Kultura
Egzit se vraća kući, studentima besplatan ulaz
Egzit se vraća u Srbiju idućeg leta. Prvi dan biće rezervisan za studente iz Srbije, kojima će ulaz biti besplatan
A) senzacionalno otkriće;
B) literarna bajka;
C) nepostojeći zapisi mog brata lažova
Kumranski rukopisi su nađeni u glinenim ćupovima, drevnoegipatski pergament-smotuljci u piramidama, stranice najstarijeg izdanja Besnog Rolanda u tapaciranim naslonima sedišta u zadarskoj katedrali. Posle takvih senzacionalnih otkrića naučna javnost bivala je zatrpana magistraturama i doktoratima, a tabloidne novine su ih grickale stvarajući privid kod svojih čitalaca da se bave naukom. Za dnevnik koji je otkopao književnik-političar Vuk Drašković niko nikad nije čuo, a ni za njegovog autora, navodno poznatog po nadimku Mesečina. Dakle, otpada mogućnost označena slovom A. Ostaju one pod slovom B i C.
O mogućnosti da je autor rukopisa brat-lažov: Ako zapis nije zakopan/otkopan, za brata, ako i postoji, ne može se reći da je lažov. Dakle, Drašković čitaocu nudi literarnu bajku. Da li je ta bajka originalna? Nije!
Sada prestajemo da se šalimo, jer ćemo govoriti o jednom stvarnom čoveku, nesrećnom čoveku, i njegovom stvarno zakopanom dnevniku. Reč je o Radetu Raki Draincu, pesniku, koji je umro 1943. godine od tuberkuloze (stara pesnička bolest) u bolnici, u Beogradu. Sahranjen je o trošku opštine.
Rođen je 1899. u Trbunju, u Toplici. Između dvaju svetskih ratova bio je jedan od najznačajnijih srpskih pesnika – kosmopolita, modernista (u to vreme većina pesnika je rimovala patriotska osećanja), novinar, putopisac, osnivač časopisa za „intuitivnu umetnost“, žitelj Pariza, putnik širom Evrope, boem, spavač na klupama u parku, večito zaljubljen… Svesna komunistička omladina ga je povremeno tukla. Prve dve ratne godine proveo je uglavnom u Toplici. Pokušavao je da spoji ono što je među Srbima nespojivo: ostvariti ono što nalažu četiri ocila (slova) u srpskom grbu. Želeo je da približi vojvodu Kostu Pećanca partizanima, da komuniste združi sa čestitim četničkim vojvodama, kakav je, na primer, bio… (nećemo mu spominjati ime, neka čitaoci potraže Drainčeve Crne dane). Na kraju su ga uhapsili i osudili na smrt. Ko ga je uhapsio? Neka čitaoci potraže Crne dane. Nekolicina uglednih žitelja sela Blaca (Stošović, Jovanović, Tola, Đokić) dali su ovakvu garanciju: „Mi, dole potpisani, garantujemo moralno i materijalno da se Rade Drainac neće više baviti komunizmom.“
Drainac je svoje zapise, uz pomoć sestrića Dragoja Ignjatovića, zakopao u rodnoj kući, u Trbunju, ispod ognjišta, u kačici za kajmak. Otišao je u Beograd i umro, kako pesnički adet nalaže, od jektike. Posle rata sestrić je otkopao dnevnik i predao ga Opštinskom komitetu KP u Blacu, odakle je prosleđen u Kuršumliju. Tamo, ovamo, u Prokuplju, Titogradu, Beogradu, malo u izvodima, pa u celini, tek pojavio se kao knjiga, navodno bez skraćivanja (osim delova koje je vlaga oštetila), 1963. godine. Senzacija, a ne kao u slučaju Mesečine – tišina, mukli tajac, bez svedoka, „bez iđe ikoga“.
Mi znamo još nekoliko istinitih priča o zakopanim/iskopanim rukopisima, pa, bogme i o špijunskim zlatnicima, ali o tome možda drugi put. Svaki nalazač stvarnih ili izmišljenih dnevnika i riznica treba da ima na umu ono Ršumovo: „Bubo lenja, šta će reći pokoljenja.“ A što se tiče blaženopočivšeg kralja Aleksandra od Yu, već je on jednom rekao u Marselju: „Čuvajte mi Jugoslaviju!“ Treba li izmisliti neke njegove druge poslednje reči?
Egzit se vraća u Srbiju idućeg leta. Prvi dan biće rezervisan za studente iz Srbije, kojima će ulaz biti besplatan

Srbija protiv Nemačke igra za bodove koji bi mogli da joj sačuvaju mesto u Ligi nacija. Pred gotovo praznim tribinama Paunovićev tim dočekuje selekciju koja takođe nema prostora za grešku

Redakciji "Vremena" je stigao zahtev za demanti na tekst "Roditelji OŠ '20. oktobar' večeras traže ostavku direktorke" objavljen 29. oktobra. Prenosimo ga u celosti i bez izmena

Kao nekad Kero Kler Berk je ne samo ogolio lažnu sliku tradicionalne žene u Americi, već i pokazao na kom su nivou ženska prava generalno – tvrde feministkinje. Ovaj roman je direktan napad na tradicionalni način života – ocenjuju konzervativne hrišćanke

Četrdeset godina dlakavog stvorenja koje je preživelo nuklearnu katastrofu na Malmaku, a sve što zna o Americi naučio je iz programa koji se plaća reklamama
Intervju: Branko Stamenković, javni tužilac Vrhovnog javnog tužilaštva
Crna slika i slom pravne države Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve