img
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Ujedinjenje košarkaške Evrope

Na istom terenu

12. april 2001, 15:18 M. Radović
Copied

Dogovor kojim je prekinut jednogodišnji rat na relaciji FIBA-ULEB nije samo kompromis za kojim su potajno čeznule obe strane već i dogovor o novim odnosima kakvi ne postoje ni u jednoj drugoj međunarodnoj sportskoj organizaciji

Na istom terenu
POSTIGNUT SPORAZUM: Bora Stanković (FIBA) i Eduardo Portela (ULEB) u Minhenu

Mnogi će reći: bilo je logično i očekivano. Drugi će uzvratiti pitanjem: otkud onda uopšte rascep i podele na dve lige? Treći će čačkati po detaljima ne bi li otkrili ko je više dobio odnosno izgubio. Četvrti, sigurno najbrojniji, dakle ljubitelji košarke, biće srećni jer ih košarka zanima kao sport i spektakl, ne kao biznis, a jedinstvena evroliga ponudiće zanimljivije i bolje takmičenje. Reč je, naravno, o odnosima na relaciji FIBA-ULEB.

U sredu 4. aprila u Minhenu je stavljena tačka na sukob, potpisan je sporazum po kome ispada da nikakvog sukoba nije ni bilo. Sve, ili gotovo sve, o čemu prošlog leta nije htela ni da čuje FIBA je sada prihvatila shvativši da novo organizaciono ustrojstvo i postepeno prenošenje vlasti na klubove i njihovu asocijaciju ne znači i detroniziranje FIBA-e. Vreme centralizma je prošlo u svim oblastima i svim sistemima, i sport ne može biti izuzetak, samo je pitanje ko je kako rešavao krizne situacije u svojoj avliji. UEFA je u sukobu sa G-14 pre nekoliko godina primenila drugačiji recept nego FIBA – odrešila je kesu. Kada su najjači klubovi Evrope najavili pobunu, otcepljenje i osnivanje sopstvene Lige, UEFA je povećala nagrade pet puta i ratne sekire su odmah zakopane.

FIBA nije mogla da primeni istu formulu jer niti ima pare kojima raspolaže UEFA niti basket može da konkuriše fudbalu po interesovanju i obrtu novca, ali je umesto opreznosti i ozbiljnog shvatanja klubova počela da „trenira strogoću“. Utisak je da FIBA do poslednjeg časa nije verovala u mogućnost stvarnog otcepljenja većine najjačih timova Evrope, a kada se to dogodilo, trebalo je da prođe pola godine da bi se u Minhenu shvatilo da je to stvarnost i da dalje zaoštravanje situacije ničemu ne vodi.

Kada su od polovine januara počeli da stižu nagoveštaji iz Minhena da je FIBA spremna za razgovor i kompromis, u Evroligi, ULEB-u, inicijativa je dočekana oberučke jer ni „pobunjenicima“ nisu išli naruku produžavanje dvovlašća i dve paralelne lige. Evroliga je relativno dobro izgurala prvu sezonu, ali je pitanje da li bi i druga bila jednako uspešna, tim pre što je politika prodaje TV prava (uglavnom po sistemu pay per view) takmičenje na izvestan način učinilo „anonimnim“. Nijedna televizija iz najrazvijenijih zemalja poput Španije, Italije i Grčke nije emitovala utakmice Evrolige otvoreno, ni u Grčkoj plej-of nije prenošen jer nijedna grčka TV kuća nije htela da plati ono što su vlasnici TV prava tražili. Ujedinjenje, naravno, ne znači da će dogodine utakmice Evrolige biti dostupne svima, ali u zemljama u kojima i ne postoji kodifikovana televizija (u koje spada i Jugoslavija) jedino rešenje je dogovor sa nacionalnom televizijom kao što je ove sezone bio slučaj u Hrvatskoj, gde je HRT prenosio mečeve Cibone i Zadra, ili u Jugoslaviji, gde je RTS prenosio utakmice Partizana u Suproligi, a TV Crne Gore duele Budućnosti u Evroligi.

Bilo kako bilo, došlo je do približavanja stavova, potom do razgovora i na kraju do sporazuma kojim je FIBA ustupila deo svojih prava Evroligi. ULEB se vratio pod okrilje FIBA-e priznavši njen autoritet, a za uzvrat je dobio autonomiju za kojom je čeznuo. U suštini, radi se o sukobu dve koncepcije – klubovi su tražili, i na kraju dobili, pravo da sami odlučuju o svom takmičenju, svojim pravima i svojim parama. Ako u nečemu pogreše ili krivo procene, bar neće moći da okrive FIBA-u. Sedište Evrolige ostaje u Barseloni, takmičenje i marketing vodiće se iz Barselone, a nekoliko sportskih aspekata je podeljeno: disciplinski sudija Evrolige odlučuje u prvom stepenu, FIBA u drugom, licence odobrava FIBA, koja brine i o globalnom kalendaru u koji se uklapa Evroliga, doping kontrola je takođe pripala FIBA-i, sudije će zajedno delegirati Kostas Rigas (Evroliga) i Ljubo Kotleba (FIBA), sudiće trojica arbitara (kao u Evroligi), a formiraće se zajednička elitna lista sa nekih 75-80 imena i te sudije će, u principu, suditi samo Evroligu, mada će, kad su slobodni, moći da arbitriraju i u drugim kupovima. FIBA će, takođe, voditi drugi evropski kup koji bi trebalo da nastane fuzijom Saporte i Koraća, ženske evrokupove i celokupni međunarodni program selekcija svih uzrasta. Dakle, sve je dogovoreno, ostaje da se vidi kako će funkcionisati.

Učesnici

Iz Evrolige: Kinder, PAF, Beneton, Real Madrid, Barselona, Olimpijakos, Olimpija, Cibona, Budućnost, Žalgiris, London Tauers, Cibona i Frankfurt (ova dva poslednja tima imaju ugovor samo još za narednu sezonu). Iz Suprolige: Panatinaikos, Makabi Tel Aviv,Vilerban, Po Ortez, Ulker, Efes Pilsen, Alba i CSKA Moskva. Garantovana mesta: za još dva kluba iz Španije, dva iz Grčke, po jedan iz Italije, Jugoslavije, Belgije i Poljske. Iz kvalifikacija: tri najbolje ekipe od 12 koje će početi kvalifikacije i koje dolaze iz Francuske, Turske, Rusije, Hrvatske, Litvanije, Portugala, Švedske, Švajcarske, Izraela, Belgije, Slovenije i Nemačke.


"Naš čovek" i dalje portparol

Vladimir Stanković, novinar „Vremena“, obavljaće i naredne sezone ulogu portparola Evrolige, sada već ujedinjene. Naš novinar je 1. septembra prošle godine prihvatio ponudu Evrolige da bude njen portparol uz uslov da i dalje piše za „Vreme“, naravno ne teme vezane za Evroligu. Isti princip važi i za narednu sezonu.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
Životinje u avionu

Iz Njuzletera

30.septembar 2026. Nemanja Rujević

Kako aviokompanije deru vlasnike pasa i mačaka

Zašto je kod Er Srbije (i drugih) karta za psa od pet kilograma skuplja nego za čoveka od 95 kilograma i da li je uopšte pametno voditi psa u avion

Ostoja Mijailović, predsednik ABA lige i predsednik Partizana

ABA liga

28.septembar 2026. A.P.

ABA liga u problemu: Nema dogovora sa sudijama, drugo kolo pod znakom pitanja

Prvo kolo ABA lige nije odigrano, a sada je pod znakom pitanja i drugo. Spor između čelnika lige i sudija oko naknada i dalje traje. Mogli bi da se nađu na 700 evra po utakmici

Reprezentacija Grčke protiv Nemačke, Liga nacija

Fudbal

28.septembar 2026. Aleksa Petrovski

Novo čudo evropskog fudbala: Grčka renesansa na srpski pogon

Grci više ne moraju da se zadovoljavaju samo sećanjem na evropsku titulu iz 2004. Sistemski rad Saveza, ulaganja klubova i generacija novih fudbalera sada daju rezultate. Uz Ivana Jovanovića na klupi, srpski treneri i fudbaleri imaju važnu ulogu u preporodu grčkog fudbala

Otkriće

23.septembar 2026. Dimitrije Vojnov

Tajna filma o kome se doskora ništa nije znalo

Film Wyznanie Vaclava Marhoula je o staljinističkim progonima, i to nije bio razlog što ga je češki reditelj Vaclav Marhoul snimao u tajnosti. A šta jeste bio, saznalo se ovih dana, pred Filmski festival u Varšavi

Esej

23.septembar 2026. Stojana Valan

O Gloriji Stajnem ili: mogu li hrišćanke da budu feministkinje

Žene danas mogu i imaju pravo da budu i Marte i Marije. I konzervativne i progresivne istovremeno. I stručnjakinje, akademkinje, umetnice i supruge i majke. Ali – moraju li? Mogu li, jednostavno, da – izaberu? Setimo se Glorije Stajnem, ikone feminizma

Komentar
Aleksandar Vučić pred podnošenje ostavke

Komentar

Predizborna ostavka Vučić Aleksandra

Aleksandar Vučić je ostavku podneo iz marketinških razloga i skidanja formalne odgovornosti sa sebe za sve ono nemilo što bi moglo da se dogodi do 25. oktobra. Sada može da pohrli u kampanju sa etiketom da je „običan čovek“

Andrej Ivanji
Studentska lista, predaja

Komentar

Srpska politička bajka: Časni amateri protiv profesionalnih huligana

Kada je Evropa videla da je listi od 250 poslaničkih kandidata predvođenim profesionalnim političkim huliganima suprotstavljena lista od 250 političkih amatera i časnih ljudi? Zvuči kao bajka. Hoće li i ishod biti kao u bajci: pobeda dobra nad zlom?

Ivan Milenković
Aleksandar Vučić

Pregled nedelje

Oproštajni valcer u falš duru

Šta se može očekivati od Vučićevog podnošenja ostavke? Zbog čega će je građani usvojiti 25. oktobra i omogućiti mu da do mile volje pere škodu, peca i peva uz Radio Lolu

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1864
Poslednje izdanje

Intervju: Milan Marić, glumac

Neće se završiti pukom promenom vlasti Pretplati se
Izbori ’26

Šta čeka Srbiju ako on postane premijer

Izbori ’26: Iz Rusije s ljubavlju

Predizborno treće oko

Mediji

Ima li života posle televizije

Požarevac pred izbore

Početak buđenja iz debele letargije

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure