Možda u novčaniku imate novčanice koje nisu toliko stare niti retke, ali ih kolekcionari dosta cene. Neverovatno, ali sreću vam može doneti i Mlađan Dinkić
Možda vas u nekoj staroj slamarici čeka prijatno iznenađenje na ovu skupoću.
Prvi uslov jeste da imate 5.000 dinara. Drugi uslov je da to bude jedna određena novčanica. Treći, i najvažniji uslov, na novčanici mora pisati „Narodna banka Jugoslavije“.
Taj detalj zapravo je glavni faktor koji vaših pet hiljada dinara, po rečima numizmatičara Željka Jelića, pretvara ponekad i u hiljadu evra.
„Ova novčanica nije mnogo stara da bi imala istorijsku vrednost, ali je vredna jer je to poslednja novčanica Jugoslavije. Sa njom se završila era jedne zemlje. Ima veliku numizmatičku vrednost“, kaže Jelić za „Vreme“.
„U trenutku povlačenja vredela je više nego današnjih 5.000, ali ne toliko koliko danas numizmatički vredi. Današnjih 5.000 dinara vredi oko 42-43 eura, a ova novčanica i do 1.000 evra“, kaže on.
Nema lakog novca
Ali, život nije Las Vegas. Pa i ako nađete baš ovakvu novčanicu negde, velike su šanse da je život nije mazio poslednjih preko dvadeset godina pa je, od džepa do džepa, od kase do kase, zaradila ožiljke koji će je koštati maksimalne vrednosti.
„Da bi vredela hiljadu evra, mora biti kolekcionarski očuvana, a to znači da nije presavijana, da su ćoškovi ispravni, tačni, nesavijeni, da nije prana i da na njoj nije pisano. Da je kao iz štamparije“, pojašnjava Jelić.
„Međutim, i novčanica koja je iz prometa, kakvu mi obično nalazimo u našim novčanicima, opet vredi par stotina evra, najviše trista. Ta novčanica u svakom slučaju ima kolekcionarsku vrednost, što se ne bi reklo po njenoj starosti“, objašnjava numizmatičar.
Nepoznavanje tematike ume skupo da košta. Kako priča Jelić, dešavalo se da ljudi dođu u menjačnicu pa se radnici obraduju i donesu ovu retku petohiljadarku u Srpsko numizmatičko društvo, gde dobiju veći iznos za nju.
Zato valja potražiti Jugoslaviju pored lika Slobodana Jovanovića. Istina, ova novčanica nije štampana odavno, ali se dešava da kruži u platnom prometu. A ima ko da je otkupi.
I sagovornik „Vremena“ je poseduje. Kako naglašava, „svaki kolekcionar, koji skuplja novac bivše Jugoslavije i Srbije, teži da je ima u kolekciji“.
„Nije ona mnogo retka, nalazi se čak i kod građana koji nisu kolekcionari, ali je tražena i ima svoju priču. Dešavalo se da je ljudi poseduju i da dođu u Srpsko numizmatičko društvo, donesu je i iznenade se koliko vredi.“
Foto: Željko Jelić / ustupljena fotografijaHiljadarka vredi više ako je nepresavijana
Zanimljive hiljadarke
Ako nemate ovih posebnih 5.000, možda još ima nade. Kako Jelić kaže, postoji novčanica iz te serije i od hiljadu dinara, koja isto vredi više, ako je nepresavijana. Ne baš hiljadu evra, ali sigurno stotinak.
Čak i Mlađan Dinkić može da vam donese sreću! Kao prvi guverner Narodne banke Srbije, koja je preuzela dužnosti Narodne banke Jugoslavije 2003. godine, svojim potpisom uvećao je vrednost novčanice od 1.000 dinara iz te godine. Kori Udovički, ipak, nije toliko talična.
„Postoje dve varijante ove novčanice, jedna je sa potpisom Mlađana Dinkića, koji je bio prvi guverner, a druga je sa potpisom Kori Udovički. Ta prva, sa Dinkićevim potpisom, vredi više od ove druge. Iste godine su izdate, veliki je tiraž i jedne i druge, ali ovo je prva novčanica moderne Srbije i ima svoju priču. Svi kolekcionari teže da nju imaju u kolekciji. Nominalno vredi 1.000 dinara, ali numizmatički vredi oko 60-70 evra“, ističe za „Vreme“ Jelić, čovek koji je upravo od 2003. godine član Srpskog numizmatičarskog društva.
Aukcije i licitacije
Na onlajn-buljaku Limundu se može naći frišak oglas o prodaji novčanice od 5.000 dinara iz 2002. godine. Za sada je licitacijom njena vrednost procenjena na 49.000 dinara. Prodavac tvrdi da se radi o originalu, koji je u odličnom stanju i nije presavijan.
Isti član ove onlajn aukcijske platforme u ponudi ima upravo i dve hiljadarke, jednu iz SR Jugoslavije od 2001. i jednu Dinkićevu iz 2003. godine.
S druge strane, na međunarodnoj Katz aukciji (Katz auction) u prethodne tri godine prodate su tri petohiljadarke. Licitacijom su dostigle vrednost od 650 i čak 1.118 i 1.300 evra, stoji u onlajn katalogu Numista.
Pa vi nemojte proveravati šta piše na novčanicama…
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Uprkos sve izraženijim posledicama klimatskih promena koje pogađaju i Srbiju, klimatska pismenost među građanima, ali i institucijama, je nedovoljno razvijena. Kako to promeniti?
Posle Tomsonovog polumilionskog nastupa u Zagrebu, hrvatski nacionalisti su ponovo krenuli da „čiste“ zemlju od Srba – ovog puta od Bajage i Lepe Brene. Rambo Amadeus nije ostao dužan
Jedanaestog dana pošto je u rad puštena nova deonica autoputa Miloš Veliki od Pakovraće do Požege, stiže vest da će lekari i medicinske sestre iz čačanskog doma zdravlja i užičke bolnice početi da dežuraju ispred jednog od dva tunela
U slučajevima gde je politička represija organizovana od strane države, ona predstavlja državni terorizam, politicid, zločin protiv čovečnosti, čak i genocid nad sopstvenim narodom. Karakteristična je za totalitarne države koje su po definiciji diktature. U savremenoj Evropi ima je u pojedinim zemljama bivših SSSR i SFRJ
Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba
Kao što je Šešelj početkom devedesetih potezao pištolj na tadašnje studente, tako Vučić na njihove pobunjene kćerke i sinove danas poteže svoje batinaše. Ista je to politika, samo prilagođena vremenu
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić abolira siledžije i ludake koji prebijaju i gaze studente, dok iste te studente hapsi. Narodu u pobuni više ni goli život nije zagarantovan – ali ceh će na kraju platiti ovaj režim
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!