img
Loader
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Košarkaške kontradiktornosti

„Otimači“ iz NBA-a

31. oktobar 2001, 23:15 Vladimir Stanković
Copied

Zvuči apsurdno, ali jugoslovenska, pa i evropska košarka nemaju gotovo ništa od toga što je svakim danom sve više Evropljana u najjačoj ligi sveta

SAMO NA TELEVIZIJI U SITNE SATE: Predrag Stojaković u NBA

„Sakramentomanija“ koja je prošle sezone, kada je Peđa Stojaković definitivno eksplodirao i prudružio se starom NBA vuku Vladi Divcu u startnoj petorci Kingsa, tresla Jugoslaviju ove godine će imati „konkurenciju“ u praćenju Detroita i Sijetla jer su u ove klubove pristigla po dvojica naših igrača. Željko Rebrača i Ratko Varda su u Pistonsima a Predrag Drobnjak i Vlada Radmanović među Soniksima. Aleksandar Radojević je dan uoči starta NBA lige, posle prelaska u Milvoki, „isečen“ kao višak, ali će mu za utehu ostati jednogodišnja plata jer je pod ugovorom. Tako je broj jugoslovenskih igrača spao sa sedam na šest po čemu su „jugovići“ na čelu zemalja iz kojih NBA uvozi igrače. Sa trojicom Hrvata (Toni Kukoč u Atlanti, Dalibor Bagarić u Čikagu i Bruno Šundov u Indijani), plus Slovenci Raša Nesterović (Minesota) i Primoš Brezec (Indijana) dolazimo do jednog kompletnog tima sa prostora bivše SFRJ. Dokaz više za to gde se u Evropi igra najbolja košarka i gde je najlakše naći igrače.

Ono što je za nas – bar kada je u pitanju nacionalni ponos zbog uspeha naših u NBA – odavno već stara stvar upravo otkrivaju Španci. Sva četiri sportska lista koja izlaze u Španiji („As“, „Marka“, „Mundo Deportivo“ i „Sport“) poslala su specijalne izveštače na početak NBA sezone s posebnim zadatkom da vide kako će se u zvaničnom debiju snaći njihov dečko Pau Gasol. Sjajni Katalonac je bio izvrstan u predsezoni, zvanično je proglašen za drugog najboljeg debitanta u pripremnom periodu, a „gasolmanija“ raste svakog dana. Od časa kada je kao treći „pik“ – što je najbolja pozicija jednog Evropljanina u istoriji „drafta“ – izabran od Grizlija iz Memfisa, Pau Gasol se pretvorio u medijsku zvezdu koja „jede“ prostor na TV-u, radiju i u novinama. Domaća ACB liga i Evroliga, u kojoj učestvuju četiri španska tima, otišle su sredinom prošle nedelje sasvim u drugi plan jer je sva pažnja bila rezervisana za „dečka u NBA-u“. Treba li posebno reći da je meč između Grizlija iz Memfisa i Detroita direktno prenošen bez obzira na to što je počeo u 2,00?

U Španiji se, dakle, događa nešto slično kao u Jugoslaviji gde su Kingsi praćeni kao „domaći“ tima, ali medalja ima i drugu stranu. Kad talas nacionalnog ponosa što smo, eto, dali igrače – i to sa zapaženim ulogama – za najbolju ligu sveta, ostaje pitanje šta naša košarka ima od toga. U redu, možda će neki klinci dok gledaju naše momke u NBA-u poželeti da i sami zaigraju basket, ali upravo tada počinju praktični problemi. Gde početi? U školi, u klubu, u kraju onako samouk pod nekim obručom bez mrežice? U osiromašenoj zemlji uslovi za bavljanje sportom, uprkos naporima države, još su daleko od normalnih i sistem reprodukcije ne može da popuni prazninu koja nastaje stalnim odlascima igrača. Sa tog stanovišta, sasvim je svejedno da li su naši najbolji igrači u NBA-u ili u najboljim evropskim klubovima jer ionako nisu u našoj ligi. A bez kvalitetnih igrača nema kvalitetnih klubova, jake lige, jakog takmičenja koje će stalno izbacivati nove talente.

Ako hoćemo da nam Partizan i Budućnost ne gube sa 30 razlike kad izađu iz zemlje, mora im se naći jače takmičenje od ovog koje trenutno imaju kod kuće. Budućnost je već tri sezone dominantna u Jugoslaviji, pobedom nad Partizanom u Beogradu već je stekla prednost i u ovoj sezoni, ali u Evroligi doživljava teške poraze jer odlazak Tomaševića i Topića nije uspela da odgovarajuće nadoknadi. Partizan je startovao bolje, ima 2 pobede u Beogradu ali i težak poraz u Atini od AEK-a. Sličnih katastrofa će biti još, ali ne treba se previše uzbuđivati. Partizan je na pravom putu, stvorio je mlad, talentovan tim koji će ostati na okupu bar tri godine. Već dogodine biće to druga priča, a ako Partizanov „skauting“ jednog dana bude bar 30% kao, recimo, Cibonin, moguće je da će sa jednim ili dvojicom dobrih Amerikanaca Partizan već dogodine jurišati na evropski vrh. Cibona je ove godine za oko 400.000 dolara kupila dvojicu odličnih Amerikanaca, centra Boumana i beka Frimana a Zadar za 200.000 dolara ima Rjumela Robinsona, odličnog plej-mejkera, i za upola manje Nigerijca Odouka koji hvata 10 lopti po meču. Kad se setimo da su kod nas pre godinu-dve više nego prosečni igrači – u klubu koji sada plaća ceh ponašanja u stilu „pijanog milionera“, imali po 500.000 maraka za sezonu, glava mora da zaboli. Naši klubovi su dosad uglavnom kupovali „nosače kufera“ koji su možda nekad odigrali neki „play ground“ a od košarkaških preporuka imali još samo crnu boju kože.

U međuvremenu, ne treba očajavati i gubiti nadu. Publike i nije tako malo (čak je jasna tendencija stalnog porasta), posebno u poređenju sa fudbalom, mladih talentovanih igrača ima (mlađi kadeti su letos bili prvi na nezvaničnom prvenstvu Evrope u Biogradu na moru, kadeti su po treći put zaredom prvaci Evrope, univerzitetski tim je osvojio zlato u Pekingu – sve isključivo sa domaćim igračima, seniorsko zlato sa EP u Turskoj). Ono što nedostaje jeste malo više reda i principa u politici davanja dozvola za odlazak u inostranstvo, malo bolji skauting kada je već odlučeno da se otvore naše granice i malo jače takmičenje.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Veštačka inteligencija

26.jul 2025. Tijana Stanić

Test modernog doba: Kako da prepoznate ChatGPT tekst

Veštačka inteligencija je sve naprednija, a AI detektore je lako prevariti. Mogu li se uopšte prepoznati tekstovi koje nije napisao čovek

Evropsko prvenstvo u košarci

25.jul 2025. I.M.

Američki novinar: Nikola Jokić igra za Srbiju na Eurobasketu

Američki mediji očigledno nešto znaju, što još uvek ni u Srbiji ne znaju, jer ni srpski reprezentativci nisu mogli da potvrde da će najbolji igrač na svetu igrati za nacionalni tim

Četvrti toplotni talas

25.jul 2025. Jelena Kozbašić / Klima 101

Četvrti toplotni talas u Srbiji: Ekstremne vrućine kao nova normalnost

Balkan i istočni Mediteran suočavaju se sa četvrtim toplotnim talasom ovog leta, dok temperature u Grčkoj, Turskoj i južnoj Srbiji prelaze 42 stepeni Celzijusa. U Srbiji je od početka godine zabeleženo čak osam toplotnih talasa, što je višestruko više od proseka iz druge polovine 20. veka

Hodanje: Jedan od najlakših načina da se poboljša zdravlje

Zdravlje

24.jul 2025. N. M.

Naučno istraživanje: Ne morate da hodate 10 000 koraka dnevno

Prema istraživanjima, više hodanja može smanjiti rizik od demencije, depresije i umiranja od raka, a ujedno je dobro i za srce. Najnovije brojke pokazuju da je oko 7000 koraka dovoljno za dobro zdravlje

Ilustracija

Srbija

24.jul 2025. N. M.

Velike vrućine prazne Gružansko jezero

Veliki broj toplotnih talasa i velikih vrućina ovog leta doveo je do zabrinjavajuće niskog nivoa vode u Gružanskom jezeru u centralnoj Srbiji

Komentar

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure