img
Loader
Beograd, 37°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Divčibare – 95. internacionalni, baš internacionalni festival hrane, i Svega

Oj narode, nesta mi ovaca

20. avgust 2008, 16:34 Dragan Todorović
Copied

Još jednom, a pod geslom Hrana, ljubav, muzika ljude spaja, proneta slava srpske kulture i tradicije, i svi bili zadovoljni i svi dobili, osem poslanika Miće, specijalne diplome i specijalne pehare sa potpisom direktora Međunarodnih internacionalnih festivala

Subota, što prođe, hotel „Maljen“, Divčibare, pre podne. Mora da je, neće biti bez toga, mora da je neko crveno slovo, ispred hotela nekoliko automobila, autobus „Ćetkotrans“, 031, negde od užičkog kraja. Odmah na recepciji se vidi o čem’ se radi, plavi, od neku plastiku transparent, šta piše, Internacionalni festival nacionalne hrane, starih zanata, muzike. Iz auta ispred hotela unose velike somune, gibanice, kiflice, u šerpe kuvana jela… Sve još u te pripreme, na recepciji i jedna gospođa, baš velika gospođa, ona sve upisiva i zaokružuje u neke ‘artije, Jovana Komatović, direktor festivala.

KRALJ VINA JOVO: I na terasi hotela ko da su pripreme, na jednom kraju kuvaju se duvan čvarci, stolove zauzeli gosti, pevačke grupe, Preskočiću livade, preskočiću čeze/ Poljubiću devojku, čarape što veze, sve to širi ruke, čini, ijuju. Bi još ti’ priprema i štimovanja, Ja sam svoje volove odmar’o/ Dok sam s dragom razgovar’o… još tog ijuju učestvovanja. Za to vreme ko da je sve postavljeno, u jednu prostoriju, do recepcije, izložba ti’ jela i učesnika. Prvo sto sa Simini džambo čvarci od, vele, mangulice, onda dugačak sto na kome piše „Domaćini seoskog turizma Miša i Dragica Lazović iz Skakavaca“. Šta tu ima, štrudla domaćinstva Lazović, domaća salata domaćinstva Lazović, kiselo mleko domaćinstva Lazović, beli mrs, domaća rakija, sok od četinara, gibanica, muružnjača, oliti projara, vanilice, sok od hajdučice, slani rolat, sveže šljive, bakin kolač, kukuruzi, velika pogača, ikebana sa cveće, nema više. Do nji’ sto sa vinom, izložene flaše vranca, tu i zlatna plaketa, CD sa sliku. Pored štanda domaćin, kralj vina Jovo Đurović, od Virpazara, i zlatnu plaketu dobio u Virpazar. Jovo veli da proizvodi malo vina, samo vranac, bori se za kvalitet, a kakvo je vino pev’o Nikola Karović, Crmničko sam vino pio/ Crnu Goru slavio… Kod Jova dolazili i stručnjaci iz Ameriku, slikali ga, jedino u Crnu Goru, rekli će bude na naslovnoj strani enciklopedije sveta. Ima on tri zlatne krune za vino, što dobio na ovaj internacionalni festival, ima i 33 druga priznanja, za njega dovoljno, još da ode do Pariza, do Nijagarini vodopadi, i do Kijev, i da završi putovanje po svijetu, sve drugo obiša. Ima on i CD sa pjesme, na jednoj strani Jovo u narodnu nošnju, pod sliku Bitka sa Vučjeg dola, to doli snimljeno, u Grčkoj, na drugoj strani Jovo sa zlatnom krunom koju mu predaje direktorka Jovana. Jovana i izvršni producent, na taj CD lepo piše, Jovana Komatović, direktor Međunarodnih internacionalnih festivala. Na disku puno pjesama, prva Kralj vina, Jovo govori kako ide pjesma, Od boga je mene vino/ Kada žedne usne kvasi/ A od zlata sjajna kruna/ Što Jovovu glavu krasi…

Do sto sa Jovo ponuda koju pripremile Raspevane Požežanke, ima jagnjetina, ima pečeno pile sa neki ukras na trtici, dalje ima sto sa dve pogače Kluba žena Vredne ruke iz Srpskog Itebeja, Udruženje žena Begaljica, opština Grocka, sa kavurmu, slaninu, barene kobasice, još jela u dulek i bundevu, na kraju sto sa ponudom Aktiva žena iz Iriga, i nema više.

Stade se puni hol hotela, ima tu i zvaničnici, jedan za koga vele da direktor Robnih rezervi opštine Valjevo, banu i vlasnik hotela, i još koječega na Divčibare, Vidoje Vujić, sa Vidoje, u kratke pantalone, majicu Zavod za unapređenje obrazovanja, srpski grb, baš ozaren narodni poslanik, veliki ekspert, Miloljub Mićo Albijanić.

Dobrodošlicu na Festival internacionalne kuhinje požele jedno žensko, sve pozdravi, objavi da svi prisustvuju 95. festivalu nacionalne kuhinje, još jedared i uspešno sve pozdravi. Na stepenište stade Milijan Stojanić, pozdravi Vidoja, pozdravi Miću, reče da mu, kao i mnogo puta do sada, pripala čast da otvara razne festivale, zahvali gospođi Komatović, koja je pravi ambasador Srbije, ne samo u Srbiji, nego u čitavom svetu, gde pronosi slavu kulture srpskoga naroda. Ne stade tu Milijan, Hvala joj za njen veliki doprinos na obaranju Ginisovog svetskog rekorda u kuvanju čorbe koji sam ja postig’o u Poljskoj. Ovo je 95. festival, i ovakvih festivala da bude više, da imamo svetu šta da pokažemo, da mi dajemo tradiciju na pravi način… proglašavam 95. festival otvorenim, a žiri u eminentnom sastavu će odlučiti kome će pripasti najviše priznanje, zlatna kruna.

MOLIM VELIKI APLAUZ: Mikrofona se prihvati velika gospođa Jovana, Ja sam Jovana Komatović, direktor Internacionalnog festivala, 95. po redu, prvi put na Divčibare, ovde smo da napravimo ogromnu manifestaciju, prvu internacionalnu, ovde su takmičari sa najviše nagrada, molim dajte jedan veliki aplauz. Direktorka zatraži još jedan veliki aplauz, najavi zdravičara Mlađu Protića, izađe Mlađa sa bukliju, prekrsti se, pa se reče, U ime oca, i sina/ amin bože daj/ da mi sunce/ nad Srbijom sja, pa nadugačko nastavi na temu Oj narode, nesta mi ovaca/ Nad Kosovom zvečarka palaca. Nekako se privede kraju Mlađa, jopet bi Jovana, jopet sve pozdravi, objavi da ima tombola, samo 100 dinara, nagrade jako lepe, Dajte jedan veliki aplauz.

Bi jedan veliki aplauz, nastupiše Vesele Požežanke, koje već i ranije dobile zlatnu krunu. Stadoše žene, sve u nošnju, Oj Srbijo, oj Srbijo, majko mila/ Nikada te, nikada te, ne bi napustila… Jovana zatraži još jedan veliki aplauz za tombolu, za mnogo lepe nagrade, pozdravi predsednik od Kosjerić, nastupi grupa pevača iz Skakavaca, Evo braće, evo Skakavaca/ da odvode cure od ovaca… Nastavi se velika Jovana, najavi Svetlanu Gajić iz Loznice, koja pesnikinja, mnogo nagrada, mnogo knjiga. Pojavi se Ceca, sa veliki i bijeli pesnički biseri, reče jednu mnogo lepu pesmu, Stara kamena kuća/ Tavanica sva od pruća/ Za vratima kotar pun kuruza/ O klin visi stara iznošena bluza. Bi još strofa, evo druge, Na ljesama vise, kao da se klate/ Tri–četiri dunje odozgo se zlate/ okačeni venci crnog i belog luka/ isplela ih vešta moje bake ruka…

Direktorka 95. internacionalnog festivala objavi da žiri samo što nije doneo odluku, da su u toku završne konsultacije, sve jopet pozva da kupe tombolu, koja samo 100 dinara, zatraži jošte jedan i veliki aplauz, reče da nagrade mnogo lepe, da svi imaju pravo na vožnju turističkim vozićem, i da svi mogu degustiraju narodna jela. Svi krenuše degustiraju narodna jela, kome dopade muružnjača, kome drugi i preostali mrs. Na stepenište iznova stupi onaj Milijan, objavi da je eminentni žiri završio pos’o, da predsednik žirija on lično, Ginisov rekorder, vitez kulinarstva, Milijan Stojanić. Reče da žiriju nije bilo lako, da iz iskustva zna da onaj ko dobije ništa nije zadovoljan, ali će sad svi budu zadovoljni, svi dobili nagrade. Pa krenu, prva nagrada ide u Begaljicu, drugo mesto Aktiv žena Irig, treće Vesele Požežanke, specijalna diploma i pehar, Srpski Itebej, Domaćinstvo Lazović, za kiselo mleko, specijalna diploma, a zlatna kruna, najviše priznanje ide hotelu „Maljen“.

Velikoj gospođi Jovani behu pune ruke pehara i specijalnih diploma, direktor hotela ustupi zlatnu krunu glavnom kuvaru, koji, sa krunom na glavi, reče da treba ići dalje i truditi se. Domaćica iz Begaljice bi načisto ushićena, pohvali duhovno bogatstvo manifestacije, predsednik žirija Milijan poruči da je manifestacija uspela, velika gospođa Jovana podeli i preostale i specijalne diplome, Simi džambo čvarku za čvarke, kralju vina Jovu za vino, pesnikinji Ceci za mnogo lepu pesmu, zdravičaru za veliku zdravicu.

Velika direktorka uze pita ima li ko da nije dobio specijalnu diplomu, svi dobili specijalnu diplomu, iskoristimo pitamo pitanje, bi odgovor, Internacionalni festival nacionalne kuhinje je 95. po redu, radimo nacionalnu kuhinju, stare zanate, etno-grupe, folklor, i sve što oko vidi – ruka uradi. Kako smo dobri po Srbiji, još smo bolji po dijaspori, sarađujemo sa 1600 firmi, 63 folklora, sto udruženja i 40 ambasada, ne samo da sarađujemo, nego su to i dobri donatori. Sva priznanja su ozvaničena, dobitnici idu dalje sa nama po dijaspori, takmičimo se sa drugim državama. Mi smo samofinansirajući, niko ne pomaže, neprofitabilna organizacija, hrana, ljubav, muzika ljude spaja.

Pošto bi kraj izađemo na terasu hotela, na terasi ko da je nastavak programa, opšta graja i oduševljenje. Za jednim stolom gazda hotela Vidoje sa onaj Mića hahaha Albijanić. U nji’ muzika, na taj poziv, sedne i reporter, Hahaha Ekspert samo naručiva pesme, te s ove strane, te s one strane Divčibara, sve pogodi sa pjesmu Lepa vodeničarka, Okreće se kolo, tika, tika, taka… Priđe i Velika direktorka, specijalna diploma za gazdu Vidoja, specijalna diploma za reportera „Vremena“, reporter uze protestuje, đe specijalna diploma za Miću, bi spreman ustupi svoju, Mića uze ko da se otima, ko da ne bi specijalnu diplomu, mnogo neprijatnu situaciju reši Velika direktorka, specijalni’ diploma nema više, a krunu imala samo jednu.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
Toplotne pumpe

Energetika

17.jul 2026. B. B.

Procvat toplotnih pumpi u Nemačkoj: Najmanji troškovi za grejanje i hlađenje, a još i ekološki čiste

Toplotne pumpe su 2025. godine bile najčešći instaliran tip sistema grejanja u Nemačkoj - em najviše smanjuju račune za grejenje, em mogu i da hlade, em su ekološki čiste. Nemačka država je davala ogromne subvencije za njihovu ugradnju. Kakva je situcija u Srbiji

Fudbaleri Argentine sa spornim transparentom

Fudbal

17.jul 2026. B. B.

„Malvini su argentinski“: FIFA će možda kazniti Argentinu i to tek nakon finala SP

FIFA bi mogla da kazni argentinske igrače i fudbalski savez zbog transparenta „Malvini su argentinski“ na utakmici sa Engleskom, jer njen kodeks zabranjuje na stadionima bilo kakvu „poruku koja nije prikladna za sportski događaj“. Foklandska ostrva (Malvini), zbog kojih su dve države ratovale, su pod britanskom upravom

Žene u haljinama, moda

Moda

16.jul 2026. Katarina Abel (DW)

„Smrtonosne pantalone“ iz Zare nisu prvi opasan trend, u istoriji mode bilo je i mnogo gorih

„Smrtonosne pantalone Zara" postao je izuzetno viralan trend na društvenim mrežama, ali moda je i ranije umela da bude surova, pa čak i smrtonosna

Klimatske promene

16.jul 2026. A.I.

Fizički fakultet: Toplotni talas u Srbiji 55 puta verovatniji nego sredinom 20. veka

Toplotni talas koji je krajem juna pogodio Srbiju usled klimatskih promena danas je čak 55 puta verovatniji nego sredinom 20. veka, pokazuje studija naučnika sa Fizičkog fakulteta Univerziteta u Beogradu

Naravoučenije

15.jul 2026. Sonja Ćirić

Kad nevaljalci i neznalice dođu na vlast

U Andrićevom prevodu, Političke i društvene napomene Frančeska Gvičardinija čitaju se kao zbirka pouka i saveta savremenom čoveku, i to ne samo u Srbiji

Komentar
Paunović

Pregled nedelje

Nepodnošljiva lakoća bezosjećajne gluposti

Zašto ministarka Snežana Paunović još nije smenjena? Šta to govori o njoj, režimu i Srbiji

Filip Švarm
Brankov most

Komentar

Prebijanje Vladimira Arsenijevića: Zlo ispod mosta

Zlo se zavuklo pod most i tamo, zaklonjeno od svetla, ćutalo i čekalo. Kad je Vladimir Arsenijević izašao iz taksija, nad Beogradom se opet nadvila ona isto neman koja je onemogućavala izložbu Rona Haviva, sprečavala održavanje prve Parade ponosa, palila Bajrakli džamiju i Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država i vandalizovala i centar grada tokom Parade ponosa 2010.

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Velin Milić u paradnoj uniformi prima orden od Aleksandra Vučića

Pregled nedelje

Mafijaški rat u doba naprednjaka

Šta govore ubistvo Aleksandra Nešovića Baje i ranjavanje Milana Ostojića Sandokana? Zašto su porasli apetiti podzemlja? Kakvu tu ulogu igra policija? I zbog čega Vučić stalno najavljuje najave izbora

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1854
Poslednje izdanje

Intervju: Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Pobeda je sigurna Pretplati se
Intervju: Vladimir Arsenijević, pisac

I dalje slobodno da šetam Beogradom

Intervju: Rodoljub Šabić

Da li bi nas napadali da smo partijski vojnici

Portret savremenika: Milan Ostojić Sandokan

Posledice i žrtve metastaze sistema

Mundijal i mi

“Pajserisana” Srbija na fudbalskoj margini

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure