img
Loader
Beograd, 13°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Trgovina ljudima u Srbiji

Kriminal i javnost

01. јул 2004, 16:10 Slobodan Georgijev
Copied

Poslednji otkriveni slučaj preprodaje dece u Šumadiji pokazao je da ovaj problem i te kako postoji u Srbiji, a rešavaju se samo oni slučajevi koji su dugo pod prismotrom javnosti

BEDA ŽIVOTA: Trgovina decom

Živan i Zagorka Dimitrijević, romski bračni par iz sela Rekovac kod Jagodine, osumnjičeni su da su u poslednjih šest godina prodali tri svoje maloletne ćerke, čime im se, u poslednjem slučaju, stavlja na teret da su počinili krivično delo trgovine ljudima (KZ RS, član 111b.) za koje je zaprećena kazna od najmanje pet godina zatvora. Istražni sudija Okružnog suda u Jagodini, po podizanju krivične prijave i nakon saslušanja, odredio im je jednomesečni pritvor.

Oni su pre šest godina najpre prodali desetogodišnju J.D. izvesnom Dragoljubu Jovanoviću za tadašnjih 5000 nemačkih maraka, a potom su godinu dana docnije prodali svoju drugu ćerku destogodišnju Z.D. takođe za 5000 maraka Miroslavu Jovanoviću iz Batočine. Treću ćerku S.D. prodali su krajem prošle godine za fantastičnih 8000 evra trećem Jovanoviću, Jugoslavu za kojim je raspisana poternica i za kog se pretpostavlja da je u Italiji.

Dušica Đorđević, rođaka pritvorene Zagorke Dimitrijević, u izjavi za beogradske „Večernje Novosti“ (21. 06. 2004) demantovala je da se radi o trgovini već o čistom dogovoru radi opstanka. Iz njene izjave smo saznali da je S.D. zapravo Sunčica Dimitrijević i da je ona poslata kod srednje ćerke Zlatice Dimitrijević – Z.D. zato što roditelji nisu mogli u Srbiji da je izdržavaju. Dušica precizira: „Kod nas je običaj da se kupuje devojka za udaju.“

Priču potvrđuje Miroslav Jovanović, otac Dolara Jovanovića i svekar Zlatice Dimitrijević, izjavom da Dolar i Zlatica srećno žive u Italiji u Napulju gde se bave trgovinom. On je potvrdio da je dao novac Živanu jer je to običaj.

Na tužilaštvu je da utvrdi sve elemente ovog slučaja i eventualno podigne optužnicu protiv osoba koje su osumnjičene da su počinile krivično delo trgovine ljudima koje je prošlog proleća uvedeno u Krivični zakon Republike Srbije kao posebna institucija.

O problemu trgovine ljudima (trafficking in persons), u šta posebno spada trgovina decom (trafficking in children), poslednjih godina je bilo mnogo priče. Od slučaja do slučaja i od toga koliko je javnost sa nevladinim sektorom bila u mogućnosti da ukaže na postojanje tog problema u Srbiji (i Crnoj Gori). Najčuveniji slučaj „Moldavke S.Č.“ u Crnoj Gori još nije završen. Ovdašnje vlasti podstaknute od strane brojnih stranih organizacija i vlada bile su primorane da nešto učine na ovom polju i da pokažu spremnost i sposobnost za borbu sa ovom vrstom organizovanog kriminala.

Poslednjih godina, u redovnim izveštajima koje saopštava MUP Republike Srbije beleži se konstantan pad ovog kriminalnog oblika i to po broju žrtava trgovine ljudima. Iz godine u godinu ta cifra je sve manja i sve je manje, gotovo i da ih nema, noćnih barova u kojima su držane žene u cilju seksualne eksploatacije. Jedini podaci koji se mogu dobiti o broju žrtava trgovine ljudima takođe dolaze iz policije, ali se uvek pretpostavlja da je broj kudikamo veći. Oko broja žrtava se često vodi polemika između predstavnika nevladinog sektora i vlasti.

Svi predstavnici trećeg sektora koji su uključeni u „borbu“ protiv trgovine ljudima uvek će reći da je žrtava znatno više nego što zvanični podaci pokazuju i po pravilu svoje delovanje ocenjuju kao uspešno. Paradoks je u tome što se postavlja pitanje kako je delovanje uspešno ako se problem ne umanjuje? Nedavno se pojavila do sada najozbiljnija studija o problemu trgovine ljudima u Srbiji koju su priredile aktivistkinje Viktimološkog društva Srbije potpomognute beogradskim ogrankom OEBS-a. Autorke su na adekvatan i opširan način, sa pravog akademskog stanovišta, progovorile o svim elementima problema koji je jedna od glavnih godišnjih tema, na primer, u američkoj administraciji. One su sakupile sve što se moglo sakupiti i razgovarale sa relevantnim sagovornicima. Međutim, nije jasno, posle čitanja te opširne studije, da li objektivno problem trgovine ljudima u Srbiji postoji. Čini se da se takav utisak stiče upravo zbog toga što su se autorke trudile da zaključke oslone na broj žrtava, čime se poništava mogućnost istinske empatije sa onima koji su kroz traumu trefikinga prošli.

Na drugoj strani, dobru saradnju sa medijima policija je pokazala i u poslednjem „šumadijskom slučaju“ tako da je u javnosti stvorena slika da je neki lanac trgovine ljudima prekinut. Kada se slučaj pogleda izbliza, kada se saberu elementi, kada tužilaštvo počne da radi, dogodi se da od svega ostane samo medijska prašina i poboljšana godišnja policijska statistika koja je bazirana na broju podnetih krivičnih prijava. Loša saradnja između policije i tužilaštva nije ništa novo u Srbiji. Na taj aspekt ukazuju i autorke studije „Trgovina ljudima u Srbiji“.

Za dela koja bi se mogla podvesti pod trgovinu ljudima ili pod neku blisku inkriminaciju nije bilo u Srbiji većih presuda. Kada je BIA prošle godine uhapsila navodne trgovce ljudima iz Pakistana sa stanom u Pančevu to je predstavljeno kao veliki uspeh, vest je bila na naslovnim stranama. Kada je ovog proleća izrečena presuda „Šahovoj grupi“, koja se nije odnosila na krivično delo trgovine ljudima jer je to odbačeno, pred tročlanim većem Posebnog odeljenja Okružnog suda u Beogradu (predsedavao sudija Milimir Lukić), vest je jedva popunila po neku marginu prestoničkih dnevnih novina.

Sad, zašto o svemu ovolika priča? Zbog toga što stanje u ovoj oblasti daleko više posmatraju međunarodne organizacije i vlade „zapadnih zemalja“, pa se tako dogodi da je u ovogodišnjem pregledu stanja u ovoj oblasti koji izdaje američki Stejt dipartment Srbija (sa Crnom Gorom) stavljena u grupu za „posmatranje“. To znači da se priznaje da je nešto učinjeno, ali se zna da nije učinjeno više od prvog koraka. Tonovi koje upućuju vlasti iz Srbije ne miluju uši onih iz sveta koji ocenjuju stepen naše civilizovanosti. Korozivne granice, nepoštovanje elementarnih ljudskih prava i sloboda neki su od elemenata koji će ovu državu još dugo držati na distanci od sveta kome bi, za sada deklarativno, želela da pripada.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
U saobraćajnoj nesreći kod Sremske Mitrovice poginulo je troje ljudi, radnika fabrike memorijske pene u Rumi.

Hronika

18.октобар 2025. N. M.

Prevrtanje autobusa kod Sremske Mitrovice: Troje ljudi poginulo, sedmoro na intenzivnoj nezi

Troje ljudi je poginulo nakon što se autobus sa radnicima firme "Healthcare" prevrnuo kod Sremske Mitrovice. U bolnici je zadržano 39 ljudi, sedmoro je na intenzivnoj nezi

Zdravstvo

17.октобар 2025. I.M.

Vučić: Do kraja 2026. mogla bi da bude dostupna vakcina protiv raka koju razvijaju Rusi

Nakon sastanka sa direktorima ruskih naučnih instituta „Gamaleja“ i Nacionalnog centra za radiologiju, predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da Rusija razvija vakcinu koja bi mogla da pomogne obolelima od raka i da Srbija planira da se priključi tom programu

Promo

16.октобар 2025. R. V.

DigiTalk 2025: Ljudi i ideje koje pomeraju granice

DigiTalk Konferencija – 24–26. oktobar 2025, Hotel Tami Residence, Niš Hard Times. Tough Choices. Important Ideas.

Bivši fudbaler Crvene zvezde Vujadin Savić daje intervju za televiziju

Psihološki portret Vujadina Savića

16.октобар 2025. Dragan Radovančević

Senke prezimena Savić: Priča o svima nama

Ovo nije članak o fudbaleru Vujadinu Saviću i o skandalu koji ga prati. Ovo je pokušaj da razumemo ljudsku dušu u svoj njenoj složenosti. Ovo je priča o svima nama

Intervju: Katalin Kariko, nobelovka

16.октобар 2025. Nada Donati

Sanjala sam da se bavim istraživanjem, a ne nagradama

“Svoja predavanja često počinjem ovako: ‘Odrasla sam u malom gradu, otac mi je bio mesar, majka knjigovođa. Od njih sam naučila da je naporan rad deo života… i kako se prave kobasice’”

Komentar

Komentar

Otkud Bule Goncić među blokaderima

Svetislav Bule Goncić, koji podržava SNS i Vučića, solidarisao se sa zaposlenima Narodnog pozorišta koji traže smenu Dragoslava Bokana, uprave, i ministra kulture Nikole Selakovića

Sonja Ćirić
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i predsednik Srbije Aleksandar Vučić u Beogradu, 15. oktobra 2025.

Pregled nedelje

Muke usamljenog šibacara

Od pouzdanog stabilokrate, Aleksandar Vučić je postao najveća pretnja stabilnosti u vlastitoj zemlji i time, čitavom regionu. Sada mu je to i Ursula rekla

Filip Švarm

Komentar

Izmišljeni ratovi Suzane Vasiljević i državni čistači

Predsednikova savetnica za medija Suzana Vasiljević je kao novinarka „izmislila rat“ kako bi se što duže brčkala u moru u Crnoj Gori. Zato sada, kada je na drugoj strani, ima rešenje za sve one koji mora izmišljaju kao što je to ona činila

Marija L. Janković
Vidi sve
Vreme 1815
Poslednje izdanje

Kako je pukla Vučićeva politika vrdanja I: Srbija–SAD

Pet znakova neuzvraćene Trampove ljubavi Pretplati se
Kako je pukla Vučićeva politika vrdanja II: Srbija i Nemačka

Jesen jednog stabilokrate

Cena i posledice politike vrdanja III: Srbija i Turska

Pevanje Osman age uz zujanje dronova na Kosovu

Lokalni izbori na Kosovu 2025.

Šta čeka pobednike

Intervju: Aleksandra Savić Parojčić

Nesrećna deca u “srećnim” porodicama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure