img
Loader
Beograd, 30°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Sa www.msnbc.com - Titovi kuvari

Moskovska kuhinja

29. јануар 2004, 00:15 Preston Mendenhal, MSNBC.COM
Copied

Rusi i Srbi vekovima su povezani religijom i politikom, no ovih dana se slovenska diplomatija u velikoj meri vodi preko kuhinja moskovskih restorana gde kuvari koji su spremali đakonije za Josipa Broza Tita beleže velike uspehe

AL’ SE NEKAD DOBRO JELO: Novogodišnja trpeza 1976;…

„Tito je voleo meso“, priča Smilja Petojević, poslednja kuvarica bivšeg jugoslovenskog lidera, koja je za Tita kuvala neposredno pre njegove smrti 1980. godine. „Bio je pravi gurman, ali je voleo i sasvim obična jela.“

Smilja Petojević nam ovo priča u malom kafeu pod imenom Makijato u poslovnom centru Moskve. Ona i vlasnik kafea, Rus, planiraju da biznis rašire otvarajući još desetak sličnih restorančića u ruskoj prestonici.

Jelovnik restorana je mešavina tradicionalnih ruskih jela napravljenih na način Smilje Petojević, učenice najbolje kuvarske škole bivše Jugoslavije, škole koja se danas nalazi u Sloveniji. Na primer, današnji meni počeo je salatom od lešnika i kupusa začinjene sirćetom, nakon čega je sledio boršč s teletinom. Glavno jelo, piletina sa roštilja i teleći fileti u kremu od pečuraka, bili bi po Titovom ukusu, kaže Smilja.

Smilja Milošević s Titom, na Brionima

ZATRPAVANjE HRANOM: U svojoj 48. godini, Smilja Petojević je nostalgična prema godinama provedenim s Titom, čovekom koji se uzdigao iz seljačke porodice na vrh komunističke piramide u Jugoslaviji. Tito je bio ponosan na svoju brojnu poslugu u kuhinji koja je zatrpavala hranom goste na zvaničnim večerama. Zbog svoje ljubavi prema filmu dovodio je svetske filmske zvezde u rezidenciju na Jadranu (Brioni), gde se spravljala najbolja hrana u državi.

U 18. godini, tek pristigla iz škole, Smilja Petojević je bila najmlađa u timu. Brzo je postala Titova najdraža kuvarica. S Titom je prešla hiljade kilometara, u okviru državničkih poseta po Evropi, Kini i Severnoj Koreji.

„Tito je uvek govorio da sam mu ja pravila najbolja jela“, govori Smilja gostima u kafeu u kojem danas radi. „Ali sve je tretirao kao jednake. Niste imali utisak da ste pred šefom države.“

RUSKI VAljUŠCI: Tokom posete dalekom istoku Rusije, odnosno gradu Irkutsku, 1977. godine, Smilja Petojević je prvi put probala rusku hranu na sovjetskom tlu. Lokalni kuvar pokazao joj je kako se prave pelmeni, ruski valjušci.

Smilja i Borislav Milošević u Moskvi danas

Baš u to vreme je Titova kuvarica upoznala i mladog i prosperitetnog diplomatu Borislava Miloševića, koji je takođe blisko radio s Titom. Miloševićev brat Slobodan nešto je poznatiji danas u svetu. Kada je izgubio izbore u Jugoslaviji 2000. godine, Slobodan Milošević je dospeo u Hag, gde se danas brani protiv optužbi za ratne zločine pred tamošnjim Tribunalom.Borislav Milošević, odličan poznavalac ruskog jezika, živi u Moskvi poslednjih desetak godina, a veći deo tog vremena bio je ambasador Jugoslavije u Rusiji, sve dok njegov brat nije zbačen s vlasti. Kao mladi rusofil, Milošević je u nekoliko navrata prevodio osetljive razgovore između Tita i Leonida Brežnjeva, posebno tokom sovjetske invazije na Čehoslovačku 1968. godine.

Milošević danas ne želi da priča o politici svog brata, okrivljenog za desetine hiljada izgubljenih života na Balkanu, ali je veoma raspoložen da uz votku govori o jugoslovenskoj kuhinji koju je negovao Tito.“Tito je obožavao Smilju“, kaže Milošević tokom ručka u Makijatu. „Ona mu je bila omiljena.“

Na drugoj strani grada, u ogromnom moskovskom Rosija hotelu, Sava Vukojev, spretan i sposoban domaćin, dočekuje ruske novobogataše u Dijamantskoj dvorani, četvorospratni zabavni centar sa striptiz klubom u prizemlju i banket salom za više stotina gostiju na spratu.

KUVANjE ZA SVE: Titov „šef sale“ u poslednjih 13 godina života jugoslovenskog lidera, Vukojev danas opslužuje sve u Moskvi, od gradonačelnika Jurija Luškova, koji se nadmeće s Titom u grandioznom stilu, do Josifa Kobzona, rusku verziju Frenka Sinatre, kome je zabranjen ulaz u SAD zbog navodnih veza s ruskom mafijom.

Dvadeset četiri godine nakon Titove smrti Vukojev nam otkriva jugoslovenske državne tajne:

„Tito je bio dijabetičar i na meni je bilo da vodim računa da ne pojede nešto što ne bi smeo“, šapuće besprekorno odeveni Vukojev. Da se tajna o zdravstvenom stanju predsednika ne bi otkrila, jela su mu servirana kao i ostalim gostima, s tim da su ona koja je smeo da jede postavljana na nešto više podmetače, odnosno na obrnuto okrenute tanjire, tako da budu malo iznad drugih jela na stolu.

No, otkud ovi ljudi u Rusiji? Delimično zbog snažnih slovenskih veza, kulturnih, verskih, jezičkih.

Iako poreklom Hrvat katolik, Tito je uvek isticao jugoslovensku komunističku multietničnost, koja je omogućavala suživot katolika, pravoslavaca i muslimana.

Kada je ta ideja početkom devedesetih poražena, Titovi kuvari našli su se usred etničkih sukoba koji su zemlju odveli u četiri rata tokom jedne decenije. Smilja Petojević je napustila Jugoslaviju nakon hrvatske ofanzive 1995. godine, kada je iz Krajine u Hrvatskoj proterano na desetine hiljada Srba, uključujući i Smiljine roditelje.

„Naš stan u Beogradu postao je tesan za sve, tako da smo suprug i ja prihvatili posao u Moskvi. Deca su nam tako ovde odrasla pa nam je bilo lakše da ostanemo.“

U tim godinama, priseća se Sava Vukojev, u Beogradu nije bilo posla, a zemlja je grcala pod sankcijama UN-a.

Iako zvaničnih statistika nema, Borislav Milošević procenjuje da u Moskvi danas živi oko pedeset hiljada građana nekadašnje Jugoslavije. No, gotovo svi gosti koji dolaze kod Smilje i Save su Rusi.

„Oni vole moju hranu“, kaže Smilja Petojević, koja planira da objavi knjigu s receptima jela koja je voleo Tito.

ČORBAST PASUlj: Ruska televizija je nedavno prikazala opširan dokumentarac o Titovom životu i njegovi nekadašnji kuvari pozvani su da evociraju uspomene na svog najvažnijeg poslodavca. Borislav Milošević ispričao je događaj tokom posete premijera Istočne Nemačke 1978. godine. Dok se delegacija pripremala da počne s ručkom, Milošević, koji se nalazio u kraju sale, iznenada je osetio strašnu glad.

„Upitao sam kuvara šta je pravio za osoblje. Doneo mi je tanjir čorbastog pasulja.“ Tito je slučajno bacio pogled u njegovom pravcu i video da njegov mladi saradnik nešto jede.

„Šta ti je to?“, upitao je, prekidajući na trenutak razgovore s nemačkom delegacijom. Potom je naredio da se pasulj posluži i njegovim gostima.

I, šta bivši predsednik Jugoslavije Slobodan Milošević, trenutno u maloj ćeliji u Ševeningenu, voli da jede?

„Dok je bio predsednik, moj brat je voleo ćurku punjenu kupusom“, priča Borislav Milošević. „Ali u zatvoru, kaže, služe pseću hranu.“

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Putopis

05.јун 2025. Marija Konatar

Visoka i bela, negde u Kini

Kad si jedina visoka, i još strankinja u gužvi Kineza, a tvoj spas je Google prevodilac i molitva da ne zakasniš

Numizmatika

05.јун 2025. Marijana Maksimović

Pet hiljada dinara od hiljadu evra

Možda u novčaniku imate novčanice koje nisu toliko stare niti retke, ali ih kolekcionari dosta cene. Neverovatno, ali sreću vam može doneti i Mlađan Dinkić

Rolan Garos

05.јун 2025. A.I.

Đoković u polufinalu Rolan Garosa: Kao u najboljim danima

Novak Đoković pobedio je deset godina mlađeg Aleksandra Zvereva sa 3:1 u setovima (4:6, 6:3, 6:2, 6:4) i plasirao se u polufinale Rolan Garosa. I to posle preokreta, nadmoćno, kao u najboljim danima

Povodom izložbe

04.јун 2025. Vojislava Crnjanski Spasojević

Da li još bauljamo lavirintom devedesetih

Stalna postavka Lavirint devedesetih postavlja pitanja, ne daje odgovore. Ima zadatak da posetioce podstakne da misle tako što će im vratiti emocije. Ne nudi priču jedne strane, nego proživljavanje teškog iskustva

Jubilej

04.јун 2025. Jelena Janić Ljubisavljević

Pančevac između nestanka i opstanka

Uskoro će se navršiti 90 godina koliko preko Pančevačkog mosta, s jedne na drugu stranu Dunava, prelaze ljudi. Oni bez njega ne mogu. Bilo bi dobro da ga rekonstruišu pre nego što se pod njima ne obruši

Komentar

Komentar

Sto studenata za Miloša Pavlovića

Petorica režimskih batinaša pretukla su studenta Pravnog fakulteta u Beogradu Petra Živkovića. Dok od slučaja Miloša Pavlovića vlast pravi politički cirkus, policija je u noći između ponedeljka i utorka odbila da primi prijavu za premlaćivanje Živkovića

Jelena Jorgačević

Pregled nedelje

Da li je Srbija slobodarska zemlja

Svako ko proda glas, postaje kmet na Vučićevoj latifundiji. Svako ko ćuti na kapuljaško nasilje, pristaje i na pravo prve bračne noći naprednjačkih velmoža. Možemo i moramo bolje od toga

Filip Švarm

Komentar

Može se biti ćaci, ali to ima cenu

Miloš Pavlović je napadnut jer nije shvatio da u naprednjačkoj Srbiji učešće u javnom životu ima neformalnu cenu. I da nju sada plaćaju i ćaciji

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1796
Poslednje izdanje

Intervju: Tužiteljka Bojana Savović

Svako treba da živi sa svojom savešću – ako je ima Pretplati se
Lokalni izbori i Srbija

Ne veruj naprednjacima ni kad darove nose

Hoće li biti izbora i kada

Predsednikov strah od glasačke kutije

Izbor članova Saveta Regulatornog tela za elektronske medije

REM, laži i video-trake

70. Sterijino pozorje

Paradoksi našeg pozorišta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure