img
Loader
Beograd, 22°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Ujedinjenje košarkaške Evrope

Na istom terenu

12. април 2001, 15:18 M. Radović
Copied

Dogovor kojim je prekinut jednogodišnji rat na relaciji FIBA-ULEB nije samo kompromis za kojim su potajno čeznule obe strane već i dogovor o novim odnosima kakvi ne postoje ni u jednoj drugoj međunarodnoj sportskoj organizaciji

Na istom terenu
POSTIGNUT SPORAZUM: Bora Stanković (FIBA) i Eduardo Portela (ULEB) u Minhenu

Mnogi će reći: bilo je logično i očekivano. Drugi će uzvratiti pitanjem: otkud onda uopšte rascep i podele na dve lige? Treći će čačkati po detaljima ne bi li otkrili ko je više dobio odnosno izgubio. Četvrti, sigurno najbrojniji, dakle ljubitelji košarke, biće srećni jer ih košarka zanima kao sport i spektakl, ne kao biznis, a jedinstvena evroliga ponudiće zanimljivije i bolje takmičenje. Reč je, naravno, o odnosima na relaciji FIBA-ULEB.

U sredu 4. aprila u Minhenu je stavljena tačka na sukob, potpisan je sporazum po kome ispada da nikakvog sukoba nije ni bilo. Sve, ili gotovo sve, o čemu prošlog leta nije htela ni da čuje FIBA je sada prihvatila shvativši da novo organizaciono ustrojstvo i postepeno prenošenje vlasti na klubove i njihovu asocijaciju ne znači i detroniziranje FIBA-e. Vreme centralizma je prošlo u svim oblastima i svim sistemima, i sport ne može biti izuzetak, samo je pitanje ko je kako rešavao krizne situacije u svojoj avliji. UEFA je u sukobu sa G-14 pre nekoliko godina primenila drugačiji recept nego FIBA – odrešila je kesu. Kada su najjači klubovi Evrope najavili pobunu, otcepljenje i osnivanje sopstvene Lige, UEFA je povećala nagrade pet puta i ratne sekire su odmah zakopane.

FIBA nije mogla da primeni istu formulu jer niti ima pare kojima raspolaže UEFA niti basket može da konkuriše fudbalu po interesovanju i obrtu novca, ali je umesto opreznosti i ozbiljnog shvatanja klubova počela da „trenira strogoću“. Utisak je da FIBA do poslednjeg časa nije verovala u mogućnost stvarnog otcepljenja većine najjačih timova Evrope, a kada se to dogodilo, trebalo je da prođe pola godine da bi se u Minhenu shvatilo da je to stvarnost i da dalje zaoštravanje situacije ničemu ne vodi.

Kada su od polovine januara počeli da stižu nagoveštaji iz Minhena da je FIBA spremna za razgovor i kompromis, u Evroligi, ULEB-u, inicijativa je dočekana oberučke jer ni „pobunjenicima“ nisu išli naruku produžavanje dvovlašća i dve paralelne lige. Evroliga je relativno dobro izgurala prvu sezonu, ali je pitanje da li bi i druga bila jednako uspešna, tim pre što je politika prodaje TV prava (uglavnom po sistemu pay per view) takmičenje na izvestan način učinilo „anonimnim“. Nijedna televizija iz najrazvijenijih zemalja poput Španije, Italije i Grčke nije emitovala utakmice Evrolige otvoreno, ni u Grčkoj plej-of nije prenošen jer nijedna grčka TV kuća nije htela da plati ono što su vlasnici TV prava tražili. Ujedinjenje, naravno, ne znači da će dogodine utakmice Evrolige biti dostupne svima, ali u zemljama u kojima i ne postoji kodifikovana televizija (u koje spada i Jugoslavija) jedino rešenje je dogovor sa nacionalnom televizijom kao što je ove sezone bio slučaj u Hrvatskoj, gde je HRT prenosio mečeve Cibone i Zadra, ili u Jugoslaviji, gde je RTS prenosio utakmice Partizana u Suproligi, a TV Crne Gore duele Budućnosti u Evroligi.

Bilo kako bilo, došlo je do približavanja stavova, potom do razgovora i na kraju do sporazuma kojim je FIBA ustupila deo svojih prava Evroligi. ULEB se vratio pod okrilje FIBA-e priznavši njen autoritet, a za uzvrat je dobio autonomiju za kojom je čeznuo. U suštini, radi se o sukobu dve koncepcije – klubovi su tražili, i na kraju dobili, pravo da sami odlučuju o svom takmičenju, svojim pravima i svojim parama. Ako u nečemu pogreše ili krivo procene, bar neće moći da okrive FIBA-u. Sedište Evrolige ostaje u Barseloni, takmičenje i marketing vodiće se iz Barselone, a nekoliko sportskih aspekata je podeljeno: disciplinski sudija Evrolige odlučuje u prvom stepenu, FIBA u drugom, licence odobrava FIBA, koja brine i o globalnom kalendaru u koji se uklapa Evroliga, doping kontrola je takođe pripala FIBA-i, sudije će zajedno delegirati Kostas Rigas (Evroliga) i Ljubo Kotleba (FIBA), sudiće trojica arbitara (kao u Evroligi), a formiraće se zajednička elitna lista sa nekih 75-80 imena i te sudije će, u principu, suditi samo Evroligu, mada će, kad su slobodni, moći da arbitriraju i u drugim kupovima. FIBA će, takođe, voditi drugi evropski kup koji bi trebalo da nastane fuzijom Saporte i Koraća, ženske evrokupove i celokupni međunarodni program selekcija svih uzrasta. Dakle, sve je dogovoreno, ostaje da se vidi kako će funkcionisati.

Učesnici

Iz Evrolige: Kinder, PAF, Beneton, Real Madrid, Barselona, Olimpijakos, Olimpija, Cibona, Budućnost, Žalgiris, London Tauers, Cibona i Frankfurt (ova dva poslednja tima imaju ugovor samo još za narednu sezonu). Iz Suprolige: Panatinaikos, Makabi Tel Aviv,Vilerban, Po Ortez, Ulker, Efes Pilsen, Alba i CSKA Moskva. Garantovana mesta: za još dva kluba iz Španije, dva iz Grčke, po jedan iz Italije, Jugoslavije, Belgije i Poljske. Iz kvalifikacija: tri najbolje ekipe od 12 koje će početi kvalifikacije i koje dolaze iz Francuske, Turske, Rusije, Hrvatske, Litvanije, Portugala, Švedske, Švajcarske, Izraela, Belgije, Slovenije i Nemačke.


"Naš čovek" i dalje portparol

Vladimir Stanković, novinar „Vremena“, obavljaće i naredne sezone ulogu portparola Evrolige, sada već ujedinjene. Naš novinar je 1. septembra prošle godine prihvatio ponudu Evrolige da bude njen portparol uz uslov da i dalje piše za „Vreme“, naravno ne teme vezane za Evroligu. Isti princip važi i za narednu sezonu.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
WC

Iz njuzletera

08.јул 2026. I.C.

Kad prigusti: Kakvo je stanje javnih toaleta u Beogradu?

Javni toaleti u Beogradu nisu strašni, ali ih ima baš malo… a radnice koje održavaju higijenu moraju da gledaju i da slušaju svašta

Brajan Džonson

Zdravlje

07.јул 2026. B. B.

„Čovek koji želi da živi večno“ boluje od neizlečive autoimune bolesti

Brajan Džonson, koji zbog svoje ekstremne zdravstvene rutine važi za „čoveka koji želi da živi večno“, otkrio je da ima autoimunu bolest za koju smatra da su odgovorne zaslađene žitarice, gazirana pića i brza hrana koju je ranije konzumirao

Srpski teniser Novak Đoković

Tenis

07.јул 2026. I.C.

Đoković protiv Ože-Alijasima za polufinale Vimbldona

Meč između Novaka Đokovića i trinaest godina mlađeg kanadskog tenisera Feliks Ože-Alijasima zakazan je za danas, 7. jula, od 16.30 sati. Do sada su se sastajali dva puta i skor je 1:1.

Brazil

Svetsko prvenstvo u fudbalu

06.јул 2026. I.M.

Nejmar se povlači iz reprezentacije: Od četiri fudbalske legende na SP ostali još Mesi i Ronaldo

Nejmar je završio reprezentativnu karijeru nakon poraza Brazila od Norveške u osmini finala Ssvetskog prvenstva u fudbalu. U suzama se na MetLajfu oprostio od „Selesaa“ kao najbolji strelac u istoriji Brazila. Njegovim odlaskom, od fudbalskih legendi u igri su ostali samo Mesi i Ronaldo

Robot čita njigu - AI

Veštačka inteligencija

06.јул 2026. Isidora Cerić

AI kompanije masovno kupuju knjige da bi obučavale jezičke modele, a potom ih uništavaju

Hiljade retkih knjiga nestaje iz evropskih antikvarnica jer ih kompanije koje su povezane sa razvojem alata veštačke inteligencije masovno kupuju i skeniraju da bi obučavale nove AI modele. Potom ih fizički uništavaju

Komentar
Predsednik stranke SRCE

Pregled nedelje

Režimski jad, beda i Zdravko Ponoš

Kako je informativni razgovor sa Zdravkom Ponošem probio dno beščašća? Imaju li opskurni likovi iz Informera policijske značke, a policajci legitimacije Informera ili to dođe na isto? I zbog čega kmeči Visoko javno tužilaštvo

Filip Švarm
Vidvdasnki protest, transparent na natpisom

Komentar

S Kosovom u srcu u ime onih koji ne znaju

U pohodu na vlast moraćemo manje obrazovanim građanima da kažemo ponešto od onoga što žele da čuju. Da li je to demagogija? Svakako. Da li je to isto što radi i Vučić? Nesumnjivo. Dakle, isti smo kao Vučić? E, u tome je kvaka. Nismo

Ivan Milenković
Miting SNS u Beogradu

Komentar

Porodica iz autobusa

Ljudi iz autobusa plaše se svega, a naročito da ne razljute glavu porodice. On im onoliko ponavlja da jedino zahvaljujući njemu imaju posao, zarade i penzije. Njihovo je samo da stoje, aplaudiraju i ostanu poslušni

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1852
Poslednje izdanje

Klimatske promene i Srbija

Globalni scenario, lokalni pakao Pretplati se
Fenomen: Miloš Medenica Medeni

Kako je influenser iz podzemlja stekao poverenje

Crna Gora

Sin svoje majke

Politički život i smrt

Svi skupa, svako za sebe i rizici

Velika Britanija

Trijumfalni pad Kira Starmera

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure