img
Loader
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Feljton: Alhemija bombe (3)

Nuklearna nesvrstanost

06. septembar 2023, 22:39 Slobodan Bubnjević
fotografije: tanjug
VINČA DANAS: Bista Pavla Savića,...
Copied

Njihova imena izazivaju strah. Nije neophodno da poznajete strukturu atomskog jezgra ili da razumete silinu lančane reakcije, dovoljno je samo da neko u prostoriji izgovori jednu od tih zastrašujućih reči – Hirošima, Černobilj, Fukušima – zli dusi nuklearne fizike odmah će izviriti iz mračnih uglova. Dramatična istorija nuklearne ere opisana je u knjizi Alhemija bombe Slobodana Bubnjevića kroz dvadeset takvih strašnih toponima, raznolikih lokacija na planeti gde je korišćenje energije atoma ostavilo trajne ožiljke i preraslo u svojevrsne simbole savremenog doba. Nedeljnik “Vreme” donosi odlomke iz poglavlja 13, posvećenog nastanku i razvoju nuklearnog instituta Vinča

Reaktor RA će raditi u probnom režimu tri godine, da bi nakon remonta 1963. počeo da neprekidno radi od 15 do 18 dana mesečno, ostvarujući 30.000 MWh rada tokom svakog meseca. Broj zaposlenih na reaktoru u ovom periodu iznosio je 120. Međutim, kako vreme bude prolazilo, a ideja o izgradnji bombe bude potisnuta, broj će se značajno smanjiti.

48- Alhemija Frontpage
…


U najuticajnijem radu o ulozi i značaju nuklearnih istraživanja u Vinči, Tito’s Nuclear Legacy, istorijskom pregledu koji je objavljen sredinom druge decenije 21. veka, navodi se da je Jugoslavija izgradila Vinču sa ciljem da razvije jugoslovensko nuklearno oružje, a da je “zagonetka” zašto je Tito tokom šezdesetih godina od toga odustao. No, kao što projekat nikada nije bio zvanično pokrenut kao projekat izgradnje jugoslovenske bombe, tako ni Vinča nikada nije zvanično promenila tu neizgovorenu namenu. Nastavila je da služi razvoju nauke, mada je sa dolaskom šezdesetih godina prvobitna strast vladajućih struktura očigledno nestala.

Međutim, za zemlju koja neprekidno balansira između dva bloka, Vinča je već tada zgodan ulog. Zato Vinča polako dobija drugu, konkretnu svrhu u diplomatskim poslovima – samo postojanje eksperimentalnog reaktora u Jugoslaviji uspeva da stranim gostima demonstrira prestiž i jugoslovenski rukovodioci planski organizuju predstave o visokom stupnju razvoja domaće nuklearne fizike.

Vinča zato u ovo doba doslovno postaje deo državnog protokola. Delegacije koje dolaze u posetu Jugoslaviji rutinski se odvode u Vinču, gde im Tito i njegovi saradnici pokazuju dostignuća jugoslovenske nauke, koja je garancija moći jedne zemlje koja živi sama između blokova. Tako Vinču iz godine u godinu posećuju uticajni lideri iz celog sveta – sovjetski vođa Nikita Hruščov, sa kojim u institut na obali Dunava dolaze Mikojan i Bulganjin, zatim generalni sekretar Ujedinjenih nacija, Dag Hamaršeld, potom i generalni sekretar NATO-a, Pol Anri Spak. Posebno brižljivo u Vinči je organizovana poseta cara Etiopije, Hajla Salasija.

INSTITUT U VINCI
…laboratorije…


Vinču posećuje i kontroverzni egipatski vođa Gamal Abdel Naser, potom brojni lideri iz Grčke, Turske, ali i lider Indonezije Ahmed Sukarno, indijski lideri Indira Gandi i Nehru, avganistanski kralj Mohamad Zahir, kralj Kambodže Sihanuk, kao i desetine drugih lidera iz svih krajeva sveta. Svi ovi Titovi gosti, raskošno dočekani, u Vinči uživo mogu da vide sile koje su izazvale Hirošimu. Neki su zaraženi ovom magijom skrivenom u nuklearnom jezgru o kojoj im govore jugoslovenski fizičari. Drugi ne mogu da se ne upitaju šta još postoji što im nije pokazano. Zato odlaze uvereni da Jugoslavija sa lakoćom može da bude i Istok i Zapad, a možda i da napravi atomsku bombu, ako bi to želela. Sa tako uspelom predstavom, Jugoslaviji sama bomba nije potrebna.

Istovremeno, fokus ustanove se pomera na nove ciljeve. Nuklearna fizika vremenom postaje samo jedna od oblasti istraživanja, počinje intenzivan razvoj i drugih oblasti fizike, a kako decenije prolaze, celokupna fizika sve više ustupa prostor u Vinči za druge nauke, što se vidi i po novoj strukturi instituta. U obilju analiza istorije razvoja ove ustanove, jedan od direktora, Zdenko Dizdar tako deli istoriju Vinče na dve epohe: faza nuklearnog koncepta od 1948. do 1968. i faza mešovitog koncepta od 1968. do 1998. godine.

POKRET NESVRSTANIH

Na razvoj Vinče presudno utiče osnivanje Pokreta nesvrstanih i mirovno, antiblokovsko opredeljenje SFR Jugoslavije šezdesetih godina. Članice Pokreta nesvrstanih, siromašne bivše kolonije i logično, ne-nuklearne zemlje, aktivno su zagovarale i zaustavljanje nuklearne proliferacije. Kako je Jugoslavija igrala vodeću ulogu u pokretu, bilo je očekivano da sama ne razvija svoj projekat nuklearnih oružja (mada joj je, uz zavidnu vojnu industriju i ogroman vojni budžet, godilo da ima status zemlje koja može da napravi bombu).

Nakon što se šezdesetih u tišini odustalo od bombe koja je od tada samo predstava, 1970. godine Jugoslavija zvanično pristupa i potpisuje NPT sporazum, deklarišući se kao zemlja koja se protivi i neće da razvija nuklearnu bombu. U međuvremenu, reaktor, po spoljnjem izgledu nalik na žuti metalni valjak visok kao dvospratna kuća, osim za diplomatske potrebe doprinosi i velikom razvoju srpske fizike.

ZONA VISOKE RADIOAKTIVNOSTI
…i hodnici,…


No, njegova uloga ponovo dobija na vojnom značaju deceniju kasnije, kada – kako se navodi u Tito’s Nuclear Legacy – 1974. godine Jugoslavija iznenada “obnavlja svoje interesovanje” za izgradnju bombe i aktivna je na tom planu sve do 1984. godine. Tada, naime, Indija detonira svoju nuklearnu napravu, a kako je ova zemlja rival Jugoslaviji u nesvrstanom pokretu, jugoslovensko rukovodstvo, uprkos NPT, pokreće jedan vrlo specifičan vojni nuklearni program. Sada on nije oslonjen samo na Vinču, već i na brojne institute koji su u međuvremenu osnovani u Srbiji, Hrvatskoj i Sloveniji. No, reaktor je središte operacije, pa su 1976. godine umesto niskoobogaćenog uranijuma nabavljeni novi gorivni segmenti sa 80 odsto obogaćenim uranijum-dioksidom iz fabrike u Novosibirsku, da bi reaktor 1980. sasvim prešao na visokoobogaćeno gorivo.

No, u poređenju sa sličnim saveznim operacijama, kao što je proizvodnja jugoslovenskog mlaznog aviona ili izgradnja prestižnog jugoslovenskog tenka M84, nuklearni program je slabo organizovan. Njegova uloga u odnosima sa drugim zemljama je nesumnjiva, ali pitanje je da li je ijednog trenutka predstavljao išta više od “bacanja prašine”. Vojni nuklearni programi A i B, kako su nazivani, istraživačima su u međuvremenu koristili da iz njih dobiju sredstva za svoja raznolika istraživanja, dok se u izgradnji bombe do sredine osamdesetih nigde nije stiglo. Programi su potom ugašeni.

BOMBARDOVANJE

56-07
…ulaz u reaktor RA


Sa godinama, a posebno nakon prestanka rada SKNE, od Vinče se povremeno zahteva i nešto konkretno, pa tako i intenzivnije učešće u mirnodopskim programima i razvoju energetike. Uporedo sa radom drugih jugoslovenskih instituta, pravi se plan za izgradnju više nuklearnih elektrana. No, kao što ćemo videti, nakon Černobilja, i od toga plana se odustaje, u Srbiju i Jugoslaviju se uvodi lokalni moratorijum, a izgradnja daljih nuklearnih kapaciteta je zabranjena.

Reaktor je radio do avgusta 1984. godine, kada je zaustavljen zbog rekonstrukcije i zamene goriva. Međutim, nikad potom nije pokrenut zbog, kako u “Vinči” kažu, “brojnih tehničkih, administrativnih i političkih razloga”, a tako će i dočekati kraj Jugoslavije, kad institut postaje vlasništvo Srbije koja je nasledila njegovu staru slavu, ali i izvesne neugodne hipoteke. Isluženo gorivo, koje može biti vrlo opasno, privremeno je odlagano u samoj reaktorskoj zgradi. Mada je dobar deo sistema demontiran, reaktor i uskladišteni uranijum su postali zgodna igračka za razmišljanje da li se na Dunavu može napraviti atomska bomba, što je stara vinčanska iluzija, ali je sada ne koriste vlasti u Beogradu, nego njeni neprijatelji.
U finalu raspada Jugoslavije koje je obeležilo devedesete godine 20. veka, Srbija je, zajedno sa Crnom Gorom, zbog sukoba na Kosovu i spornih odluka tadašnjeg lidera Slobodana Miloševića, ušla u rat sa NATO paktom, ne samo kao jedina ne-nuklearna država koja se u to upustila, nego i jedina bez nuklearnih saveznika ili bar podrške neke nuklearne sile. U tim okolnostima u proleće 1999. godine, dok NATO izvodi masovne i razorne kampanje bombardovanja širom Srbije, Vinča ponovo postaje politička tema.

Zapadna štampa otvara pitanje Titovog nuklearnog instituta. Više novina u SAD objavljuje članke u kojima se tvrdi da tadašnji režim u Srbiji ima dovoljno goriva da napravi dve atomske bombe. Informacija, mada deo ratne propagande, zapravo je tačna – uskladišteno obogaćeno gorivo reaktora RA moglo se zaista iskoristiti u vojne svrhe, ali kada u tome nije uspela velika jugoslovenska država dve decenije ranije, teško je zamisliti da bi, čak i da je pokušala, krizom i ratovima razorena Srbija sama u tome ikada uspela. No, nuklearni ulog koji su jugoslovenski komunisti vešto koristili u pregovorima sa velikim silama, za Srbiju je postao opasan teret, pa čak i jedan od dodatnih izgovora da bude i dalje bombardovana.

foto: milovan milenković
STARA SLAVA I SADAŠNJE STANJE: Institut “Vinča”


Zato, u posleratnom epilogu, nakon promene vlasti i demokratskih izbora, Srbija je, po svemu drugom ne-nuklearna država, odlučila da sistematski raščisti ostatke jugoslovenskog nuklearnog programa. Istraživači iz Vinče su posle rata aktivno uključeni u čišćenje lokacija na koje je NATO bacao bombe sa osiromašenim uranijumom. No, uprkos uspehu ovog poduhvata, Vinča u Srbiji ima neuporedivo niži status od onog koji je imala u federaciji – institut je u narednim godinama podeljen na dve celine, istraživački deo i jedno komunalno preduzeće za nuklearni otpad. U posetu mu više ne dolaze strani zvaničnici, nego ni lokalni lideri – poseta kakvog ministra ili državnog sekretara sada je iznimno redak događaj. Talentovani studenti ga zaobilaze, a ugledniji profesori i istraživači su odavno prešli na univerzitete i Institut za fiziku u Beogradu gde se razvija vrhunska nauka.

U međuvremenu, kako bi se otklonila svaka sumnja u ne-nuklearnu politiku, reaktorsko gorivo je odneto iz Vinče i vraćeno u zemlju porekla. U julu 2002. godine, srpska vlada je, naime, donela konačnu odluku o trajnom prestanku rada reaktora RA i pristupanju dekomisiji, kako se stručno naziva rasklapanje ovakve nuklearne mašine. Tada je premijer Zoran Đinđić organizovao transport neistrošenog uranijuma u zemlju porekla, Rusiju. Transport do skladišta u ruskom gradu Uljanovsk organizovan je u noćnim satima, a snimci ove operacije su emitovani na televiziji čim je gorivo napustilo Srbiju. Akcija je realizovana uz finansijsku pomoć SAD od oko 700.000 dolara i uz saradnju Ruske federacije. Sa odnošenjem reaktorskog goriva, u poslednjem činu Titove nuklearne predstave, iz Vinče je otišla i jugoslovenska iluzija o bombi.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
Branje kupina

Sezonski posao

29.jul 2025. Marijana Maksimović

Ispovest jednog berača: Koža od kupina

Zvuči kao preporuka travara za lečenje reume, ali prekrivenost sokom od kupine jednostavno je posledica berbe ovog voća i utrke da gazda što više nabranih kilograma upiše pored vašeg imena

Veštačka inteligencija

26.jul 2025. Tijana Stanić

Test modernog doba: Kako da prepoznate ChatGPT tekst

Veštačka inteligencija je sve naprednija, a AI detektore je lako prevariti. Mogu li se uopšte prepoznati tekstovi koje nije napisao čovek

Evropsko prvenstvo u košarci

25.jul 2025. I.M.

Američki novinar: Nikola Jokić igra za Srbiju na Eurobasketu

Američki mediji očigledno nešto znaju, što još uvek ni u Srbiji ne znaju, jer ni srpski reprezentativci nisu mogli da potvrde da će najbolji igrač na svetu igrati za nacionalni tim

Četvrti toplotni talas

25.jul 2025. Jelena Kozbašić / Klima 101

Četvrti toplotni talas u Srbiji: Ekstremne vrućine kao nova normalnost

Balkan i istočni Mediteran suočavaju se sa četvrtim toplotnim talasom ovog leta, dok temperature u Grčkoj, Turskoj i južnoj Srbiji prelaze 42 stepeni Celzijusa. U Srbiji je od početka godine zabeleženo čak osam toplotnih talasa, što je višestruko više od proseka iz druge polovine 20. veka

Hodanje: Jedan od najlakših načina da se poboljša zdravlje

Zdravlje

24.jul 2025. N. M.

Naučno istraživanje: Ne morate da hodate 10 000 koraka dnevno

Prema istraživanjima, više hodanja može smanjiti rizik od demencije, depresije i umiranja od raka, a ujedno je dobro i za srce. Najnovije brojke pokazuju da je oko 7000 koraka dovoljno za dobro zdravlje

Komentar

Komentar

Drama i Srbija: Zašto je bilo lako poverovati da Iva Štrljić dobija funkciju

Svi su na keca poverovali da će Iva Štrljić biti direktorka Drame Narodnog pozorišta iako vest nije bila potvrđena – ne bez razloga. Glavni je: živimo u Srbiji

Sonja Ćirić

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Povezane vesti

Feljton: Alhemija bombe (2/4)

06.avgust Slobodan Bubnjević

Između Staljina i radijacije

Njihova imena izazivaju strah. Nije neophodno da poznajete strukturu atomskog jezgra ili da razumete silinu lančane reakcije, dovoljno je samo da neko u prostoriji izgovori jednu od tih zastrašujućih reči – Hirošima, Černobilj, Fukušima – zli dusi nuklearne fizike odmah će izviriti iz mračnih uglova. Dramatična istorija nuklearne ere opisana je u knjizi Alhemija bombe Slobodana Bubnjevića kroz dvadeset takvih strašnih toponima, raznolikih lokacija na planeti gde je korišćenje energije atoma ostavilo trajne ožiljke i preraslo u svojevrsne simbole savremenog doba. Nedeljnik “Vreme” u četiri nastavka donosi odlomke iz poglavlja 13, posvećenog nastanku i razvoju nuklearnog instituta Vinča

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure