
Istorija kao nauka
Jubilej istoričara: Muzejski predmet – svedok vremena
Sekcija istoričara Muzejskog društva Srbije obeležila je 20 godina rada prvom stručnom konferencijom, na kojoj je o istoriji govoreno na osnovu predmeta iz muzejskih zbirki
U godini bez velikih takmičenja i bez velikih pojedinačnih podviga, Čeh u dresu Juventusa bio je sve vreme jednako dobar i zaslužio laskavu titulu, 41 godinu posle zemljaka Josefa Masopusta

Ovogodišnji izbor najboljeg fudbalera Evrope u tradicionalnoj anketi pariskog nedeljnika „Frans fudbal“, u kojoj glasaju svi njegovi dopisnici iz svih zemalja (52) učlanjenih u UEFA, spada u kategoriju onih kojima se u principu ne može ništa prigovoriti, mada će kod nekih ostati i mala sumnja da li je izabran baš najbolji. Međutim, činjenica da je Čeh u dresu Juventusa Pavel Nedved sakupio 190 poena (svaki učesnik glasanja pravi svoju listu od pet najboljih sa šire liste od 50 ranije izabranih kandidata), 52 više od drugoplasiranog Francuza iz Arsenala Tjerija Anrija i 57 od kapitena Milana Paola Maldinija, daje dovoljan legitimitet izboru. Svojom regularnošću, Nedved je odlično iskoristio godinu bez velikih međunarodnih takmičenja koja u prvi plan obično izbace neku zvezdu iz fudbalski moćnijih zemalja nego što je Češka. Lista igrača koje je Nedved ostavio iza sebe je impresivna. Uz već pomenute Anrija i Maldinija, iza su ostali Ševčenko (67 poena), Zidan (64), Van Nistelroj (61), Raul (32), Roberto Karlos (27), Bufon (19), Bekam (17), Ronaldo (11)…
Skromni Čeh za sebe kaže da „nije zvezda poput Figa, Zidana i Ronalda“, da je igrač „drugačijih karakteristika“ i da „sve duguje radu“. Primajući trofej, galantno je rekao da bi ga najradije podelio sa svojim drugovima iz Juventusa. Kaže da je za njegovu zemlju važno koliko i za njega lično što je izabran za najboljeg igrača Evrope jer je dosad samo jedan češki fudbaler, Jozef Masopust, davne 1962, poneo tu titulu. Bila je to godina Mundijala u Čileu na kome je ondašnja Čehoslovačka bila finalist (u polufinalu je eliminisala Jugoslaviju sa 3–1).
Po svojim trkačkim karakteristikama, mogao bi se uporediti sa slavnim zemljakom Emilom Zatopekom, čuvenim dugoprugašem koji je bio nepobediv na 5 i 10 km i u maratonu u godinama iza Drugog svetskog rata. Bio je poznat kao „češka lokomotiva“ jer je trčao u jedinstvenom ritmu od početka do kraja i tempom slamao protivnike. Nedved, osim što mnogo trči, mnogo i zna. Oseća fudbal, podjednako zna da postigne gol i asistira, nesebičan je u asistencijama, ukratko – igrač koga bi poželeo svaki tim. Miljenik je italijanske štampe koja ga je proglasila glavnim kandidatom za Zlatnu loptu još pre dva meseca i na neki način, kreirajući javno mnjenje, isforsirala njegov izbor. Italijanski novinar Bruno Bernardi objavio je ovih dana njegovu biografiju pod naslovom „Pavel Nedved, lav iz Praga“.
Nedved je rođen u Hebu 30. avgusta 1972. Stigao je da bude šampion Čehoslovačke 91/92. sa Duklom iz Praga pre razdvajanja zemlje, posle je osvojio još dve titule sa Spartom u kojoj je igrao od 1992. do 1996. Tada odlazi u Lacio gde počinje njegova italijanska avantura. U Rimu provodi pet sezona tokom kojih je s Laciom osvojio jednu Ligu, jedan Super-kup Evrope, jedan Kup kupova i dva Kupa Italije. U leto 2001. prelazi u Juventus gde daje manje golova nego u Laciju, ali igra jednako uspešno. Došao je s nezahvalnim zadatkom da popuni prazninu nastalu odlaskom Zinedina Zidana u Real Madrid, ali je postigao nemoguće: da publika Juventusa zaboravi genijalnog Zizua. S torionskom „starom damom“ osvojio je dve titule prvaka i dva italijanska Super-kupa. U maju je propustio finale Lige šampiona protiv Milana u Mančesteru jer je u polufinalu protiv Real Madrida osam minuta pre kraja dobio drugi žuti karton i to u času kada je njegov tim već imao osigurano učešće u finalu… I taj podatak govori o njegovom karakteru. Ima ugovor do 2006. Voli tenis i hokej na ledu, oženjen je, ima dvoje dece, Pavela i Ivanu.
Novi Nedvedov izazov je Ervropsko prvenstvo u Portugalu. Reprezentacija njegove zemlje, s njim na čelu, ne zna za poraz u 19 poslednjih utakmica i u Portugal stiže kao jedan od favorita.
Izbor Pavela Nedveda učvrstio je Juventus na čelu liste klubova koji su dali najviše najboljih igrača Evrope. Čeh je 6. igrač „stare dame“ sa ovim trofejom, ali je ukupno osmo priznanje Juventusu jer je Platini tri puta bio najbolji. Pre njega pobeđivali su Platini (3 puta), Sivori, Paolo Roši, Roberto Bađo, Zidan i Nedved.
Klub sa najviše osvajača Zlatne lopte je Juventus – 8: Platini 3, Sivori, P. Rossi, R. Baggio, Zidan i Nedved. Sledi Milan sa 6: Van Basten 3, Rivera, Gullit, Wea), pa Barca (Kruyff 2, Suarez, Stoičkov, Rivaldo) i Real Madrid 4 Real (Di Stefano 2, Kopa, Figo, Ronaldo) po 5, pa 4 Bayern: Beckenbauer 2, Rummenige 2) y Manchester United sa 3: Law, B.Chalton, Best
Po zemljama: Nemačka 7 (G. Muller, Beckenbauer 2, Rummenige 2, Mathaus, sammer), Holandija 7 (Cruyff 3, Gullit, Van Basten 3), Francuska 6 (Kopa, Platini 3, Papin, Zidane), Engleska 5 (Matthews, B. Charlton, Keegan 2, Owen), Italija 4 (Sivori, Rivera, P. Rossi, R. Baggio), 3 Španija (Di Stefano 2, Suarez), SSSR (Jasin, Blohin, Belanov), Brazil (Ronaldo 2, Rivaldo) 2 Portugal (Eusebio i Figo), Čehoslovačka 1 (Masopust), Škotska 1 (Law), Mađarska 1 (Albert), Severna Irska 1(Best), Danska (Simonsen) 1, Bugarska 1 (Stoičkov), Liberija 1 (WEA), Češka 1 (Nedved)
Na listi se pojavljuju samo tri golmana: Lav Jasin (pobednik 1963), Viktor (treći 1976) i Oliver Kahn (treći 2001)
Milan je 1988. i 1989. imao prvu trojicu plasiranih

Sekcija istoričara Muzejskog društva Srbije obeležila je 20 godina rada prvom stručnom konferencijom, na kojoj je o istoriji govoreno na osnovu predmeta iz muzejskih zbirki

Odluka Evropske radiodifuzne unije da ne isključi Izrael iz takmičenja za Pesmu Evrovizije 2026 pokrenula je lavinu reakcija, mnoge države otkazale su učešće, dok se prošlogodišnji pobednik odrekao trofeja osvojenog 11. maja prošle godine

Dejan Tomašević novi je predsednik Olimpijskog komiteta Srbije. Nekadašnji košarkaš i doskorašnji poslanik Srpske napredne stranke, nije imao nijednog protivkandidata

Prema podacima mernih stanica, najviši nivoi zagađenja zabeleženi su u Vranju, Ćupriji, Tutinu, Leskovcu, Arilju, Bajinoj Bašti i Batočini. Više od 40 odsto građana danas udiše izrazito loš vazduh, dok lekari upozoravaju na rizike po najosetljivije grupe

U ovo vreme, fotografije Goranke Matić objavljene u monografiji Goranka dolaze kao opomena, ne nude nostalgiju kao utehu, već istinu kao ogledalo o nama i našim životima
Intervju: Branko Stamenković, predsednik Visokog saveta tužilaštva
Zbog pretnji tužiocima ide se u zatvor Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve