img
Loader
Beograd, 25°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Pop kultura

Oni koji se brzo kreću

08. jul 2020, 20:20 Mladen Kalpić
Copied

Nekako baš ovih dana, u osmom veku, Vikinzi su počeli da ostavljaju trag po Evropi, Aziji, Bliskom istoku i delu Afrike

„Videli smo loše predznake na nebu, zaslepljujuće munje i oblake u obliku zmajeva, nedugo potom nevernici s mora nahrupiše i uništiše crkvu našeg gospoda u Lindisfarnu“, pisao je anglosaksonski hroničar. Ovaj zapis sa severozapadne obale Britanije koji referira na razaranje i pustošenje pridošlih hordi Skandinavaca od 7. juna 793. godine, prvi je koji u povesti pominje vikinge.

Nazvani su tako po staronordijskom pridevu vikja koji je označavao one koji se brzo kreću. Vest o tim brzim napadačima proširila se ubrzo i na kopno. Na tlu današnje Nemačke monah Alkvin posegao je za svojom Biblijom tražeći odgovor na ovu pošast koja je kretala i ka njima, i tamo našao kod proroka Jeremije 1:14 nagoveštaj: „Tad Gospod mi reče sa severa zlo će se obrušiti na sve stanovnike zemlje.“ To je to, zaključio je. Evropa je drhtala strepeći od ove božje kazne.

Međutim, oni su nahrupili ka jugu iz potpuno prizemnijih razloga. Naime, u njihovoj mačo kočopernoj kulturi ženska deca nisu bila preterano poštovana te su redovno zanemarivana i često po rođenju ostavljana da umru. To je s vremenom dovelo do neproporcionalnog porasta muškog stanovništva, pa su krenuli u toplije predele da otmu tuđe žene. Slaveći muževnost i borbenost, pevali su isključivo ratničke pesme, dok su ljubavne bile strogo zabranjene jer se za njih verovalo da poseduju jako opasne magične čini.

Otimajući pri pohodima najlepše žene širom sveta, ovi nordijci stvorili su današnji ideal švedskih seksi plavuša. Šta su nam još ostavili? Skoro svi dani u nedelji na engleskom jeziku i dan-danas nose nazive po vikinškim božanstvima koja su ovi slavili u toj sedmičnoj sekvenci: Sunčev dan (Sunday), Mesečev dan (Monday), Tirov dan (Tuesday), Odinov/Wotanov dan (Wednesday), Torov dan (Thursday), Frejin dan (Friday). Subota im je bila dan za kupanje. Najdalje od muških vikinških potomaka nije stigao Bering otkrivši moreuz nazvan njegovim imenom, već Edvin Oldrin po kome danas i jedan krater na Mesecu nosi ime.

U popularnoj kulturi najpoznatiji viking je Hogar Strašni, strip junak Dika Brauna koji iz primitivne perspektive ostarelog vikinškog osvajača s familijom, parodira postulate savremene porodice. Bitan je i verni saborac Princa Valijanta Viking Boltar (koji se ženi preko mora Indijankom) u epopeji Harolda Fostera. Boltara smo mogli da vidimo i u stripskim i sineastičkim verzijama te priče. Ime Gandalf iz Tolkinovog knjiškog a potom i bioskopskog serijala Gospodar prstenova takođe potiče iz zapisa islandskih vikinga a znači Wand–elf, vilenjak s čarobnim štapom. Posle Gandalfove družine, na velikom platnu najviše simpatija i novaca na blagajni pobrali su Entoni Hopkins kao Odin i Rene Ruso kao Freja, u filmovanim avanturama boga groma Tora po Marvelovom strip serijalu. Ove mitske priče o njima doprle su do nas zahvaljujući srednjovekovnom islandskom doksografu Snori Sturlusonu (1179–1241) koji je, istražujući verovanja svojih predaka, napisao vodič kroz vikinšku mitologiju. Ovaj jedinstveni mitološki okvir otkriva da je njihovo viđenje sveta – neprekidna borba. Taj svet stvoren je iz haosa i neumitan usud mu je da završi u destrukciji. „U početku ne beše ničeg sem velike praznine, u čijem se središtu sastaše vatra i led.“ Očigledna inspiracija za trenutno ultra popularni serijal Pesma vatre i leda Džordža Martina. Drugi opet vide paralelu između interneta i sveobuhvatnog vikinškog drveta Yggdrasila koje korenjem i krošnjom prožima čitavo nebo i zemlju. Nezainteresovanost vikinga za politiku preporučila ih je vizantijskim carevima kao idealne za imperatorove gardiste pošto carevi nisu verovali spletkarima sa svoga dvora. Nakon vekova haranja Evropom vikinzi su se posle 1066. asimilovali sa narodima koje su osvajali – osim nordijskih, najviše s Englezima i Rusima. Ime ovih drugih i potiče od grčkog naziva za vikinge Rusioi – svetlokosi ili riđi.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Veštačka inteligencija

26.jul 2025. Tijana Stanić

Test modernog doba: Kako da prepoznate ChatGPT tekst

Veštačka inteligencija je sve naprednija, a AI detektore je lako prevariti. Mogu li se uopšte prepoznati tekstovi koje nije napisao čovek

Evropsko prvenstvo u košarci

25.jul 2025. I.M.

Američki novinar: Nikola Jokić igra za Srbiju na Eurobasketu

Američki mediji očigledno nešto znaju, što još uvek ni u Srbiji ne znaju, jer ni srpski reprezentativci nisu mogli da potvrde da će najbolji igrač na svetu igrati za nacionalni tim

Četvrti toplotni talas

25.jul 2025. Jelena Kozbašić / Klima 101

Četvrti toplotni talas u Srbiji: Ekstremne vrućine kao nova normalnost

Balkan i istočni Mediteran suočavaju se sa četvrtim toplotnim talasom ovog leta, dok temperature u Grčkoj, Turskoj i južnoj Srbiji prelaze 42 stepeni Celzijusa. U Srbiji je od početka godine zabeleženo čak osam toplotnih talasa, što je višestruko više od proseka iz druge polovine 20. veka

Hodanje: Jedan od najlakših načina da se poboljša zdravlje

Zdravlje

24.jul 2025. N. M.

Naučno istraživanje: Ne morate da hodate 10 000 koraka dnevno

Prema istraživanjima, više hodanja može smanjiti rizik od demencije, depresije i umiranja od raka, a ujedno je dobro i za srce. Najnovije brojke pokazuju da je oko 7000 koraka dovoljno za dobro zdravlje

Ilustracija

Srbija

24.jul 2025. N. M.

Velike vrućine prazne Gružansko jezero

Veliki broj toplotnih talasa i velikih vrućina ovog leta doveo je do zabrinjavajuće niskog nivoa vode u Gružanskom jezeru u centralnoj Srbiji

Komentar

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure