img
Loader
Beograd, 30°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Ujedinjenje košarkaške Evrope

Na istom terenu

12. april 2001, 15:18 M. Radović
Copied

Dogovor kojim je prekinut jednogodišnji rat na relaciji FIBA-ULEB nije samo kompromis za kojim su potajno čeznule obe strane već i dogovor o novim odnosima kakvi ne postoje ni u jednoj drugoj međunarodnoj sportskoj organizaciji

Na istom terenu
POSTIGNUT SPORAZUM: Bora Stanković (FIBA) i Eduardo Portela (ULEB) u Minhenu

Mnogi će reći: bilo je logično i očekivano. Drugi će uzvratiti pitanjem: otkud onda uopšte rascep i podele na dve lige? Treći će čačkati po detaljima ne bi li otkrili ko je više dobio odnosno izgubio. Četvrti, sigurno najbrojniji, dakle ljubitelji košarke, biće srećni jer ih košarka zanima kao sport i spektakl, ne kao biznis, a jedinstvena evroliga ponudiće zanimljivije i bolje takmičenje. Reč je, naravno, o odnosima na relaciji FIBA-ULEB.

U sredu 4. aprila u Minhenu je stavljena tačka na sukob, potpisan je sporazum po kome ispada da nikakvog sukoba nije ni bilo. Sve, ili gotovo sve, o čemu prošlog leta nije htela ni da čuje FIBA je sada prihvatila shvativši da novo organizaciono ustrojstvo i postepeno prenošenje vlasti na klubove i njihovu asocijaciju ne znači i detroniziranje FIBA-e. Vreme centralizma je prošlo u svim oblastima i svim sistemima, i sport ne može biti izuzetak, samo je pitanje ko je kako rešavao krizne situacije u svojoj avliji. UEFA je u sukobu sa G-14 pre nekoliko godina primenila drugačiji recept nego FIBA – odrešila je kesu. Kada su najjači klubovi Evrope najavili pobunu, otcepljenje i osnivanje sopstvene Lige, UEFA je povećala nagrade pet puta i ratne sekire su odmah zakopane.

FIBA nije mogla da primeni istu formulu jer niti ima pare kojima raspolaže UEFA niti basket može da konkuriše fudbalu po interesovanju i obrtu novca, ali je umesto opreznosti i ozbiljnog shvatanja klubova počela da „trenira strogoću“. Utisak je da FIBA do poslednjeg časa nije verovala u mogućnost stvarnog otcepljenja većine najjačih timova Evrope, a kada se to dogodilo, trebalo je da prođe pola godine da bi se u Minhenu shvatilo da je to stvarnost i da dalje zaoštravanje situacije ničemu ne vodi.

Kada su od polovine januara počeli da stižu nagoveštaji iz Minhena da je FIBA spremna za razgovor i kompromis, u Evroligi, ULEB-u, inicijativa je dočekana oberučke jer ni „pobunjenicima“ nisu išli naruku produžavanje dvovlašća i dve paralelne lige. Evroliga je relativno dobro izgurala prvu sezonu, ali je pitanje da li bi i druga bila jednako uspešna, tim pre što je politika prodaje TV prava (uglavnom po sistemu pay per view) takmičenje na izvestan način učinilo „anonimnim“. Nijedna televizija iz najrazvijenijih zemalja poput Španije, Italije i Grčke nije emitovala utakmice Evrolige otvoreno, ni u Grčkoj plej-of nije prenošen jer nijedna grčka TV kuća nije htela da plati ono što su vlasnici TV prava tražili. Ujedinjenje, naravno, ne znači da će dogodine utakmice Evrolige biti dostupne svima, ali u zemljama u kojima i ne postoji kodifikovana televizija (u koje spada i Jugoslavija) jedino rešenje je dogovor sa nacionalnom televizijom kao što je ove sezone bio slučaj u Hrvatskoj, gde je HRT prenosio mečeve Cibone i Zadra, ili u Jugoslaviji, gde je RTS prenosio utakmice Partizana u Suproligi, a TV Crne Gore duele Budućnosti u Evroligi.

Bilo kako bilo, došlo je do približavanja stavova, potom do razgovora i na kraju do sporazuma kojim je FIBA ustupila deo svojih prava Evroligi. ULEB se vratio pod okrilje FIBA-e priznavši njen autoritet, a za uzvrat je dobio autonomiju za kojom je čeznuo. U suštini, radi se o sukobu dve koncepcije – klubovi su tražili, i na kraju dobili, pravo da sami odlučuju o svom takmičenju, svojim pravima i svojim parama. Ako u nečemu pogreše ili krivo procene, bar neće moći da okrive FIBA-u. Sedište Evrolige ostaje u Barseloni, takmičenje i marketing vodiće se iz Barselone, a nekoliko sportskih aspekata je podeljeno: disciplinski sudija Evrolige odlučuje u prvom stepenu, FIBA u drugom, licence odobrava FIBA, koja brine i o globalnom kalendaru u koji se uklapa Evroliga, doping kontrola je takođe pripala FIBA-i, sudije će zajedno delegirati Kostas Rigas (Evroliga) i Ljubo Kotleba (FIBA), sudiće trojica arbitara (kao u Evroligi), a formiraće se zajednička elitna lista sa nekih 75-80 imena i te sudije će, u principu, suditi samo Evroligu, mada će, kad su slobodni, moći da arbitriraju i u drugim kupovima. FIBA će, takođe, voditi drugi evropski kup koji bi trebalo da nastane fuzijom Saporte i Koraća, ženske evrokupove i celokupni međunarodni program selekcija svih uzrasta. Dakle, sve je dogovoreno, ostaje da se vidi kako će funkcionisati.

Učesnici

Iz Evrolige: Kinder, PAF, Beneton, Real Madrid, Barselona, Olimpijakos, Olimpija, Cibona, Budućnost, Žalgiris, London Tauers, Cibona i Frankfurt (ova dva poslednja tima imaju ugovor samo još za narednu sezonu). Iz Suprolige: Panatinaikos, Makabi Tel Aviv,Vilerban, Po Ortez, Ulker, Efes Pilsen, Alba i CSKA Moskva. Garantovana mesta: za još dva kluba iz Španije, dva iz Grčke, po jedan iz Italije, Jugoslavije, Belgije i Poljske. Iz kvalifikacija: tri najbolje ekipe od 12 koje će početi kvalifikacije i koje dolaze iz Francuske, Turske, Rusije, Hrvatske, Litvanije, Portugala, Švedske, Švajcarske, Izraela, Belgije, Slovenije i Nemačke.


"Naš čovek" i dalje portparol

Vladimir Stanković, novinar „Vremena“, obavljaće i naredne sezone ulogu portparola Evrolige, sada već ujedinjene. Naš novinar je 1. septembra prošle godine prihvatio ponudu Evrolige da bude njen portparol uz uslov da i dalje piše za „Vreme“, naravno ne teme vezane za Evroligu. Isti princip važi i za narednu sezonu.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
Leto,

Toplotni talas

29.jul 2026. I.M.

Evropa ulazi u još jedan ekstremni toplotni talas ovog leta

Prema najnovijim prognozama, kraj jula i početak avgusta obeležiće novi talas ekstremnih vrućina koji će zahvatiti veliki deo Evrope. Najteža situacija očekuje se u Španiji, Portugalu, Francuskoj i Italiji

stanovi

Iz njuzletera

29.jul 2026. Sonja Ćirić

Šta sve čovek čuje kad su otvoreni prozori

Kroz prozor jednog čuburskog stana ne možete da prečujete prolaznike koji pričaju o holesterolu, Vučiću, opanjkavaju poznanike ili planiraju da prevare sistem, a možda i nešto gore

Redakcija

28.jul 2026. R. V.

Stižu dvobroj „Vremena“ i poklon-članak za sve!

„Vreme“ ovog četvrtka (30. jul) izlazi kao dvobroj, a to znači više dobrih tekstova za iste pare

CERN

Ekspo 2027

28.jul 2026. A.I.

CERN potvrdio učešće na specijalizovanoj izložbi u Beogradu

Evropska organizacija za nuklearna istraživanja (CERN) će na specijalizovanoj izložbi Ekspo 2027 u Beogradu imati sopstveni izložbeni prostor

Reno beli parkiran ispred kuće

Automobilska industrija

28.jul 2026. A.I.

„Dizelgejt“: Zašto je protiv Renoa pokrenut krivični postupak

Prvo je Folksvagen uhvaćen da vara sa emisijama izduvnih gasova. Sada je u okviru afere „dizelgejt“ u Francuskoj pokrenut krivični postupak i protiv Renoa. Tužbe su teške više desetina milijardi evra

Komentar
Ana Brnabić, Aleksandar Vučić i Ivica Dačić sa policajcima

Pregled nedelje

Režim protiv naroda i države

Zašto Šapić legalizira batinaše u Beogradu? Zbog čega je šešeljizam ideologija vlasti? I šta Vučić poručuje narodu

Filip Švarm
Predsednik Srbije Aleklsandar Vučić sa uzdignutom pesnicom ispred transparenta

Komentar

I naš predsednik je sirotinja

Voženo lice Aleksandar Vučić će u predizbornoj kampanji voziti staru škodu. Dok traje odmazda prema svakome ko pisne, paradni deo kampanje biće otužniji nego ikad jer se Vučić obraća svom hardkor biračkom telu

Nemanja Rujević
Paunović

Pregled nedelje

Nepodnošljiva lakoća bezosjećajne gluposti

Zašto ministarka Snežana Paunović još nije smenjena? Šta to govori o njoj, režimu i Srbiji

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1855
Poslednje izdanje

Srbija pred raspletom

Kako se kuje Studentska lista Pretplati se
Intervju: Miroslav Aleksić

Nijedan glas ne sme da se baci

Odmazda vlasti: Primer iz života

Pojedinac protiv režimskog sadizma

Rat na Bliskom istoku

Ormuz kao atomska bomba

DUH VREMENA: Devet decenija od ubistva Federika Garsije Lorke, pesnika bez groba (2)

Prolaze crni konji i jezivi ljudi dubokim putevima gitare

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure