Danas se najveća nalazišta prirodnog gasa u svetu nalaze se u Rusiji, SAD, Iranu, Holandiji, Alžiru i na Bliskom istoku. Kako za „Vreme“ kažu u JP Srbijagas, „prirodni gas koji se nabavlja, transportuje, distribuira i isporučuje kupcima u Srbiji potiče manjim delom sa domaćih gasnih polja na severu Srbije, a većim delom iz uvoza, iz Rusije. U Srbiji su najvažnija nalazišta mahom u Banatu u Elemiru, Kikindi i Plandištu, a njihov proizvođač je NIS-Gazpromnjeft. Gas koji stiže iz Rusije proizvodi Gazprom i poreklom je iz Sibira. Ovaj gas do nas stiže preko Ukrajine i Mađarske i u Srbiju ulazi na trenutno jedinoj ulaznoj tački – na Horgošu.
Prirodni gas u Srbiji
1951 – početak izgradnje gasovodnog sistema za transport,
1979 – stavljanje u funkciju transportnog gasovoda Horgoš–Batajnica
1979 – početak tranzita prirodnog gasa za Bosnu i Hercegovinu,
1980 – početak izgradnje transportnog gasovoda u centralnoj Srbiji,
1987 – početak rada na programu razvoja distributivnog sistema,
1991 – početak izgradnje gasne distributivne mreže u centralnoj Srbiji,
1995 – početak izgradnje deonice transportnog sistema Pojate–Niš,
2003 – početak radova na prolazu dela transportnog gasovoda ispod Dunava kod Beške,
2005 – početak radova na podzemnom skladištu Banatski Dvor i osnivanje JP Srbijagas.
Srbijagas
JP Srbijagas je preduzeće za transport, distribuciju, skladištenje i trgovinu prirodnim gasom. Kako kažu u ovom preduzeću, ono je danas „moderna gasna kompanija čiju snagu čine tradicija i višedecenijsko iskustvo, značajni ljudski i materijalni resursi, znanje i opredeljenost da unapređuje gasnu infrastrukturu Srbije sa zemljama u okruženju“. Ovo javno preduzeće je osnovano u oktobru 2005. odlukom Vlade Republike Srbije, nakon restruktuiranja NIS-a.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Na današnji dan pre 27 godina NATO je počeo da bombarduje Srbiju i Crnu Goru. Potmule eksplozije, štektanje protivvazdušne odbrane, siktanje krstarećih raketa, zavijanje sirena za uzbunu, vanredno stanje, kolaterlna šteta, civilne žrtve, gušenje medija, Kumanovski poraz, povlačenje vojske i policije sa Kosova urezali su se duboko u srpsko kolektivno pamćenje i dan danas izazivaju kod mnogih građana antizapadna osećanja. Objavljujemo šta je ekipa izveštača „Vremena“ zabeležila prvih dana bombardovanja u vanrednom izdanju 27. marta 1999.
O razlici između benignog identitetskog liderstva, koje neguje demokratiju iznutra i promoviše harmoniju i uključivost spolja, i toksičnog liderstva, koje podrazumeva tiraniju unutar grupe i podsticanje antipatija prema drugim grupama, i o još mnogim detaljima o onima koji su na čelu društva
Više od 2.000 građana Vlasotinca potpisalo je peticiju protiv betoniranja obale Vlasine. Studenti su pokušali da spreče radove, ali ih je policija udaljila
Aleksandar Vučić i Srpska napredna stranka frizirali su Platonovu ideju države i postigli ono što se u istoriji retko viđalo: kriminalizovali su sebe same
Prisluškuju li vas? Bez brige – prisluškuju. Prikupljaju li vaše lične podatke? Nego šta. Prate? Sasvim moguće. Prete li vam? Kako je kada to osetite na sopstvenoj koži, pitajte Verana Matića
Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!