img
Loader
Beograd, 15°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Ujedinjenje košarkaške Evrope

Na istom terenu

12. april 2001, 15:18 M. Radović
Copied

Dogovor kojim je prekinut jednogodišnji rat na relaciji FIBA-ULEB nije samo kompromis za kojim su potajno čeznule obe strane već i dogovor o novim odnosima kakvi ne postoje ni u jednoj drugoj međunarodnoj sportskoj organizaciji

Na istom terenu
POSTIGNUT SPORAZUM: Bora Stanković (FIBA) i Eduardo Portela (ULEB) u Minhenu

Mnogi će reći: bilo je logično i očekivano. Drugi će uzvratiti pitanjem: otkud onda uopšte rascep i podele na dve lige? Treći će čačkati po detaljima ne bi li otkrili ko je više dobio odnosno izgubio. Četvrti, sigurno najbrojniji, dakle ljubitelji košarke, biće srećni jer ih košarka zanima kao sport i spektakl, ne kao biznis, a jedinstvena evroliga ponudiće zanimljivije i bolje takmičenje. Reč je, naravno, o odnosima na relaciji FIBA-ULEB.

U sredu 4. aprila u Minhenu je stavljena tačka na sukob, potpisan je sporazum po kome ispada da nikakvog sukoba nije ni bilo. Sve, ili gotovo sve, o čemu prošlog leta nije htela ni da čuje FIBA je sada prihvatila shvativši da novo organizaciono ustrojstvo i postepeno prenošenje vlasti na klubove i njihovu asocijaciju ne znači i detroniziranje FIBA-e. Vreme centralizma je prošlo u svim oblastima i svim sistemima, i sport ne može biti izuzetak, samo je pitanje ko je kako rešavao krizne situacije u svojoj avliji. UEFA je u sukobu sa G-14 pre nekoliko godina primenila drugačiji recept nego FIBA – odrešila je kesu. Kada su najjači klubovi Evrope najavili pobunu, otcepljenje i osnivanje sopstvene Lige, UEFA je povećala nagrade pet puta i ratne sekire su odmah zakopane.

FIBA nije mogla da primeni istu formulu jer niti ima pare kojima raspolaže UEFA niti basket može da konkuriše fudbalu po interesovanju i obrtu novca, ali je umesto opreznosti i ozbiljnog shvatanja klubova počela da „trenira strogoću“. Utisak je da FIBA do poslednjeg časa nije verovala u mogućnost stvarnog otcepljenja većine najjačih timova Evrope, a kada se to dogodilo, trebalo je da prođe pola godine da bi se u Minhenu shvatilo da je to stvarnost i da dalje zaoštravanje situacije ničemu ne vodi.

Kada su od polovine januara počeli da stižu nagoveštaji iz Minhena da je FIBA spremna za razgovor i kompromis, u Evroligi, ULEB-u, inicijativa je dočekana oberučke jer ni „pobunjenicima“ nisu išli naruku produžavanje dvovlašća i dve paralelne lige. Evroliga je relativno dobro izgurala prvu sezonu, ali je pitanje da li bi i druga bila jednako uspešna, tim pre što je politika prodaje TV prava (uglavnom po sistemu pay per view) takmičenje na izvestan način učinilo „anonimnim“. Nijedna televizija iz najrazvijenijih zemalja poput Španije, Italije i Grčke nije emitovala utakmice Evrolige otvoreno, ni u Grčkoj plej-of nije prenošen jer nijedna grčka TV kuća nije htela da plati ono što su vlasnici TV prava tražili. Ujedinjenje, naravno, ne znači da će dogodine utakmice Evrolige biti dostupne svima, ali u zemljama u kojima i ne postoji kodifikovana televizija (u koje spada i Jugoslavija) jedino rešenje je dogovor sa nacionalnom televizijom kao što je ove sezone bio slučaj u Hrvatskoj, gde je HRT prenosio mečeve Cibone i Zadra, ili u Jugoslaviji, gde je RTS prenosio utakmice Partizana u Suproligi, a TV Crne Gore duele Budućnosti u Evroligi.

Bilo kako bilo, došlo je do približavanja stavova, potom do razgovora i na kraju do sporazuma kojim je FIBA ustupila deo svojih prava Evroligi. ULEB se vratio pod okrilje FIBA-e priznavši njen autoritet, a za uzvrat je dobio autonomiju za kojom je čeznuo. U suštini, radi se o sukobu dve koncepcije – klubovi su tražili, i na kraju dobili, pravo da sami odlučuju o svom takmičenju, svojim pravima i svojim parama. Ako u nečemu pogreše ili krivo procene, bar neće moći da okrive FIBA-u. Sedište Evrolige ostaje u Barseloni, takmičenje i marketing vodiće se iz Barselone, a nekoliko sportskih aspekata je podeljeno: disciplinski sudija Evrolige odlučuje u prvom stepenu, FIBA u drugom, licence odobrava FIBA, koja brine i o globalnom kalendaru u koji se uklapa Evroliga, doping kontrola je takođe pripala FIBA-i, sudije će zajedno delegirati Kostas Rigas (Evroliga) i Ljubo Kotleba (FIBA), sudiće trojica arbitara (kao u Evroligi), a formiraće se zajednička elitna lista sa nekih 75-80 imena i te sudije će, u principu, suditi samo Evroligu, mada će, kad su slobodni, moći da arbitriraju i u drugim kupovima. FIBA će, takođe, voditi drugi evropski kup koji bi trebalo da nastane fuzijom Saporte i Koraća, ženske evrokupove i celokupni međunarodni program selekcija svih uzrasta. Dakle, sve je dogovoreno, ostaje da se vidi kako će funkcionisati.

Učesnici

Iz Evrolige: Kinder, PAF, Beneton, Real Madrid, Barselona, Olimpijakos, Olimpija, Cibona, Budućnost, Žalgiris, London Tauers, Cibona i Frankfurt (ova dva poslednja tima imaju ugovor samo još za narednu sezonu). Iz Suprolige: Panatinaikos, Makabi Tel Aviv,Vilerban, Po Ortez, Ulker, Efes Pilsen, Alba i CSKA Moskva. Garantovana mesta: za još dva kluba iz Španije, dva iz Grčke, po jedan iz Italije, Jugoslavije, Belgije i Poljske. Iz kvalifikacija: tri najbolje ekipe od 12 koje će početi kvalifikacije i koje dolaze iz Francuske, Turske, Rusije, Hrvatske, Litvanije, Portugala, Švedske, Švajcarske, Izraela, Belgije, Slovenije i Nemačke.


"Naš čovek" i dalje portparol

Vladimir Stanković, novinar „Vremena“, obavljaće i naredne sezone ulogu portparola Evrolige, sada već ujedinjene. Naš novinar je 1. septembra prošle godine prihvatio ponudu Evrolige da bude njen portparol uz uslov da i dalje piše za „Vreme“, naravno ne teme vezane za Evroligu. Isti princip važi i za narednu sezonu.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
Veštačka inteligencija

Industrija veštačke inteligencije

28.april 2026. Uroš Mitrović

Ilon Mask protiv Sema Altmana: Sudski rat za dušu veštačke inteligencije

Sukob bivših saradnika oko milijardi dolara i budućnosti OpenAI-ja seli se u sudnicu. Da li je vizija o neprofitnoj tehnologiji bila samo varka

Pompeja

28.april 2026. N.R.

Kako izgleda čovek kojeg je ubila kiša vulkanskog kamenja

Arheološki park u Pompeji prvi put je probao da veštačkom inteligencijom generiše jednu od žrtava čuvene erupcije vulkana

Maraton u Londonu

Maraton u Londonu

27.april 2026. N. M.

Naučnici predviđali tek za 50 godina: Kako je Kenijac uspeo da obori neverovatan rekord

Kenijski atletičar Sebastijan Save ispisao je istoriju na 46. Londonskom maratonu, postavši prvi čovek koji je zvaničnu maratonsku trku završio za manje od dva sata. Naučnici su tvrdili da ovaj rezultat nije dostižan još 50 godina

Deveta titula u nizu za Crvenu zvezdu

Fudbal

27.april 2026. N. M.

Neprikosnovena Crvena zvezda: Deveta šampionska titula zaredom

Crvena zvezda je na stadionu „Rajko Mitić“ ubedljivo pobedila Partizan sa 3:0 i tako obezbedila 37. titulu šampiona Srbije, devetu u nizu

KK Partizan

Partizan

23.april 2026. Dušan Mihajilović

Životopis jednog kluba: Sve je to Partizan

Monografija „Prvih 80 godina“ posvećena košarkaškom klubu Partizan je nešto između enciklopedije i bildungsromana. Tu se ni od čega ne beži, pa ni od trauma. A posao je bio veliki – pobrojati samo te utakmice…

Komentar
Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Nemanja Rujević
Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Filip Švarm
Nikola Selaković

Komentar

Ko to može Selakovića da „povuče za Generalštab“

Ministar kulture Nikola Selaković nasred Skupštine poručuje opoziciji da može da ga “povuče za Generalštab”. To je ispod zdravog razuma, pristojnosti, a pre svega časti

Sonja Ćirić
Vidi sve
Vreme 1842
Poslednje izdanje

Represija i dirigovana anarhija u Vučićevoj Srbiji

Koliko živ čovek može da podnese Pretplati se
Represija i dirigovana anarhija (III): Informerov rijaliti sa “dekom”, pozornikom i Vučićem

Združeni napad na zdrav razum

Paralele: Srbija i Mađarska

Borba za duše nagnute nadesno

Intervju: Srđan Dragojević, režiser i pisac

Pokažite kičmu, pokažite obraz

Roman

Poigravanje pravilima igre

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure