img
Loader
Beograd, 22°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Divčibare – 95. internacionalni, baš internacionalni festival hrane, i Svega

Oj narode, nesta mi ovaca

20. avgust 2008, 16:34 Dragan Todorović
Copied

Još jednom, a pod geslom Hrana, ljubav, muzika ljude spaja, proneta slava srpske kulture i tradicije, i svi bili zadovoljni i svi dobili, osem poslanika Miće, specijalne diplome i specijalne pehare sa potpisom direktora Međunarodnih internacionalnih festivala

Subota, što prođe, hotel „Maljen“, Divčibare, pre podne. Mora da je, neće biti bez toga, mora da je neko crveno slovo, ispred hotela nekoliko automobila, autobus „Ćetkotrans“, 031, negde od užičkog kraja. Odmah na recepciji se vidi o čem’ se radi, plavi, od neku plastiku transparent, šta piše, Internacionalni festival nacionalne hrane, starih zanata, muzike. Iz auta ispred hotela unose velike somune, gibanice, kiflice, u šerpe kuvana jela… Sve još u te pripreme, na recepciji i jedna gospođa, baš velika gospođa, ona sve upisiva i zaokružuje u neke ‘artije, Jovana Komatović, direktor festivala.

KRALJ VINA JOVO: I na terasi hotela ko da su pripreme, na jednom kraju kuvaju se duvan čvarci, stolove zauzeli gosti, pevačke grupe, Preskočiću livade, preskočiću čeze/ Poljubiću devojku, čarape što veze, sve to širi ruke, čini, ijuju. Bi još ti’ priprema i štimovanja, Ja sam svoje volove odmar’o/ Dok sam s dragom razgovar’o… još tog ijuju učestvovanja. Za to vreme ko da je sve postavljeno, u jednu prostoriju, do recepcije, izložba ti’ jela i učesnika. Prvo sto sa Simini džambo čvarci od, vele, mangulice, onda dugačak sto na kome piše „Domaćini seoskog turizma Miša i Dragica Lazović iz Skakavaca“. Šta tu ima, štrudla domaćinstva Lazović, domaća salata domaćinstva Lazović, kiselo mleko domaćinstva Lazović, beli mrs, domaća rakija, sok od četinara, gibanica, muružnjača, oliti projara, vanilice, sok od hajdučice, slani rolat, sveže šljive, bakin kolač, kukuruzi, velika pogača, ikebana sa cveće, nema više. Do nji’ sto sa vinom, izložene flaše vranca, tu i zlatna plaketa, CD sa sliku. Pored štanda domaćin, kralj vina Jovo Đurović, od Virpazara, i zlatnu plaketu dobio u Virpazar. Jovo veli da proizvodi malo vina, samo vranac, bori se za kvalitet, a kakvo je vino pev’o Nikola Karović, Crmničko sam vino pio/ Crnu Goru slavio… Kod Jova dolazili i stručnjaci iz Ameriku, slikali ga, jedino u Crnu Goru, rekli će bude na naslovnoj strani enciklopedije sveta. Ima on tri zlatne krune za vino, što dobio na ovaj internacionalni festival, ima i 33 druga priznanja, za njega dovoljno, još da ode do Pariza, do Nijagarini vodopadi, i do Kijev, i da završi putovanje po svijetu, sve drugo obiša. Ima on i CD sa pjesme, na jednoj strani Jovo u narodnu nošnju, pod sliku Bitka sa Vučjeg dola, to doli snimljeno, u Grčkoj, na drugoj strani Jovo sa zlatnom krunom koju mu predaje direktorka Jovana. Jovana i izvršni producent, na taj CD lepo piše, Jovana Komatović, direktor Međunarodnih internacionalnih festivala. Na disku puno pjesama, prva Kralj vina, Jovo govori kako ide pjesma, Od boga je mene vino/ Kada žedne usne kvasi/ A od zlata sjajna kruna/ Što Jovovu glavu krasi…

Do sto sa Jovo ponuda koju pripremile Raspevane Požežanke, ima jagnjetina, ima pečeno pile sa neki ukras na trtici, dalje ima sto sa dve pogače Kluba žena Vredne ruke iz Srpskog Itebeja, Udruženje žena Begaljica, opština Grocka, sa kavurmu, slaninu, barene kobasice, još jela u dulek i bundevu, na kraju sto sa ponudom Aktiva žena iz Iriga, i nema više.

Stade se puni hol hotela, ima tu i zvaničnici, jedan za koga vele da direktor Robnih rezervi opštine Valjevo, banu i vlasnik hotela, i još koječega na Divčibare, Vidoje Vujić, sa Vidoje, u kratke pantalone, majicu Zavod za unapređenje obrazovanja, srpski grb, baš ozaren narodni poslanik, veliki ekspert, Miloljub Mićo Albijanić.

Dobrodošlicu na Festival internacionalne kuhinje požele jedno žensko, sve pozdravi, objavi da svi prisustvuju 95. festivalu nacionalne kuhinje, još jedared i uspešno sve pozdravi. Na stepenište stade Milijan Stojanić, pozdravi Vidoja, pozdravi Miću, reče da mu, kao i mnogo puta do sada, pripala čast da otvara razne festivale, zahvali gospođi Komatović, koja je pravi ambasador Srbije, ne samo u Srbiji, nego u čitavom svetu, gde pronosi slavu kulture srpskoga naroda. Ne stade tu Milijan, Hvala joj za njen veliki doprinos na obaranju Ginisovog svetskog rekorda u kuvanju čorbe koji sam ja postig’o u Poljskoj. Ovo je 95. festival, i ovakvih festivala da bude više, da imamo svetu šta da pokažemo, da mi dajemo tradiciju na pravi način… proglašavam 95. festival otvorenim, a žiri u eminentnom sastavu će odlučiti kome će pripasti najviše priznanje, zlatna kruna.

MOLIM VELIKI APLAUZ: Mikrofona se prihvati velika gospođa Jovana, Ja sam Jovana Komatović, direktor Internacionalnog festivala, 95. po redu, prvi put na Divčibare, ovde smo da napravimo ogromnu manifestaciju, prvu internacionalnu, ovde su takmičari sa najviše nagrada, molim dajte jedan veliki aplauz. Direktorka zatraži još jedan veliki aplauz, najavi zdravičara Mlađu Protića, izađe Mlađa sa bukliju, prekrsti se, pa se reče, U ime oca, i sina/ amin bože daj/ da mi sunce/ nad Srbijom sja, pa nadugačko nastavi na temu Oj narode, nesta mi ovaca/ Nad Kosovom zvečarka palaca. Nekako se privede kraju Mlađa, jopet bi Jovana, jopet sve pozdravi, objavi da ima tombola, samo 100 dinara, nagrade jako lepe, Dajte jedan veliki aplauz.

Bi jedan veliki aplauz, nastupiše Vesele Požežanke, koje već i ranije dobile zlatnu krunu. Stadoše žene, sve u nošnju, Oj Srbijo, oj Srbijo, majko mila/ Nikada te, nikada te, ne bi napustila… Jovana zatraži još jedan veliki aplauz za tombolu, za mnogo lepe nagrade, pozdravi predsednik od Kosjerić, nastupi grupa pevača iz Skakavaca, Evo braće, evo Skakavaca/ da odvode cure od ovaca… Nastavi se velika Jovana, najavi Svetlanu Gajić iz Loznice, koja pesnikinja, mnogo nagrada, mnogo knjiga. Pojavi se Ceca, sa veliki i bijeli pesnički biseri, reče jednu mnogo lepu pesmu, Stara kamena kuća/ Tavanica sva od pruća/ Za vratima kotar pun kuruza/ O klin visi stara iznošena bluza. Bi još strofa, evo druge, Na ljesama vise, kao da se klate/ Tri–četiri dunje odozgo se zlate/ okačeni venci crnog i belog luka/ isplela ih vešta moje bake ruka…

Direktorka 95. internacionalnog festivala objavi da žiri samo što nije doneo odluku, da su u toku završne konsultacije, sve jopet pozva da kupe tombolu, koja samo 100 dinara, zatraži jošte jedan i veliki aplauz, reče da nagrade mnogo lepe, da svi imaju pravo na vožnju turističkim vozićem, i da svi mogu degustiraju narodna jela. Svi krenuše degustiraju narodna jela, kome dopade muružnjača, kome drugi i preostali mrs. Na stepenište iznova stupi onaj Milijan, objavi da je eminentni žiri završio pos’o, da predsednik žirija on lično, Ginisov rekorder, vitez kulinarstva, Milijan Stojanić. Reče da žiriju nije bilo lako, da iz iskustva zna da onaj ko dobije ništa nije zadovoljan, ali će sad svi budu zadovoljni, svi dobili nagrade. Pa krenu, prva nagrada ide u Begaljicu, drugo mesto Aktiv žena Irig, treće Vesele Požežanke, specijalna diploma i pehar, Srpski Itebej, Domaćinstvo Lazović, za kiselo mleko, specijalna diploma, a zlatna kruna, najviše priznanje ide hotelu „Maljen“.

Velikoj gospođi Jovani behu pune ruke pehara i specijalnih diploma, direktor hotela ustupi zlatnu krunu glavnom kuvaru, koji, sa krunom na glavi, reče da treba ići dalje i truditi se. Domaćica iz Begaljice bi načisto ushićena, pohvali duhovno bogatstvo manifestacije, predsednik žirija Milijan poruči da je manifestacija uspela, velika gospođa Jovana podeli i preostale i specijalne diplome, Simi džambo čvarku za čvarke, kralju vina Jovu za vino, pesnikinji Ceci za mnogo lepu pesmu, zdravičaru za veliku zdravicu.

Velika direktorka uze pita ima li ko da nije dobio specijalnu diplomu, svi dobili specijalnu diplomu, iskoristimo pitamo pitanje, bi odgovor, Internacionalni festival nacionalne kuhinje je 95. po redu, radimo nacionalnu kuhinju, stare zanate, etno-grupe, folklor, i sve što oko vidi – ruka uradi. Kako smo dobri po Srbiji, još smo bolji po dijaspori, sarađujemo sa 1600 firmi, 63 folklora, sto udruženja i 40 ambasada, ne samo da sarađujemo, nego su to i dobri donatori. Sva priznanja su ozvaničena, dobitnici idu dalje sa nama po dijaspori, takmičimo se sa drugim državama. Mi smo samofinansirajući, niko ne pomaže, neprofitabilna organizacija, hrana, ljubav, muzika ljude spaja.

Pošto bi kraj izađemo na terasu hotela, na terasi ko da je nastavak programa, opšta graja i oduševljenje. Za jednim stolom gazda hotela Vidoje sa onaj Mića hahaha Albijanić. U nji’ muzika, na taj poziv, sedne i reporter, Hahaha Ekspert samo naručiva pesme, te s ove strane, te s one strane Divčibara, sve pogodi sa pjesmu Lepa vodeničarka, Okreće se kolo, tika, tika, taka… Priđe i Velika direktorka, specijalna diploma za gazdu Vidoja, specijalna diploma za reportera „Vremena“, reporter uze protestuje, đe specijalna diploma za Miću, bi spreman ustupi svoju, Mića uze ko da se otima, ko da ne bi specijalnu diplomu, mnogo neprijatnu situaciju reši Velika direktorka, specijalni’ diploma nema više, a krunu imala samo jednu.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
Tramvaj

Ukidanje „dvojke“

10.avgust 2025. T. S.

Tramvajska tradicija Beograda: Od konjskog tramvaja do gašenja „dvojke“

Čuveni tramvaj „dvojka“, jedan od simbola Beograda, uskoro bi mogao da ode u istoriju, a najava ukidanja ove linije pokrenula je proteste građana i aktivista. Kako je izgledao razvoj beogradskog tramvajskog saobraćaja kroz decenije?

Meteorska kiša

09.avgust 2025. T. S.

Perseidi: Spektakl na nebu iznad Srbije

Na platou ispred Avalskog tornja u subotu i nedelju uveče biće organizovano posmatranje letnje meteorske kiše, Perseida

Drugi svetski rat

09.avgust 2025. Martin Muno (DW)

Nagasaki, osamdeset godina kasnije: Razbijanje mita o bombi koja je okončala rat

Nagasaki, grad na zapadu Japana, sravnjen je sa zemljom 9. avgusta 1945. kad su SAD na njega bacile bombu izotopa plutonijuma-239 tešku oko pet tona, nazvanu „Debeljko“. Decenijama se bacanje atomske bombe na Nagasaki smatralo događajem koji je okončao Drugi svetski rat. Da li je zaista tako

Ekstremne vrućine

08.avgust 2025. K. S.

Toplotni talas: RHMZ izdao novo upozorenje

Danas i narednih dana očekuje se između 34 i 38 stepeni Celzijusa, a lokalno i više, upozorava RHMZ

Velike vrućine

07.avgust 2025. N. M.

Sledi još jedan toplotni talas, temperature i preko 38 stepeni

Prema prognozi Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ) već od sutra (8. avgust) se očekuje porast temperature koja će ići i do 35 stepeni Celzijusa. Za vikend u nekim mestima i preko 38 stepeni

Komentar

Pregled nedelje

Hoće li Vučić pomilovati Dodika

Može li Vučić nešto da učini za Dodika? Naravno. Može da ga pomiluje. Ali ne u pravnom smislu, već u onom ljudskom – po kosi i obrazu

Filip Švarm

Komentar

Građanski sukobi

Srbija srlja u građanske sukobe na jesen kada se oni koji su otišli na odmor vrate orni i poletni da se više ne povlače pred golom silom koja brani bezakonje

Andrej Ivanji
Tužilac za organizovani kriminal

Komentar

Tužilačka predstava ili udarac u kičmu korumpiranog režima

Ako je ovo još jedan Vučićev igrokaz neće se dogoditi ništa. Ukoliko je delovanje Tužilaštva za organizovani kriminal zaista primena zakona, onda su hapšenja zbog korupcije u slučaju pada nadstrešnice udarac u kičmu režima koji počiva na bezakonju

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1804-1805
Poslednje izdanje

Kultura sećanja: 30 godina od pada Krajine

Moj poslednji dan u Kninu Pretplati se
Kultura sećanja (2): Poreklo i priključenija

Krajina i sudbine

Vlada Srbije

Sto dana neuspeha, terora i iživljavanja

Kultura sećanja: “Galeb”

Buran život čuvenog broda

Intervju: Svetislav Basara, pisac

“Postojanje je gubljenje vremena”

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure