img
Loader
Beograd, 22°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Muzej računara

Korak u prošlost

19. jul 2006, 21:55 Marija Vidić
Copied

IT časopis "PC pres" je tokom juna, najpre u galeriji Progres u Noći muzeja, a nakon toga i u galeriji O3one organizovao "retrospektivu digitalnih decenija (1969–1999)", odnosno PC muzej. Posetioci su mogli da pogledaju stare račanare, od kojih su mnogi, poput Amige (koja se, kako tvrde organizatori PC muzeja, danas još uvek koristi u nekim televizijama), Komodora 64 ili više modela Amstrada iz 1985. ili 1986. godine bili veoma popularni na našim prostorima, ali i neke "raritete"

Među više od 100 eksponata koje je „PC pres“ prikupio zajedno sa čitaocima i poslovnim partnerima, najstariji zapravo nije računar, već njegova daleka preteča: Kalkoreks (Calcorex), mehanička računska mašina, proizvedena 1965. Takozvana mućkalica, sistemom mehanički spregnutih zupčanika omogućava četiri osnovne računske operacije i korenovanje. Mućkalicu je proizvodila i izvozila (u Nemačku pod nazivom Kiling) zagrebačka Tvornica računskih strojeva (TRS), koja se reklamirala sa sloganom „Tako Reći Super“. TRS je u to vreme proizvodio i merne instrumente za medicinu, kalkulatore, terminale… Kako je za „Vreme“ objasnio Dejan Ristanović, glavni urednik časopisa „PC pres“, Kalkoreks je u Srbiji najviše korišćen na fakultetima, u institutima i laboratorijama.

Galaksija, prvi domaći računar

U istu „praistoriju“ može da se svrsta i jedna od prvih konzola, Atari VCS 2600 (model iz 1977. godine koji je koštao oko 500 funti), koja je imala 128 bajta RAM-a i radila je na 1,19 megaherca. O popularnosti ove Konzole govori podatak da je samo na američkom tržištu prodato blizu 30 miliona primeraka, što je mnogo veći uspeh od onoga koji je kasnije ostvario Komodor 64. Uz nju je stizalo devet igara među kojima i čuveni Pong. Atari je kasnije na tržište izbacio još nekoliko poznatih igrica: tri godine kasnije Spejs invejders, a potom i Pekmen, Difender i mnoge druge.

JEDAN KILOBAJT: Iako su Sinkler i Komodor bile izuzetno poznate i korišćene mašine, valja se podsetiti kratke istorije: Sinkler ZX81 iz 1981. godine koji je koštao 70 funti, radio je na 3,25 megaherca sa jednim kilobajtom RAM-a. Smatra se da je uz prethodni model ZX80 pokrenuo računarsku revoluciju u Velikoj Britaniji upravo zbog pristupačne cene. Bejzik za ovaj model nije preuzet od kompanija koje su se njime bavile, vać je nezavisno razvijen, pa mnogi programi napravljeni za prethodne modele nisu na njemu mogli biti korišćeni bez krupnijih prepravki. Osnovna memorija od jednog kilobajta čak ni tada nije bila dovoljna, ali je mogla biti proširivana dodavanjem memorijskih modula od 16 ili čak 58 kilobajta. Model ZX Spectrum Plus iz 1984. radio je na istoj frekvenciji, ali sa 16 ili 48 kilobajta RAM-a, takođe sa bejzikom i nestandardnim unosom komandi. U računar je ugrađen časovnik, generator tonova, imao je znatno bolju tastaturu i mala slova. Razlika u ceni koja je zavisila od RAM-a (100 i 130 funti) bila je pozamašna, ali je već tada većina od stotina proizvedenih programa koji su mogli biti korišćeni na njemu (veliki broj njih bile su igrice – avanture) zahtevala verziju od 48 kilobajta. Naime, od 16 kilobajta RAM-a, oko devet je odlazilo na smeštanje ekrana i sistemskih varijabli, pa je korisniku ostajalo svega sedam kilobajta. Sledeće godine ZX Spectrum 128 imao je 128 kilobajta RAM-a, od čega 104 kilobajta slobodno, dobio je monitorski izlaz, a ugrađena je i nova verzija bejzika i novi ulazni meni.

Čuveni Komodor 64, iz današnje perspektive sličnih karakteristika, u to vreme ušao je u Ginisovu knjigu rekorda kao najbolje prodavani pojedinačni računar svih vremena – prodato je preko 16 miliona primeraka. Zabeleženo je da je samo nekoliko meseci po izlasku na tržište „u Beogradu bilo čak tri ovakva računara“. Osnovni model sa 64 kilobajta memorije nabavljan je za 250 funti mada mu je cena veoma brzo opadala. U to vreme mogao se pohvaliti odličnom tastaturom i bejzikom (na kome je napisano preko 10.000 komercijalnih programa) i visokom rezolucijom. Posle kasete, usledila je disketa od 5,25 inča, džojstik… Jedan od modela Komodora 64, kod nas poznat kao „debeljko“, ušao je u istoriju i kao najduže proizvođen model koji je potrajao čak 11 godina, sve do 1993. godine kada je proizvođač bankrotirao.

Osamdesetih godina u Beogradu na popularnosti je dobila i Galaksija, jedini domaći računar napravljen i proizveden u velikoj seriji (preko 10.000) primeraka. Galaksiju je konstruisao Voja Antonić 1981. godine, a projekat samogradnje objavljen je u specijalnom izdanju časopisa „Galaksija“ pod naslovom „Računari u vašoj kući“. Dejan Ristanović objašnjava da je u to vreme bio zabranjen uvoz računara pa je Galaksija zbog toga, a i zato što je bilo relativno jednostavno napraviti je, doživela veliki uspeh. Za potrebe škola serijski ga je proizvodila Elektronika inženjering. U PC muzeju izložen je model iz 1983. godine.

Od personalnih računara u PC muzeju moglo se videti nekoliko modela IBM-a (kompanije čiji je predsednik izrekao onu čuvenu: „Mislim da postoji tržište za možda pet računara“, doduše 1943) takođe iz osamdesetih godina prošlog veka. IBM PC XT (5160) iz 1983. u sebi je imao Intel 8086, procesor od 4,77 MHz, 64 do 640 KB RAM, 16 boja i hard disk od deset megabajta. Koštao je 8000 dolara. Glavni adut bio je mogućnost profesionalne primene u oblasti obrade teksta i rada sa podacima. Najstariji portabl računar ili „laptop“ na izložbi bio je IBM PC Portable 5155 iz 1984. sa devetoinčnim monitorom, ujedno i prvi IBM-ov pokušaj na portabl tržištu, dimenzija 50x43x20 centimetara, težine 13,6 kilograma, a koštao je 4000 dolara. Ima dva flopi drajva (5,25 inča) –

na jednom je operativni sistem (PC-DOS 2,1) pošto računar nije imao hard disk, a na drugom program koji se koristi za rad. Iako nema bateriju, prvenstveno su ga koristili serviseri za upravljanje raznim uređajima i otklanjanje problema na instalacijama.

Uz veliki broj računara u PC muzeju mesto je našao jedan od Olimpusovih prvih digitalnih fotoaparata i mobilni telefon Erikson NH237, koji je pre samo deset godina, kada je Mobtel pokrenuo prvu mrežu mobilne telefonije, bio jedini koji se mogao nabaviti i to za oko deset hiljada maraka (sa uračunatom pretplatom). Tu su i igrice, Intelovi šesnaestobitni procesori, grafičke i zvučne kartice, i operativni sistemi poput MS-DOS 3,30 iz 1987. i Microsoft Windows 2,1x iz 1988. godine.

Uz to, posetioci izložbe u galeriji O3one imali su priliku i da ponovo isprobaju neke stare igrice, a tokom izložbe bile su organizovane tematske večeri posvećene razvoju računarstva u prethodnim decenijama: Komunikacije pre interneta („Sećanje na 300 i 1200 bps modeme, BBS-ove koji su radili samo u noćnim satima, prve polemike i skandale, korišćenje računarskih komunikacija kao jedinog slobodnog izvora informacija u nekim teškim vremenima, dolazak interneta i izlazak u veliki svet…“), Počeci računarske animacije, Kompjuterske igre („Sećanje na prve kompjuterske igre: Pong, Spejs invejders, Pekmen, Bulder deš, Elit, Tetris i beskrajne sate provedene ispred ekrana, sa džojstikom u ruci…“).

Prikupljeni eksponati biće poklonjeni Muzeju nauke i tehnike u Beogradu, ali će takođe jedan deo postavke biti izložen u Sava centru tokom trajanja ovogodišnje manifestacije World Cyber Games. U septembru, u okviru prve niške Noći muzeja, zajedno sa EI Niš-om gostovaće u Skupštini grada Niša a tokom jeseni izložba će biti postavljena u novoj zgradi kompanije Komtrejd gde će organizovano dolaziti đaci i studenti. „PC pres“ je pozvao sve zainteresovane da se uključe u akciju prikupljanja „antikviteta“ i nastave da proširuju kolekciju.

Traži se ZX80

Iako mnogi građani poseduju nameštaj znatno stariji od ovih računara, i iako ih je u Srbiji bilo u pozamašnom broju, gotovo svi su završili u đubretu, mada se još neki retki primerci mogu pronaći po kućama, doduše sa izmenjenom „artističnom“ ulogom, kao police za saksije, na primer. Donatori računara u PC muzeju su, kako objašnjava Dejan Ristanović, osobe različitih profila, ali se većina bavi računarima. Takođe, ima i nekoliko kolekcionara orijentisanih na prikupljanje samo jedne marke kompjutera: jedan od njih ima oko 70 Spektruma, a drugi 40 Komodora. PC muzej je dobio i neke eksponate od škola.

Pored još nekoliko domaćih računara, organizatori PC muzeja voleli bi da dobiju Sinkler ZX80, proizvod kompanije Sinclair Research, vlasništvo ser Klajva Sinklera, engleskog naučnika i biznismena. ZX80 je bio dosta „primitivan“ i malih dimenzija, ali i prvi jeftiniji računar (koštao je oko 50 funti) i upravo zato je (a ne zbog kvaliteta) Sinkleru doneo popularnost i bogatstvo. U oktobru 1985. godine „Personal Computer World“, osvrćući se na prethodni razvoj računara, konstatovao je da je ovaj model obeshrabrio milione ljudi da kupe sledeći računar. Prodato je oko 100.000 komada, od čega je oko 60 odsto izvezeno iz Velike Britanije, mada su primerci danas svuda u svetu retkost. Već godinu dana kasnije Sinkler je na tržište izbacio dosta unapređenu verziju ZX81, čiji se primerak nalazi u PC muzeju. Nakon još nekoliko novih modela i loših finansijskih poteza, Sinkler je 1986. godine prodao računare Amstradu.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Veštačka inteligencija

26.jul 2025. Tijana Stanić

Test modernog doba: Kako da prepoznate ChatGPT tekst

Veštačka inteligencija je sve naprednija, a AI detektore je lako prevariti. Mogu li se uopšte prepoznati tekstovi koje nije napisao čovek

Evropsko prvenstvo u košarci

25.jul 2025. I.M.

Američki novinar: Nikola Jokić igra za Srbiju na Eurobasketu

Američki mediji očigledno nešto znaju, što još uvek ni u Srbiji ne znaju, jer ni srpski reprezentativci nisu mogli da potvrde da će najbolji igrač na svetu igrati za nacionalni tim

Četvrti toplotni talas

25.jul 2025. Jelena Kozbašić / Klima 101

Četvrti toplotni talas u Srbiji: Ekstremne vrućine kao nova normalnost

Balkan i istočni Mediteran suočavaju se sa četvrtim toplotnim talasom ovog leta, dok temperature u Grčkoj, Turskoj i južnoj Srbiji prelaze 42 stepeni Celzijusa. U Srbiji je od početka godine zabeleženo čak osam toplotnih talasa, što je višestruko više od proseka iz druge polovine 20. veka

Hodanje: Jedan od najlakših načina da se poboljša zdravlje

Zdravlje

24.jul 2025. N. M.

Naučno istraživanje: Ne morate da hodate 10 000 koraka dnevno

Prema istraživanjima, više hodanja može smanjiti rizik od demencije, depresije i umiranja od raka, a ujedno je dobro i za srce. Najnovije brojke pokazuju da je oko 7000 koraka dovoljno za dobro zdravlje

Ilustracija

Srbija

24.jul 2025. N. M.

Velike vrućine prazne Gružansko jezero

Veliki broj toplotnih talasa i velikih vrućina ovog leta doveo je do zabrinjavajuće niskog nivoa vode u Gružanskom jezeru u centralnoj Srbiji

Komentar

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure