Danas se najveća nalazišta prirodnog gasa u svetu nalaze se u Rusiji, SAD, Iranu, Holandiji, Alžiru i na Bliskom istoku. Kako za „Vreme“ kažu u JP Srbijagas, „prirodni gas koji se nabavlja, transportuje, distribuira i isporučuje kupcima u Srbiji potiče manjim delom sa domaćih gasnih polja na severu Srbije, a većim delom iz uvoza, iz Rusije. U Srbiji su najvažnija nalazišta mahom u Banatu u Elemiru, Kikindi i Plandištu, a njihov proizvođač je NIS-Gazpromnjeft. Gas koji stiže iz Rusije proizvodi Gazprom i poreklom je iz Sibira. Ovaj gas do nas stiže preko Ukrajine i Mađarske i u Srbiju ulazi na trenutno jedinoj ulaznoj tački – na Horgošu.
Prirodni gas u Srbiji
1951 – početak izgradnje gasovodnog sistema za transport,
1979 – stavljanje u funkciju transportnog gasovoda Horgoš–Batajnica
1979 – početak tranzita prirodnog gasa za Bosnu i Hercegovinu,
1980 – početak izgradnje transportnog gasovoda u centralnoj Srbiji,
1987 – početak rada na programu razvoja distributivnog sistema,
1991 – početak izgradnje gasne distributivne mreže u centralnoj Srbiji,
1995 – početak izgradnje deonice transportnog sistema Pojate–Niš,
2003 – početak radova na prolazu dela transportnog gasovoda ispod Dunava kod Beške,
2005 – početak radova na podzemnom skladištu Banatski Dvor i osnivanje JP Srbijagas.
Srbijagas
JP Srbijagas je preduzeće za transport, distribuciju, skladištenje i trgovinu prirodnim gasom. Kako kažu u ovom preduzeću, ono je danas „moderna gasna kompanija čiju snagu čine tradicija i višedecenijsko iskustvo, značajni ljudski i materijalni resursi, znanje i opredeljenost da unapređuje gasnu infrastrukturu Srbije sa zemljama u okruženju“. Ovo javno preduzeće je osnovano u oktobru 2005. odlukom Vlade Republike Srbije, nakon restruktuiranja NIS-a.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Evropsko prvenstvo u vaterpolu u Beogradu ušlo je u samu završnicu, za titulu najboljeg na starom kontinentu bore se Srbija, Italija, Mađarska i Grčka. Ko će biti novi šampion Evrope?
Savladao je Novak Đoković i drugu prepreku na ovogodišnjem Australijan openu i to vrlo lako, sa 3:0. Još više raduje način na koji je to uradio: fizički jak i brz kao mladić, a ne kao sportista pri kraju karijere u 39. godini života
Crnogorski satelit Luča poslao je prvu fotografiju iz svemira. Mali korak za svetsku zajednicu, ali veliki za Crnu Goru koja je krajem decembra u orbitu poslala svoj prvi satelit
Beogradska filharmonija je prošle nedelje u Mumbaju imala dva koncerta pod upravom Zubina Mehte kojima je, u maestrovom rodnom gradu, otvorila svetsku proslavu njegovog 90. rođendana. Tim povodom, premijerno je prikazan dokumentarni filma Da capo o Mehti i Beogradskoj filharmoniji, autora Borisa Miljkovića.
Beogradski orkestar je bio prvi koji je mladom Mehti još 1958. pružio profesionalnu šansu. Ispostavilo se da u arhivi koja bogato dokumentuje sve dosadašnje zajedničke koncerte i gostovanja, nedostaje materijal o početku tog višedecenijskog prijateljstva. To je bio povod Jeleni Milašinović, dugogodišnjoj PR menadžerki Beogradske filharmonije, koja je i producent filma, da se dokumentarnim filmom svetu prikaže višedecenijsko prijateljstvo maestra Mehte i Filharmonije.
Naslov filma Da capo, muzički izraz koji znači “od početka”, izabran je da naglasi kontinuitet i veliku emociju između Beogradske filharmonije i Zubina Mehte. Tekst Borisa Miljkovića, autora filma, o danima nastajanja Da capo-a koji je napisao za “Vreme”, potvrda je te priče
U novoj knjizi Strahoćutnja, nemački filozof Rihard David Preht sažima šta sve u modernom, krhkom svetu ograničava slobodu govora – od uzbuđivanja na društvenim mrežama do polucenzure u klasičnim medijima. Iako je Srbija u drukčijoj galaksiji od Prehtove publike, neke poente važe univerzalno
Profesorki Jeleni Kleut uručen je otkaz. Onda je doživela najveću počast koju prosvetni radnik može da doživi – studenti su masovno ustali da je brane od svih koji nasilno ućutkavaju kritičku misao
Saopštavanjem prvih tačaka programa – da se narodu vrate otete pare – studenti su izabrali popularne teme da njima započnu finalnu pripremu za izbore. Ona će biti mahom tiha i dalje od očiju javnosti, ali je najvažnija
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!