dolaze, po svemu sudeći, može biti samo teži. Poljoprivreda, u Srbiji i dalje presudno zavisna od vremenskih prilika, u 21. veku prva je na udaru nove pošasti – razornih posledica klimatskih promena. Klimatske promene uveliko su nikle širom Vojvodine, Šumadije, Posavine, Pomoravlja. Globalni fenomen koji više nije daleko ni u prostoru ni u vremenu uveliko pogađa svakodnevicu i život sela.

Jedan od tradicionalnih oslonaca nacionalne ekonomije, poljoprivredni sektor, u Srbiji godišnje zauzme skoro 25 odsto svih radnih sati zaposlenih građana. Istovremeno, poljoprivreda u bruto nacionalnom dohotku (BDP), meri ukupne vrednosti svega što se u zemlji proizvede i zaradi, učestvuje sa svega 10 odsto. Poražavajuća nesrazmera uloženog vremena i dobijene vrednosti više nego očigledno pokazuje kako u Srbiji, zemlji sa inače vrlo niskom stopom zaposlenosti, poljoprivreda u proseku spada u najmanje isplative delatnosti. Ovo opšte mesto, dobro poznato svakom seljaku koji višak koji zaradi radije šalje deci u grad nego što ga ulaže u još zemlje ili mehanizacije, nije se promenilo godinama unazad. Nažalost, u zemlji gde je rad jeftin mali je pritisak da se poljoprivredna proizvodnja snažnije osavremeni, učini efikasnijom i, na kraju, isplativijom.

Ekstremne suše, poplave i druge prirodne nepogode koje se kao pošast učestalo javljaju u Srbiji i regionu direktno su uslovljene rastom globalne temperature. Istovremeno, scenarija predstavljena kroz prethodne izveštaje, a posebno poslednji Peti izveštaj Međuvladinog panela za klimatske promene (IPCC), najavljuju da će Srbija i sve zemlje regiona trpeti brojne posledice čak i ako globalna temperatura do 2100. godine ne poraste više od 2 stepena.

PET HEKTARA ZA CO2: „Promene klime već imaju značajan upliv na poljoprivredu na Zapadnom Balkanu“, navodi se u opsežnoj studiji Unlocking Future – „Zameci promene: održiva poljoprivreda kao put prosperiteta za Zapadni Balkan“, koju je u maju 2014. objavila Fondacija „Hajnrih Bel“, a koju potpisuju dr Darko Znaor i Set Landau sa saradnicima. Centralni problem je bez ikakve sumnje neotpornost na vremenske prilike. Štete i troškovi koji nastaju zbog neprilagođenosti na suše i padavine koštaju Srbiju izuzetno mnogo. Prema podacima Svetske banke, trenutni troškovi zbog vremenskih prilika u Srbiji godišnje iznose između 150 i 480 miliona evra.

Konkretan problem je, svakako, premala površina koja se navodnjava. Uprkos impozantnom vodoprivrednom kompleksu Dunav–Tisa–Dunav, navodnjava se samo par procenata obradivih površina. Učestale suše dovode i do drugih posledica – jedan neprijatan primer je slučaj sa aflatoksinom od pre dve godine, kad je zbog velike suše kukuruz zaražen parazitom koji je potom zatrovao mleko i mlečne proizvode u tolikoj meri da je to dovelo do dramatičnih poremećaja na tržištu, ali i do političkih previranja. Istovremeno, nedovoljno investicija u poljoprivredu dovelo je do toga da se ova oblast, ma kako pojedini seljaci osavremenili svoju proizvodnju, generalno nije pomakla od nivoa iz šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog veka. Drugi oblik problema, zbog koga srpska poljoprivreda nije u dovoljnoj meri prilagođena klimatskim promenama, jeste ekonomske prirode i proističe iz strukture poljoprivrednih dobara u Republici.

Naime, tokom perioda tranzicije, struktura vlasništva nad poljoprivrednim zemljištem u Srbiji postala je vrlo složena. Uprkos tome, Srbijom preovladavaju mala gazdinstva, pri čemu je oko dve trećine zemlje u privatnom, a jedna trećina u državnom. U severnom delu Srbije tržište zemljišta je aktivno i postoji trend pretvaranja porodičnih gazdinstava u krupna, komercijalna imanja. Nažalost, više od 75 odsto poljoprivrednih gazdinstava proizvodi dobra za vlastite potrebe, a samo 20 odsto je orijentisano ka tržištu.

Ključni problem, kako ekonomski tako i onaj vezan za adaptaciju na klimatske promene, jeste veličina imanja. Anketa o standardu života iz 2007. pokazuje da 73 odsto od ukupnog broja poljoprivrednih gazdinstava u Srbiji čine ona koja su manja od pet hektara. Sa tolikim imanjem poljoprivrednici teško opstaju na surovom tržištu, a posebno nisu u mogućnosti da svoju proizvodnju dovoljno osavremene da bi se suprotstavili klimatskim promenama.

RANJIV KLIMATSKI REGION: „Efekti klimatskih promena na useve i proizvodnju hrane su potpuno jasni, sa velikom sigurnošću, u više regiona sveta“, navode u Sedmom poglavlju Food security and food production systems, drugog paketa Petog izveštaja IPCC, koji potpisuju JR Porter i saradnici. Ovaj dokument vrlo brižljivo analizira stanje poljoprivredne proizvodnje i daje zaključak da su negativne posledice daleko učestalije nego pozitivne. Nažalost, ove posledice su vrlo prisutne u regionu Južne i Srednje Evrope, a posebno Zapadnog Balkana.

Domaći stručnjaci, ali i strani, saglasni su da će poljoprivreda u regionu trpeti najveće štete zbog oskudice vode i toplotnih talasa. Na svake tri godine, praktično jedna godina u regionu biće sušna. Ona te posledice već sada trpi. Tokom perioda 1994–2003. poljoprivredno tlo u Panonskoj niziji primilo je mnogo manje vode nego u razdoblju 1961–2003, a prosečan manjak priliva vode iznosio je 57 litara po kvadratnom metru. Sve češći toplotni talasi i učestalost temperatura viših od 25°C takođe negativno deluju na useve, dok se među godinama, naravno, najpre izdvaja talas vrućine tokom leta 2012. Pritom, analiza modela useva pokazuje da će se do 2050. poljoprivredni prinosi nekih od glavnih useva smanjiti za 3–8 odsto zbog promena klime.

Nažalost, ako se nastavi takozvani buisniess as usual model poslovanja, odnosno ako se ništa ne promeni, Srbija neće biti spremna za ove izazove. Kako navode Darko Znaor i Set Landau u pomenutoj studiji, „pretpostavlja se da će se do 2050. godine zbog nedostatka aktivnih mera ruralnog razvoja smanjiti broj ljudi koji žive na selu i bave se poljoprivredom“, iz čega zaključuju da će se do polovine veka područje stalnih travnjaka, koji se nalaze u brdovitim, planinskim i mediteranskim delovima Zapadnog Balkana, u poređenju s 2009, smanjiti za 25 odsto. Ovaj scenario pretpostavlja da će doći do smanjenja prinosa s obradivih površina i stalnih pašnjaka za 10 odsto u poređenju s 2009. godinom, zbog promene klime, ali i druga dva faktora: gubitka plodnosti tla i smanjivanja upotrebe mineralnih đubriva.

ORGANSKI OTPOR: Postoji nekoliko oprobanih načina da se ova situacija prevaziđe. Adaptacija na klimatske promene nužno mora da bude usmerena na rešavanje otpornosti poljoprivrednih dobara kroz podsticanje udruživanja i na solidarnu zaštitu dobara i useva. No, jedna moguća renesansa bila bi i prelazak na organsku proizvodnju, što je svakako oblik održive poljoprivrede. Organska poljoprivreda zahteva veća ulaganja, ali budući da Srbija ima dovoljno preduslova za njen razvoj, ona i vraća mnogo više sredstava. A logika borbe protiv promene klime je jednostavna – bogatiji seljak je otporniji seljak.

Sa druge strane, pored organske proizvodnje, jedan pravac razvoja je i takozvana precizna poljoprivreda. Uz pomoć elektronike, senzora i informacionih tehnologija, ovaj koncept podrazumeva kontinuirano praćenje stanja kako parcela tako i pojedinačnih sadnica, a potom odgovarajuće reakcije na to. Ovaj „pametni“ koncept poljoprivredne proizvodnje afirmiše grupa istraživača sa Univerziteta u Novom Sadu koja je nedavno dobila i zeleno svetlo za sredstva od 42 miliona evra za projekat Antares, koji podrazumeva izgradnju instituta za preciznu poljoprivredu u prestonici Vojvodine.

Zanimljivo je da poljoprivreda, kao ljudska delatnost koja najviše zavisi od klime, i nije tako zanemarljiv izvor emisija gasova staklene bašte. Tako je poljoprivredni sektor,uz ulogu najveće žrtve, i jedan od krivaca za globalno zagrevanje. Poljoprivredna tla i stoka direktno emituju neke od zagađujućih gasova, dok među indirektne emisije poljoprivrede spada, kao i u drugim sektorima, korišćenje fosilnih goriva u radu gazdinstava. Cena takvog pristupa je ekonomska.

Mada su toga retko svesni i seljak i onaj ko od njega pazari na pijaci, cena emisije ugljen-dioksida, nastalog tokom veka i po sagorevanja uglja i drugih fosilnih goriva, pre svega zarad dobijanja energije, danas se plaća u ceni luka, kukuruza i žita. Klimatske promene nisu samo u dalekom Kopenhagenu, Limi, Parizu, u ekološkim aneksima i protokolima, one podgrevaju beogradske pijace, mačvanske njive i banatske ambare. Na štetu seljaka i onih koje seljak hrani.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Veštačka inteligencija

26.jul 2025. Tijana Stanić

Test modernog doba: Kako da prepoznate ChatGPT tekst

Veštačka inteligencija je sve naprednija, a AI detektore je lako prevariti. Mogu li se uopšte prepoznati tekstovi koje nije napisao čovek

Evropsko prvenstvo u košarci

25.jul 2025. I.M.

Američki novinar: Nikola Jokić igra za Srbiju na Eurobasketu

Američki mediji očigledno nešto znaju, što još uvek ni u Srbiji ne znaju, jer ni srpski reprezentativci nisu mogli da potvrde da će najbolji igrač na svetu igrati za nacionalni tim

Četvrti toplotni talas

25.jul 2025. Jelena Kozbašić / Klima 101

Četvrti toplotni talas u Srbiji: Ekstremne vrućine kao nova normalnost

Balkan i istočni Mediteran suočavaju se sa četvrtim toplotnim talasom ovog leta, dok temperature u Grčkoj, Turskoj i južnoj Srbiji prelaze 42 stepeni Celzijusa. U Srbiji je od početka godine zabeleženo čak osam toplotnih talasa, što je višestruko više od proseka iz druge polovine 20. veka

Hodanje: Jedan od najlakših načina da se poboljša zdravlje

Zdravlje

24.jul 2025. N. M.

Naučno istraživanje: Ne morate da hodate 10 000 koraka dnevno

Prema istraživanjima, više hodanja može smanjiti rizik od demencije, depresije i umiranja od raka, a ujedno je dobro i za srce. Najnovije brojke pokazuju da je oko 7000 koraka dovoljno za dobro zdravlje

Ilustracija

Srbija

24.jul 2025. N. M.

Velike vrućine prazne Gružansko jezero

Veliki broj toplotnih talasa i velikih vrućina ovog leta doveo je do zabrinjavajuće niskog nivoa vode u Gružanskom jezeru u centralnoj Srbiji

Komentar

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure