img
Loader
Beograd, 22°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Industrija morske hrane

Morsko ratarstvo sve popularnije: Niče prva komercijalna farma morskih algi

16. септембар 2024, 16:59 S.Z.
Foto: freepik.com
Sve popularnije farme morskih algi
Copied

Predviđa se da će na globalnom nivou vrednost komercijalnog tržišta algi porasti sa oko 15 milijardi dolara u 2021. godini na skoro 26 milijardi dolara u 2028. godini

Morske alge uzgajaće se oko osamnaest kilometara daleko od obale južne Holandije, na neiskorišćenom prostoru između 139 vetrenjača pojedinačne snage jedanaest megavata.

U Severnom moru uskoro bi trebalo da se otvori prva holandska komercijalna farma morskih algi, piše Klima101.

Ali pored toga što je uzgoj ovih vodenih organizama u tim razmerama pionirski za Holanđane, projekat ima jednu specifičnost, i to na globalnom nivou.

U pitanju je njegova lokacija.

Ova farma morskih algi biće prva na svetu koja se nalazi u sklopu vetroparka.

Morske alge uzgajaće se oko osamnaest kilometara daleko od obale južne Holandije, na neiskorišćenom prostoru između 139 vetrenjača pojedinačne snage jedanaest megavata. One zajednički čine ogromni vetropark u Severnom moru, pod nazivom Hollandse Kust Zuid, ukupnog kapaciteta od 1,5 gigavata.

Na neobičnoj farmi u okviru vetroelektrane na moru, u trajanju od jedne godine, sprovešće se i studija čiji je cilj da istraži potencijal uzgajanja morskih algi u uklanjanju ugljen-dioksida iz atmosfere.

Prethodna istraživanja upućuju na to da priobalni ekosistemi izdvajaju iznenađujuće velike količine ugljenika, koje po hektaru mogu da budu i do dvadeset puta veće u odnosu na istu površinu šuma.

Morske alge u prirodi doprinose tom procesu.

Međutim, ostaje pitanje: da li i njihovo uzgoj može da učestvuje u smanjenju smanjenju količina gasova koji zagrevaju planetu Zemlju i da samim tim, ublaži karbonski otisak hrane koju jedemo?

Naučnici će pokušati da odgovore na to pitanje na osnovu iskustva na farmi morskih algi u Severnom moru.

Prva faza razvoja farme morskih algi završena je početkom avgusta. Dok se druga, koja obuhvata postavljanje mreža za morske alge i zasejavanje, očekuje sredinom oktobra. Tokom gradnje, vodi se računa o morskom svetu.

Inicijatori projekta iz neprofitne organizacije North Sea Farmers nadaju se da će farma biti operativna do kraja godine i da će ubrzati napredak sektora proizvodnje morskih algi.

Farma će pokrivati pet hektara. U prvoj godini očekuje se prinos od najmanje šest hiljada kilograma svežih morskih algi.

Ovo je zapravo održiva sirovina koja će se prerađivati za različite primene uključujući proizvodnju hrane za ljude i životinje, kozmetike i sredstava za veću otpornost useva.

Američka kompanija Amazon podržala je izgradnju same farme i prateće istraživačke aktivnosti sa milion i po evra koji dolaze iz njihove klimatske fondacije, osnovane u svrhu podrške prirodnim rešenjima, pošumljavanju i očuvanju životne sredine.

„Zvezda u usponu“ u industriji morske hrane

Poslednjih 20 godina se uzgoj i popularnost morskih algi značajno povećao u svim delovima sveta. Međutim, Azija i dalje drži 97,38 odsto udela u ukupnoj globalnoj proizvodnji, pokazuje istraživanje iz 2022. godine.

Vodeće zemlje u ovoj industriji su Kina i Indonezija, a u malo manjoj meri prate ih Južna Koreja, Filipini, Severna Koreja i Japan.

Predviđa se da će na globalnom nivou vrednost komercijalnog tržišta algi porasti sa oko 15 milijardi dolara u 2021. godini na skoro 26 milijardi dolara u 2028. godini.

Uz prosečnu godišnju stopu rasta od 7,51 odsto alge postaju „zvezda u usponu“ u industriji proizvodnje morske hrane.

Naravno, i Evropa želi svoj deo kolača, tako da je EU poslednjih godina počela raditi na jačanju i širenju domaće industrije algi. Do najnovijeg pomaka u tom smeru došlo je u januaru prošle godine kad je Komisija EU usvojila pionirsku inicijativu za stvaranje snažnog, održivog i regenerativnog sektora proizvodnje algi u Europskoj uniji „Towards a strong and sustainable EU algae sector“.

Za sada se među ozbiljnijim evropskim proizvođačima morskih algi ističu Velika Britanija, Francuska, Nemačka, Austrija, Italija i Španija.

Izveštaj koalicije Seaweed for Europe predviđa da europsko tržište ima potencijal da pokrene industriju koja bi do 2030. godine mogla da vredi do 9,3 milijarde evra, s tim da evropski proizvođači imaju priliku zauzeti oko jednu trećinu ovog tržišta.

Osim zarade, to bi, između ostalog, značilo i otvaranje 85.000 novih radnih mesta te ublažavanje do 5,4 miliona tona emisija ugljen dioksida godišnje.

Morska superhrana

Što se tiče iskoristivosti, prethodno spomenut izveštaj navodi nekoliko mogućih korisnih primena algi u čovekom životu, a to su: hrana za ljude i životinje, dodaci prehrani, biostimulansi, bioambalaže, kozmetika, farmaceutski i nutritivni proizvodi i biogoriva. Inače, alge sadrže visoke udele minerala, vitamina, proteina i vlakana te imaju mnoge zdravstvene benefite.

Izvor: Klima/24sedam

Tagovi:

Evropa Morske alge Morska hrana Holandija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
Novađ Đoković na Vimbldonu sa reketom u ruci nasmejan

Vimbldon

08.јул 2026. A.I.

Epska pobeda Novaka Đokovića: Bendžamin Baton svetskog tenisa

Novak Đoković je u četvrtfinalu Vimbldona posle pet sati i petnaest minuta u super tajbrejku savladao četrnaest godina mlađeg Kanađanina Feliksa Ože-Aljasima i pokazao da jednostavno odbija da stari

Javni toalet Terazzije

Iz njuzletera

08.јул 2026. I.C.

Kad prigusti: Kakvo je stanje javnih toaleta u Beogradu?

Javni toaleti u Beogradu nisu strašni, ali ih ima baš malo… a radnice koje održavaju higijenu moraju da gledaju i da slušaju svašta

Brajan Džonson

Zdravlje

07.јул 2026. B. B.

„Čovek koji želi da živi večno“ boluje od neizlečive autoimune bolesti

Brajan Džonson, koji zbog svoje ekstremne zdravstvene rutine važi za „čoveka koji želi da živi večno“, otkrio je da ima autoimunu bolest za koju smatra da su odgovorne zaslađene žitarice, gazirana pića i brza hrana koju je ranije konzumirao

Srpski teniser Novak Đoković

Tenis

07.јул 2026. I.C.

Đoković protiv Ože-Alijasima za polufinale Vimbldona

Meč između Novaka Đokovića i trinaest godina mlađeg kanadskog tenisera Feliks Ože-Alijasima zakazan je za danas, 7. jula, od 16.30 sati. Do sada su se sastajali dva puta i skor je 1:1.

Brazil

Svetsko prvenstvo u fudbalu

06.јул 2026. I.M.

Nejmar se povlači iz reprezentacije: Od četiri fudbalske legende na SP ostali još Mesi i Ronaldo

Nejmar je završio reprezentativnu karijeru nakon poraza Brazila od Norveške u osmini finala Ssvetskog prvenstva u fudbalu. U suzama se na MetLajfu oprostio od „Selesaa“ kao najbolji strelac u istoriji Brazila. Njegovim odlaskom, od fudbalskih legendi u igri su ostali samo Mesi i Ronaldo

Komentar
Predsednik stranke SRCE

Pregled nedelje

Režimski jad, beda i Zdravko Ponoš

Kako je informativni razgovor sa Zdravkom Ponošem probio dno beščašća? Imaju li opskurni likovi iz Informera policijske značke, a policajci legitimacije Informera ili to dođe na isto? I zbog čega kmeči Visoko javno tužilaštvo

Filip Švarm
Vidvdasnki protest, transparent na natpisom

Komentar

S Kosovom u srcu u ime onih koji ne znaju

U pohodu na vlast moraćemo manje obrazovanim građanima da kažemo ponešto od onoga što žele da čuju. Da li je to demagogija? Svakako. Da li je to isto što radi i Vučić? Nesumnjivo. Dakle, isti smo kao Vučić? E, u tome je kvaka. Nismo

Ivan Milenković
Miting SNS u Beogradu

Komentar

Porodica iz autobusa

Ljudi iz autobusa plaše se svega, a naročito da ne razljute glavu porodice. On im onoliko ponavlja da jedino zahvaljujući njemu imaju posao, zarade i penzije. Njihovo je samo da stoje, aplaudiraju i ostanu poslušni

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1852
Poslednje izdanje

Klimatske promene i Srbija

Globalni scenario, lokalni pakao Pretplati se
Fenomen: Miloš Medenica Medeni

Kako je influenser iz podzemlja stekao poverenje

Crna Gora

Sin svoje majke

Politički život i smrt

Svi skupa, svako za sebe i rizici

Velika Britanija

Trijumfalni pad Kira Starmera

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure