img
Loader
Beograd, 30°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Povodom izložbe

Nada u neki bolji čas

03. јул 2024, 23:14 Nađa Ivanji Švab
...
OMAŽ VEZILJAMA: Aleksandar Rafajlović...
Copied

“Samim tim što ne možemo da utičemo na jezive ratove u svetu, ekološke katastrofe, nasilje, dominaciju novca, izložba je poziv na radost i veselje, da se odagna višak svega onoga čime smo svaki dan bombardovani”, kaže Aleksandar Rafajlović, potomak freskopisaca

Još samo do ovog petka u Galeriji “Haos” traje izložba Aleksandra Rafajlovića Nastaviće se. Prikazani su crteži koji veštom, razigranom linijom i vedrinom boja pozivaju u svet igre i mašte. Opsenar, Čarobnjak, Mađioničar i Žongler u tehnici akrilika i veza na platnu samo što ne polete sa zidova – toliko su laki potezi majstora. Niz se nastavlja crtežima žena, domaćica koje kuvaju, peru prozore, brinu o deci, čitaju, kupuju, rade na kompjuteru, igraju sa dairama, jedna nosi transparent na kome piše “STOP WAR”. Radove je odabrao sam umetnik i postavka je njegova.

...
…i detalji sa njegove izložbe

“Na ovoj izložbi lebdi omaž ženama, našim majkama, sestrama, čije su vredne ruke tokom prošlih vekova vezle posteljinu, peškire, prostirke iznad i ispod kreveta, kuvarice iznad šporeta”, objašnjava Aleksandar Rafajlović. “U lošim vremenima, teškoćama, oskudicama i ratovima, samim asortimanom i ikonografijom, gde ima najviše cveća i ptica, one su sugerisale nadu u neka bolja vremena i neki bolji čas. U kućama u kojima smo mi živeli, naši roditelji, dede i pradedovi, skromni, obični ljudi, to su bili jedini likovni ukrasi. U to vreme, za kraljeve i bogataše i ovde portrete su već slikali naši prvi, u Beču ili Pragu školovani umetnici.”

Na pitanje kako bi reagovale feministkinje na činjenicu da su žene na izložbi mahom upregnute u bezboj kućnih poslova, a muškarci predstavljeni lepršavo, kao maštari, čarobnjaci, žongleri, Rafajlović odgovara da na njegovim figurama nema oznaka pola i da svi oni predstavljaju ljude.

Crteži na ovoj izložbi nastali su, objašnjava Rafajlović, “na belim površinama originalnog veza. Iskoristio sam te stare podloge da nastavim posao tih žena i ukažem na vrednost njihovih radova. Najveći deo ove izložbe je u okviru obimnijeg projekta kojim se trenutno bavim. Tu su i neki moji stari crteži zato što sam te ideje koristio za nove radove. Odavno više ne crtam na klasičan način. Koristim sve moguće tehnike i medije, sliku, fotografiju, instalaciju ili video, svejedno. Tražim ono što će najbolje dočarati ideju”.

Situaciju u kulturi nazvao bi kulturocid. Podseća da “umetnici nemaju nikakvu tarifu, ne postoji nikakav odnos društva prema njima ako nisu podanici, zato što percepcija vrednosti ne postoji”.

“Svaka izložba ovde je podvig. Zamislite samo koliko vremena, želje, truda i novca je uložio bilo koji umetnik da bi mogao da komunicira sa svojom publikom. Moje bavljenje umetnošću, slikarstvom, fotografijom, konkretno crtežom o kome razgovaramo, u stvari je borba za osnovna ljudska prava, pravo na život, na slobodu, na istinu i na radost, a mi više nijedno od tih prava nemamo.”

To kaže Aleksandar Rafajlović, dobitnik brojnih nagrada i priznanja za doprinos nacionalnoj kulturi, ugledni pripadnik nove srpske umetnosti na kraju XX veka i u prvim decenijama XXI, muž, otac troje dece, umetnik u Srbiji i ulični portretista u Portugalu, kako je napisano u katalogu. Potomak freskopisaca i ikonopisaca Dimitrijevića-Rafajlovića, jedanaestorice slikara iz pet generacija Bokokotorske slikarske škole, koji svojom delatnošću, od prve potpisane ikone 1680. godine do druge polovine 19.veka, čine najdugovečniju slikarsku radionicu u Evropi.

Na zidu Galerije “Haos” piše: “Haos je harmonija koja je uništena prilikom stvaranja sveta” i “Haos je iskon svih stvari i prapočetak”, pa pitam autora da li naziv njegove izložbe Nastaviće se aludira i na ovo što danas živimo, haotično vreme svakojakih manipulacija, ratovanja oružjem i informacijama, svakodnevicu sa kojom više ne možemo u korak.

...
…

“Samim tim što ne možemo da utičemo na jezive ratove u svetu, ekološke katastrofe, nasilje, dominantnu ulogu novca u našoj civilizaciji, ovo je poziv na radost i veselje, da se odagna višak svega onoga čime smo svaki dan bombardovani. Moj rad je apsolutno ličan, ja nudim tračak nade mada i sam se osećam kao ta vezilja od koje sam preuzeo podlogu.”

Na pitanje da li pored aktuelnih pretnji Generalštabu, Sajmu, zapuštenom Paviljonu “Cvijeta Zuzorić”, imam pravo na beg u galeriju, Rafajlović odgovara pozitivno: “Izložba je poziv da sačuvamo onu najmanju radost koja postoji u nama i svest o tome koliko možemo ili ne možemo. Da izbegnemo manipulacije informacijama zbog kojih istina teško može da se probije. U tom smislu, izložba je na neki način i angažovana. Tu je i slika Hobotnica ubija raka, predlog za tetovažu hobotnice na telu najbliže mestu gde je ono obolelo, kao primena alternativne medicine. Jer, kao što se na crtežu vidi, hobotnica će da obavije i ubije raka a organizam će ozdraviti”.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Putopis

05.јун 2025. Marija Konatar

Visoka i bela, negde u Kini

Kad si jedina visoka, i još strankinja u gužvi Kineza, a tvoj spas je Google prevodilac i molitva da ne zakasniš

Numizmatika

05.јун 2025. Marijana Maksimović

Pet hiljada dinara od hiljadu evra

Možda u novčaniku imate novčanice koje nisu toliko stare niti retke, ali ih kolekcionari dosta cene. Neverovatno, ali sreću vam može doneti i Mlađan Dinkić

Rolan Garos

05.јун 2025. A.I.

Đoković u polufinalu Rolan Garosa: Kao u najboljim danima

Novak Đoković pobedio je deset godina mlađeg Aleksandra Zvereva sa 3:1 u setovima (4:6, 6:3, 6:2, 6:4) i plasirao se u polufinale Rolan Garosa. I to posle preokreta, nadmoćno, kao u najboljim danima

Povodom izložbe

04.јун 2025. Vojislava Crnjanski Spasojević

Da li još bauljamo lavirintom devedesetih

Stalna postavka Lavirint devedesetih postavlja pitanja, ne daje odgovore. Ima zadatak da posetioce podstakne da misle tako što će im vratiti emocije. Ne nudi priču jedne strane, nego proživljavanje teškog iskustva

Jubilej

04.јун 2025. Jelena Janić Ljubisavljević

Pančevac između nestanka i opstanka

Uskoro će se navršiti 90 godina koliko preko Pančevačkog mosta, s jedne na drugu stranu Dunava, prelaze ljudi. Oni bez njega ne mogu. Bilo bi dobro da ga rekonstruišu pre nego što se pod njima ne obruši

Komentar

Komentar

Sto studenata za Miloša Pavlovića

Petorica režimskih batinaša pretukla su studenta Pravnog fakulteta u Beogradu Petra Živkovića. Dok od slučaja Miloša Pavlovića vlast pravi politički cirkus, policija je u noći između ponedeljka i utorka odbila da primi prijavu za premlaćivanje Živkovića

Jelena Jorgačević

Pregled nedelje

Da li je Srbija slobodarska zemlja

Svako ko proda glas, postaje kmet na Vučićevoj latifundiji. Svako ko ćuti na kapuljaško nasilje, pristaje i na pravo prve bračne noći naprednjačkih velmoža. Možemo i moramo bolje od toga

Filip Švarm

Komentar

Može se biti ćaci, ali to ima cenu

Miloš Pavlović je napadnut jer nije shvatio da u naprednjačkoj Srbiji učešće u javnom životu ima neformalnu cenu. I da nju sada plaćaju i ćaciji

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1796
Poslednje izdanje

Intervju: Tužiteljka Bojana Savović

Svako treba da živi sa svojom savešću – ako je ima Pretplati se
Lokalni izbori i Srbija

Ne veruj naprednjacima ni kad darove nose

Hoće li biti izbora i kada

Predsednikov strah od glasačke kutije

Izbor članova Saveta Regulatornog tela za elektronske medije

REM, laži i video-trake

70. Sterijino pozorje

Paradoksi našeg pozorišta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure