img
Loader
Beograd, 4°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Pavel Nedved, najbolji fudbaler Evrope 2003

Nova „češka lokomotiva“

30. decembar 2003, 02:15 Vladimir Stanković
Copied

U godini bez velikih takmičenja i bez velikih pojedinačnih podviga, Čeh u dresu Juventusa bio je sve vreme jednako dobar i zaslužio laskavu titulu, 41 godinu posle zemljaka Josefa Masopusta

Ovogodišnji izbor najboljeg fudbalera Evrope u tradicionalnoj anketi pariskog nedeljnika „Frans fudbal“, u kojoj glasaju svi njegovi dopisnici iz svih zemalja (52) učlanjenih u UEFA, spada u kategoriju onih kojima se u principu ne može ništa prigovoriti, mada će kod nekih ostati i mala sumnja da li je izabran baš najbolji. Međutim, činjenica da je Čeh u dresu Juventusa Pavel Nedved sakupio 190 poena (svaki učesnik glasanja pravi svoju listu od pet najboljih sa šire liste od 50 ranije izabranih kandidata), 52 više od drugoplasiranog Francuza iz Arsenala Tjerija Anrija i 57 od kapitena Milana Paola Maldinija, daje dovoljan legitimitet izboru. Svojom regularnošću, Nedved je odlično iskoristio godinu bez velikih međunarodnih takmičenja koja u prvi plan obično izbace neku zvezdu iz fudbalski moćnijih zemalja nego što je Češka. Lista igrača koje je Nedved ostavio iza sebe je impresivna. Uz već pomenute Anrija i Maldinija, iza su ostali Ševčenko (67 poena), Zidan (64), Van Nistelroj (61), Raul (32), Roberto Karlos (27), Bufon (19), Bekam (17), Ronaldo (11)…

Skromni Čeh za sebe kaže da „nije zvezda poput Figa, Zidana i Ronalda“, da je igrač „drugačijih karakteristika“ i da „sve duguje radu“. Primajući trofej, galantno je rekao da bi ga najradije podelio sa svojim drugovima iz Juventusa. Kaže da je za njegovu zemlju važno koliko i za njega lično što je izabran za najboljeg igrača Evrope jer je dosad samo jedan češki fudbaler, Jozef Masopust, davne 1962, poneo tu titulu. Bila je to godina Mundijala u Čileu na kome je ondašnja Čehoslovačka bila finalist (u polufinalu je eliminisala Jugoslaviju sa 3–1).

Po svojim trkačkim karakteristikama, mogao bi se uporediti sa slavnim zemljakom Emilom Zatopekom, čuvenim dugoprugašem koji je bio nepobediv na 5 i 10 km i u maratonu u godinama iza Drugog svetskog rata. Bio je poznat kao „češka lokomotiva“ jer je trčao u jedinstvenom ritmu od početka do kraja i tempom slamao protivnike. Nedved, osim što mnogo trči, mnogo i zna. Oseća fudbal, podjednako zna da postigne gol i asistira, nesebičan je u asistencijama, ukratko – igrač koga bi poželeo svaki tim. Miljenik je italijanske štampe koja ga je proglasila glavnim kandidatom za Zlatnu loptu još pre dva meseca i na neki način, kreirajući javno mnjenje, isforsirala njegov izbor. Italijanski novinar Bruno Bernardi objavio je ovih dana njegovu biografiju pod naslovom „Pavel Nedved, lav iz Praga“.

Nedved je rođen u Hebu 30. avgusta 1972. Stigao je da bude šampion Čehoslovačke 91/92. sa Duklom iz Praga pre razdvajanja zemlje, posle je osvojio još dve titule sa Spartom u kojoj je igrao od 1992. do 1996. Tada odlazi u Lacio gde počinje njegova italijanska avantura. U Rimu provodi pet sezona tokom kojih je s Laciom osvojio jednu Ligu, jedan Super-kup Evrope, jedan Kup kupova i dva Kupa Italije. U leto 2001. prelazi u Juventus gde daje manje golova nego u Laciju, ali igra jednako uspešno. Došao je s nezahvalnim zadatkom da popuni prazninu nastalu odlaskom Zinedina Zidana u Real Madrid, ali je postigao nemoguće: da publika Juventusa zaboravi genijalnog Zizua. S torionskom „starom damom“ osvojio je dve titule prvaka i dva italijanska Super-kupa. U maju je propustio finale Lige šampiona protiv Milana u Mančesteru jer je u polufinalu protiv Real Madrida osam minuta pre kraja dobio drugi žuti karton i to u času kada je njegov tim već imao osigurano učešće u finalu… I taj podatak govori o njegovom karakteru. Ima ugovor do 2006. Voli tenis i hokej na ledu, oženjen je, ima dvoje dece, Pavela i Ivanu.

Novi Nedvedov izazov je Ervropsko prvenstvo u Portugalu. Reprezentacija njegove zemlje, s njim na čelu, ne zna za poraz u 19 poslednjih utakmica i u Portugal stiže kao jedan od favorita.

Osma titula Juventusa

Izbor Pavela Nedveda učvrstio je Juventus na čelu liste klubova koji su dali najviše najboljih igrača Evrope. Čeh je 6. igrač „stare dame“ sa ovim trofejom, ali je ukupno osmo priznanje Juventusu jer je Platini tri puta bio najbolji. Pre njega pobeđivali su Platini (3 puta), Sivori, Paolo Roši, Roberto Bađo, Zidan i Nedved.


Zanimljivosti

Klub sa najviše osvajača Zlatne lopte je Juventus – 8: Platini 3, Sivori, P. Rossi, R. Baggio, Zidan i Nedved. Sledi Milan sa 6: Van Basten 3, Rivera, Gullit, Wea), pa Barca (Kruyff 2, Suarez, Stoičkov, Rivaldo) i Real Madrid 4 Real (Di Stefano 2, Kopa, Figo, Ronaldo) po 5, pa 4 Bayern: Beckenbauer 2, Rummenige 2) y Manchester United sa 3: Law, B.Chalton, Best

Po zemljama: Nemačka 7 (G. Muller, Beckenbauer 2, Rummenige 2, Mathaus, sammer), Holandija 7 (Cruyff 3, Gullit, Van Basten 3), Francuska 6 (Kopa, Platini 3, Papin, Zidane), Engleska 5 (Matthews, B. Charlton, Keegan 2, Owen), Italija 4 (Sivori, Rivera, P. Rossi, R. Baggio), 3 Španija (Di Stefano 2, Suarez), SSSR (Jasin, Blohin, Belanov), Brazil (Ronaldo 2, Rivaldo) 2 Portugal (Eusebio i Figo), Čehoslovačka 1 (Masopust), Škotska 1 (Law), Mađarska 1 (Albert), Severna Irska 1(Best), Danska (Simonsen) 1, Bugarska 1 (Stoičkov), Liberija 1 (WEA), Češka 1 (Nedved)

Na listi se pojavljuju samo tri golmana: Lav Jasin (pobednik 1963), Viktor (treći 1976) i Oliver Kahn (treći 2001)

Milan je 1988. i 1989. imao prvu trojicu plasiranih

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
Dvojica novinara s gas maskama i šlemovima

Mediji

02.januar 2026. K. S.

Smrtonosna godina za medije: Koliko je novinara ubijeno širom sveta 2025?

Protekla godina bila je izuzetna smrtonosna za novinarstvo - ubijeno je 128 novinara i medijskih radnika širom sveta

Infantino i Tramp

Svetsko prvenstvo u fudbalu 2026.

01.januar 2026. Vukašin Karadžić

Kako su Infantino i Tramp od fudbala napravili soccer

Muzički program na poluvremenu, „četvrtine“, preskupe karte… Sve ide ka tome da će na Svetskom prvenstvu 2026. fudbal postati „amerikanizovan“. A navijačima se to nikako ne dopada

Nova godina

Rečnik

31.decembar 2025. N. Rujević

Nova godina se uvek dogodi

Otkud dolazi reč „godina“ i šta je izvorno značila

MTV

Popularna kultura

31.decembar 2025. I.M.

Kraj jedne ere televizijske muzike: MTV ugasio svoje kanale

Emitovanje kanala MTV Music, MTV 80s, MTV 90s i Club MTV prestalo je ovog jutra u šest časova, čime je završeno značajno poglavlje u istoriji televizije

Sport

30.decembar 2025. Novak Marković

Sportska godina za zaborav: Bilans neuspeha reprezentacije

Mnogo utakmica, malo uspeha i previše opravdanja, tako bi se u par reči moglo opisati sve ono što je reprezentacija Srbije, u većini sportova, uradila ove godine. Gde smo se sve to obrukali i šta nas od reprezentativnog sporta očekuje 2026. godine

Komentar
Predsenik Stbije Aleksandar Vučić sedi zamišljen u kaputu verovatno u helikopteru. Pored prozora vidi se znak Exit

Komentar

Simptomi propadanja režima

Četiri simptoma ukazuju na propadanje režima Aleksandra Vučića. Da se još jednom poslužimo rečima mudrog Etjena de la Bosija: ljudi više ne žele tiranina.

Ivan Milenković
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u kaputu maše rukama

Komentar

Ćao Ćacilendu!

Proglašavajući najveće ruglo svoje vladavine za najveću tekovinu slobodarske Srbije, Aleksandar Vučić je svirao kraj Ćacilendu

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić na džemperu ima bedž sa ćirilićnim slovom

Pregled nedelje

Mozak ćacilendskog psihijatra   

Ništa se ne dešava od onog što Vučić najavljuje, uključujući i obećanje da će dohakati N1 i Novoj S. Zato nemoć i frustraciju krije tvrdnjom da te dve televizije nije zabranio jer mu koristi njihov rad. Jadno, jeftino i prozirno 

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1825-1826
Poslednje izdanje

Politička 2025.

Godina u kojoj se desila decenija Pretplati se
Izbor urednice fotografije nedeljnika “Vreme”

Slike Godine 2025.

Ova situacija

Šta nas čeka 2026.

Generacija Z

Stasavanje dece revolucije

Intervju: Nebojša Antonijević Anton i Zoran Kostić Cane (“Partibrejkers”)

Život iz prve ruke

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure