img
Loader
Beograd, 17°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Kina

Otrovani Crni zmaj

01. decembar 2005, 00:22 Slobodan Bubnjević
Copied

Kina se izvinila Rusiji zbog zagađenja koje stiže rekom Amur, što je ocenjeno kao dobrosusedski gest u najvećoj ekološkoj katastrofi u Sibiru, iako lepe reči neće učiniti Crnog zmaja manje otrovnim

SIBIRSKA DRAMA: Stanovnici Harbina danima su bili bez vode zbog otrova u rekama Songhua i Amur

Veliki talas zagađenja kreće se na istoku Sibira rekama Songhua i Amur. U incidentu koji se polovinom novembra dogodio u naftnim postrojenjima na severoistoku Kine nastala je otrovna mrlja dužine 80 kilometara. Iz hemijske fabrike u gradu Đilin izlio se benzen koji je ploveći rekom Songhua, prošle nedelje stigao do višemilionskog kineskog grada Harbina. Benzen je zatrovao vodne rezervoare u ovom gradu, tako da je odmah podignuta uzbuna, a voda zabranjena za piće. Gotovo četiri miliona stanovnika u Harbinu ostalo je bez vode nekoliko dana. Više od 6000 ljudi je evakuisano, a zabeleženo je i nekoliko smrtnih slučajeva. Kineske vlasti su angažovale vojsku i radnike da pomognu u otklanjanju posledica katastrofe. Otrovna voda je prečišćavana hlornim filterima, a prodavnice su snabdevene flaširanom vodom, čija cena je strogo kontrolisana. Patrole na terenu su od kuće do kuće raznosile obaveštenja o stanju vode za piće, a televizija je počela da koristi svojevrsnu saobraćajnu signalizaciju – crvenom bojom je označena zabrana upotrebe vode u bilo kakve svrhe, žutom je označeno da se voda iz vodovoda može koristiti za pranje, a zelena boja je značila da se voda može piti. Posle nekoliko dana, benzen je otplovio dalje niz reku Songhua, a milioni Kineza su odahnuli pošto je voda ponovo postala upotrebljiva. Međutim, benzen je nastavio da plovi niz Songhuu i uskoro će se na kineskoj granici uliti u veliku reku Amur i preći u Rusiju. Ovo zagađenje će za deset dana stići do ruskog grada Habarovska.

AMUR: Kinezi reku Amur nazivaju Heilung đjang, što znači reka Crnog zmaja, dok njen mongolski naziv Haramuren znači Crna reka. Uz Huang Ho (Žuta reka) i Jangce, Amur je najznačajnija reka na istoku Azije. Reka Crnog zmaja teče duž granica Sibira, Mongolije i Kine, donoseći milionima ljudi vodu za piće i hranu koja raste na njenim obalama. Na granici sa Kinom, rep zmaja prolazi kroz veliki ruski grad Habarovsk, gde menja tok ka severozapadu i u Tatarskom zalivu se uliva u okean. Budući otrovan, Crni zmaj sada ugrožava život pola miliona stanovnika Habarovska. Ruske federalne službe su u stanju pripravnosti. Neprestano se meri koncentracija benzena u reci Amur, a zvaničnici su obećali da će na vreme obavestiti javnost o približavanju otrova. Pripremljeno je 50 tona hemikalija koje bi mogle da pomognu u otklanjanju zagađenja. Očekuje se da će grad biti bez vode najmanje 40 sati, a škole i druge javne ustanove biti zatvorene.

IZVINJENJA: Ministar inostranih poslova Kine Li Džaošing sastao se u Pekingu sa ruskim ambasadorom Sergejom Razovim, prenoseći mu obaveštenja o razmerama havarije. Tom prilikom, on je Ruskoj Federaciji uputio zvanično izvinjenje Kine zbog zagađenja koje stiže rekom Amur. Ovaj potez kineske diplomatije pozdravljen je kao dobrosusedski gest – korak koji je pokazao spremnost Kine da na ispravan način reaguje u ekološkoj katastrofi, iako lepe reči neće učiniti Crnog zmaja manje otrovnim. U prvim danima posle incidenta u Đilinu, zapadni mediji optuživali su Kinu da zataškava nesreću, ali su kineske vlasti tokom vandrednog stanja u Harbinu otvoreno nastupale u javnosti, pozivajući sve da pomognu ugroženom stanovništvu. Ovu spremnost istakao je i kineski premijer Ven Điabao tokom posete Harbinu. On je posetio prodavnice u Harbinu kako bi proverio cene flaširane vode i obećao da će kazniti odgovorne za incident u petrohemijskoj fabrici. U međuvremenu, CNPC, najveća kineska naftna kompanija koja je vlasnik fabrike u Đilinu, izvinila se stanovnicima Harbina.

Mada je kineska vlada pokazala veliku otvorenost u završnici slučaja, ipak je bilo potrebno punih deset dana da se havarija obelodani u državnim medijima. Eksplozija u Đilinu dogodila se 13. novembra, posle čega se benzen izlio u reku Songhua, ali su prve vesti o tome objavljene 22. novembra, kada je zagađenje stiglo do Harbina. Moguće je da je kineska vlada zaista nameravala da zataška čitav slučaj, ali kad je ulog postao suviše velik, odlučila se da stvar obelodani. Benzen se nije mogao zaustaviti niti očistiti, tako da je jedino rešenje bila zabrana upotrebe vode za piće, što je prošlo bez većih posledica. Merenja koncentracije benzena pokazala su da je zagađenje oteklo, a voda je proglašena upotrebljivom u subotu uveče. Prvi koji je popio čašu vode iz vodovoda bio je Džang Zuođi, guverner provincije. No, bilo je potrebno nekoliko dana da se situacija normalizuje. Koncentracija manje opasnog otrova nitrobenzena bila je i dalje tri do četiri puta veća od dozvoljene, a stručnjaci su upozoravali da nije najuputnije odmah piti vodu koja je ležala u vodovodnim cevima četiri dana. Na sreću, benzen je otekao i sada plovi Amurom – otrovani Crni zmaj nosi ga ka okeanu. Pri tom, preti da zatruje milione hektara prirodne sredine u Kini i Rusiji a polovinom decembra stići će do Hobarovska.

Kineski rudnici

U rudarskoj nesreći koja se dogodila prošle nedelje na severoistoku Kine poginula su 134 rudara. U trenutku kada su kineske vlasti objavile da je talas zagađenja prošao pored milionskog grada Harbina i da se voda iz reka Songhua i Amur ponovo može koristiti, agencija Hsinhua prenela je vest o nesreći u provinciji Heilongđang. Prema izveštajima zvaničnika, u rudniku uglja Dongfeng zapalila se ugljena prašina što je izazvalo eksploziju u nedovoljno obezbeđenim podzemnim tunelima. Iznenadna eksplozija zatekla je više od dve stotine rudara, a petnestorica su ostala zarobljena pod zemljom. No, za razliku od hemijske havarije u Harbinu koja je izazvala veliko uzbuđenje, vest o rudarskoj nesreći u Kini ostala je delimično nezapažena, pošto je na neki način sasvim uobičajena. Neprestane eksplozije, odronjavanja i zatrpavanja tunela, kao i gušenje podzemnim gasovima česta su pojava u kineskim rudnicima. Samo tokom 2005. godine, u Kini je nastradalo 3000 rudara. U želji da smanje ovu smrtonosnu statistiku, kineske vlasti pokušavaju da podignu nivo bezbednosti u hiljadama nedovoljno obezbeđenih rudnika. Tako je tokom poslednja tri meseca zatvoreno 9000 rudnika bez uredne dozvole za rad, a 13.000 je proglašeno previše opasnim da bi se u njima nastavilo iskopavanje. Rudarski, ali i mnogi drugi industrijski incidenti su tamna strana izuzetnog napretka kineske privrede. Zapadni mediji često ističu da iza slike dinamičnog razvoja, novih poslovnih šansi, blještavila i luksuza velikih gradova na istoku Kine, u unutrašnjosti zemlje siromašni slojevi rade u neljudskim uslovima. Možda je ipak ova mračna slika surovih kineskih rudnika i fabrika preterana, nastala iz želje Zapada da neverovatan ekonomski razvoj Kine opravda robovlasničkom strukturom kineskog društva. Međutim, izvesno je da milioni ljudi u Kini rade u nepodnošljivim uslovima koji im često ugrožavaju zdravlje i život. Tokom prošle godine u industrijskim incidentima u Kini poginulo je 130.000 ljudi.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Tenis

23.maj 2025. Novak Marković

Stota titula: Nova prilika za novi rekord Novaka Đokovića

Samo dva koraka dele Novaka Đokovića od osvajanja 100. titule u karijeri. Srpski teniser ima priliku da u subotu, u Ženevi, postane tek treći teniser koji je došao do trocifrenog broja trofeja

Nova pravila Evrolige

23.maj 2025. I.M.

Evroliga menja format: Crvena zvezda i Partizan korak od sigurne pozivnice?

Sudbina formata Evrolige i učesnika naredne sezone biće poznata sledećeg četvrtka, kada će akcionari ovog takmičenja glasati o ključnim promenama. Sve upućuje na proširenje na 20 timova, što bi praktično garantovalo mesta za oba beogradska kluba

Vakcinacija protiv gonoreje

23.maj 2025. I.M.

Stiže prva vakcina protiv gonoreje: Prekretnica u borbi protiv seksualno prenosivih infekcija

U Engleskoj će od avgusta početi primena prve rutinske vakcine protiv gonoreje na svetu, saopštili su zdravstveni zvaničnici. Ova odluka dolazi usred rekordnog porasta slučajeva ove bakterijske infekcije, kao i rastuće zabrinutosti zbog otpornosti na antibiotike

Plazma keks

Fabrika „Bambi“

22.maj 2025. M.S.

Treba ti veza za plazmu: Zašto i dalje nema dovoljno omiljenog keksa?

Reporteri „Vremena“ u više prodavnica nisu pronašli plazma keks. Iz kompanije zvanično ćute, a nezvanično se čuje da još nisu uspeli da vrate proizvodnju u punom obimu

Bijenale u Veneciji

21.maj 2025. Ivan Šuletić

Rasplitanje – film pušten sa kraja ka početku

Po izboru globalnog sajta za arhitekturu ArchiDaily, Srpski paviljon izabran je među pet najboljih na Bijenalu arhitekture u Veneciji, a u okviru tog izbora naš paviljon je naveden na prvom mestu

Komentar

Pregled nedelje

Vučić pod kapuljačom

Kao paradržavni organ specijalne namene koji metalnim štanglama zavodi „red i mir“, Vučić upravo legalizuje kapuljaše. U pitanju je – otprilike – nešto nalik na Musolinijeve „borbene saveze“ iz 1919-1922.

Filip Švarm

Komentar

Otadžbinu brani „istraživački tim Informera“

Sreća da Srbija ima „istraživački tim Informera“! Dragan J. Vučićević je u poslednji čas otkrio pakleni plan „zločinaca“ i „blokadera“ i tako opet spasao državu. To što laže manje je bitno

Nemanja Rujević

Komentar

Pravosudna bilmezijada: Pustite odmah Mariju Vasić

Držati profesorku sociologije Mariju Vasić u zatvoru pod optužbom za terorizam je anticvilizajski zločin. Ili groteska, kako god hoćete. Zašto se protiv toga ne pobune sudije, tužioci, policajci, bezbednjaci

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1794
Poslednje izdanje

Režimski napad na visoko obrazovanje

Kako se sprema Šešeljev zakon 2.0 Pretplati se
Intervju: Vladimir Horovic, advokat

Srbija ne sme da postane Pinočeov Čile

Nenad Gladić – Lepi Brka, Kosjerić

Izbori kao moba

Transplantacija organa

Šta Srbiji nedostaje za efikasan sistem

Intervju: Vladan Joler, umetnik i profesor

Odmotavanje planetarnog sistema komunikacije

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.
Vreme 1782 26.02 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure