img
Loader
Beograd, 12°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Klimatske promene

„Kopaonički rulet“: Veštački sneg spašava ski sezonu

04. децембар 2024, 13:31 Jelena Kozbašić/Klima 101
Foto: Tanjug/ Aleksandar Nićiforović
Copied

Usled klimatskih promena planine u Srbiji postaju sve bolje destinacije za letnji turizam. Uoči otvaranja ski sezone, sa Kopaonika stižu slike topova za veštački sneg, a turistička ponuda je proširena stazama za - letnje skijanje 

U svetlu klimatskih promena, Kopaonik se menja, piše Kilma 101.

„Srednja godišnja temperatura na Kopaoniku porasla je za 1,6 °C u odnosu na period između 1950. i 1957. godine”, otkriva Srđan Simović, izvršni direktor u Nacionalnom parku Kopaonik za Klimu 101.

„Od toga se povećanje od 0,4 °C odigralo za svega desetak proteklih godina, što nam govori koliko klimatske promene progresivno napreduju. A usled porasta temperature, zadržavanje snežnog pokrivača je mnogo kraće i manje.”

Na Kopaniku će biti sve manje snega

Godinama unazad, nezadovoljstvo skijaša „novom realnošću Kopaonika” naslućuje se na društvenim mrežama: često provejavaju komentari o manjku snega – prirodnog pa i veštačkog. Moglo bi se reći da se kulminacija desila prošle zime, na međi između dve najtoplije godine u nacionalnoj istoriji merenja, 2023. koja je zvanično najtoplija i 2024. koja preti da je obori sa tog neslavnog trona.

Ta ski sezona trajala je 121 dan, od 2. decembra do 31. marta. Ali njenu dužinu omogućilo je „veštačko disanje”…

Uprkos nedostatku prirodnih snežnih padavina, ski centar Kopaonik bio je otvoren sve vreme zahvaljujući sistemima za veštačko osnežavanje. A u takvim okolnostima, ski sezonu 2023/2024. na Kopaoniku obeležilo je nekoliko neprijatnih rekorda: zabeležena je u poslednjih deset godina najviša prosečna temperatura (-1,6 °C) i  najmanja prosečna visina snega (17,2 cm).

Ali i dalje od toga… Ukupna količina snežnih padavina bila je najmanja tokom protekle dvadeset i jedne godine – koliko sajt Info-Kop vodi evidenciju o parametrima bitnim za skijaše uključujući prohodnost puteva, rad žičara i broj skijaških dana.

„Čak i tokom januara, posle Božića, ski staze nisu bile reprezentativne za skijaše i bile su blatnjave”, priseća se svog skijanja na Kopaoniku prošle zime Irida Lazić. „Ne pamtim da se to ikada desilo. Poređenja radi, kada sam u januaru, februaru 2012. išla sa srednjom školom, bilo je poprilično snega uprkos tome što su tada imali manje opreme za veštačko osnežavanje.”

Ni ski sezona koja je prethodila prošloj, 2022/2023, nije se proslavila, iako je zimu ranije na Kopaoniku bilo veoma hladno. Prema arhivi Info-Kopa, prosečna temperatura na prelazu iz 2021. u 2022. iznosila je -4,86 °C. To jeste nisko kada se uporedi sa ovim skorijim zimama, ali ne i sa početkom milenijuma. Tada uticaj klimatskih promena nije bilo toliko izražen, pa su zimske prosečne temperature redovno bile ispod -5 °C.

„Kopaonički rulet”

Pored toga što je Irida Lazić strastvena skijašica i redovna gošća Kopaonika, ona se bavi i meteorologijom i zaposlena je kao istraživačica na Fizičkom fakultetu u Beogradu pa ima sopstvene subjektivne uvide utemeljene – naravno – u njenom karijernom opredeljenju:

„Čak i u slučaju pojave snežnih padavina tokom novembra ili decembra, zemlja bude zagrejana zbog visokih temperatura tokom proteklih meseci, pa se sneg brže istopi i ne dođe do akumulacije. Topliji periodi su duži u zimskim mesecima, pa ređi kratkotrajni prodori hladnog vazduha sa snežnim padavinama retko dovedu do značajne akumulacije snežnog pokrivača.”

Ako uzmemo u obzir sve navedeno, postaje jasnije zašto odlazak na skijanje u ove krajeve katkada liči na „kopaonički rulet”.

„Sve planine Srbije, uključujući i Kopaonik, nalaze se u umerenom pojasu koji je posebno ranjiv na klimatske promene”, objašnjava Srđan Simović iz Nacionalnog parka Kopaonik, „a najugroženije će biti planine od 1.100 do 2.000 metara.”

Prema njegovim rečima, u skladu sa projekcijama, Kopaonik bi mogao da otopli za između 2 i 4 °C u narednih pedesetak godina.

A dodatni porast temperature znači još ozbiljniji udarac na skijanje.

Naime, kako pokazuje mapa koju je izradila Evropska agencija za životnu sredinu (EEA), ukoliko se planeta zagreje 2-3 °C do kraja veka, za planine u Raškoj oblasti – gde je i sam Kopaonik – na nadmorskoj visini od 1.500 metara, predviđa se još drastičnije smanjenje snežnih padavina. 

Putovanje u budućnost pomoću ovog jedinstvenog alata kaže sledeće: za pet decenija, prosečna godišnja količina snega u Raškoj oblasti biće 15 odsto do 37 odsto manja u odnosu na sadašnje stanje.

Ali ovakve brojke o prosecima ne daju nam čitavu sliku – pomeranje proseka omogućava još „ekstremnije” ekstreme. Primera radi, prema ovim predviđanjima, klimatske promene će u drugoj polovini dvadesetog veka dovesti do sve češćih sezona koje su danas gotovo pa nezamislive: da na visinama od 1.500+ metara imamo manje od 100 mm snežnih padavina (aktuelni prosek je oko 270 mm).

Prva linija odbrane – topovi za veštački sneg

U prvoj liniji odbrane od posledica klimatskih promena na Kopaoniku stoje topovi. 

Reč je zapravo o topovima za veštačko osnežavanje koje skijalištima širom sveta služe za održavanje ski staza onda kada snežnog pokrivača nema dovoljno. Oni mogu biti fiksni ili mobilni, a rade po principu ventilatora, raspršujući kapljice vode i sitne kristale leda – i tako nastaje sneg.

Pored topova, na Kopaoniku se koriste i lanseri – to su vertikalno nagnute dugačke aluminijumske cevi na čijem su vrhu postavljeni vodeni ili vazdušni nukleatori. U suštini, podsećaju na polupodignutu rampu na pružnim prelazima, ali naravno imaju skroz drugu primenu. Iako zahtevaju manje energije od topova, mana lansera je manji domet i niži kvalitet snega, kao i veća osetljivost na vetar.

„Možda je datum Ski Openinga otprilike sličan, ali rekla bih da Kopaonik to duguje veštačkom snegu”, potcrtava Irida Lazić važnost sistema za veštačko osnežavanje, a koji pokriva 97 odsto najvećeg ski centra u Srbiji. 

Međutim, sam po sebi, on nije neko magično rešenje koje će tek tako zabeleti Kopaonik… I za njegovo korišćenje neophodni su adekvatni uslovi, odnosno temperature ispod nule i niska vlažnost vazduha. Zato sistem za veštačko osnežavanje obično radi noću kada je vreme hladnije i nije ga moguće tek tako aktivirati u toku dana, čim se pojavi blato na ski stazi.

Letnje skijanje?

Povrh toga, ovo rešenje adaptacije na klimatske promene ima svoju cenu – i to ne samo onu materijalnu. Voda za rad sistema za veštačko osnežavanje dovodi se pomoću pumpi i cevovoda iz nekoliko veštačkih akumulacija.

„Pasionirani sam skijaš”, napominje Srđan Simović, „a dva jezera na Crvenim barama i Malom Karamanu odličan su pokazatelj kako se turizam i ekonomija bore protiv klimatskih promena.”

„Javlja se etičko pitanje: da li te vodoakumulacije i u kojoj meri utiču na hidrologiju Kopaonika?”

Odgovor je za sada nepoznanica. Ali prema oceni našeg sagovornika, Kopaonik nije toliko bogat vodom da bi rasipanje bilo opravdano. 

Samim tim, moguća je mikroklimatska promena – a koju bi mogle da pogoršaju dalje klimatske promene.

Suočeni sa porastom temperature, ovi predeli bi trebalo više da se okrenu razvoju letnjeg turizma, smatra Simović. 

„Leti, kada je u gradovima pakleno vruće, na planinama je znatno prijatnije.”

Po svemu sudeći, izvršni direktor Nacionalnog parka Kopaonik u toj ideji nije usamljen: tamošnja turistička ponuda je u avgustu 2018. proširena prvom stazom za letnje skijanje u regionu.

Da li će jednog dana Kopaonik viđati manje skijaša u punoj skijaškoj opremi, a više onih u kratkim rukavima (što je naizgled pomalo čudno, čak i donekle apstraktno, priznaćete), ostaje da se vidi.

Ceo tekst čitajte na Klima101

Tagovi:

Kopaonik Planinski turizam Ski opening Skijanje Zimska sezona
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
U saobraćajnoj nesreći kod Sremske Mitrovice poginulo je troje ljudi, radnika fabrike memorijske pene u Rumi.

Hronika

18.октобар 2025. N. M.

Prevrtanje autobusa kod Sremske Mitrovice: Troje ljudi poginulo, sedmoro na intenzivnoj nezi

Troje ljudi je poginulo nakon što se autobus sa radnicima firme "Healthcare" prevrnuo kod Sremske Mitrovice. U bolnici je zadržano 39 ljudi, sedmoro je na intenzivnoj nezi

Zdravstvo

17.октобар 2025. I.M.

Vučić: Do kraja 2026. mogla bi da bude dostupna vakcina protiv raka koju razvijaju Rusi

Nakon sastanka sa direktorima ruskih naučnih instituta „Gamaleja“ i Nacionalnog centra za radiologiju, predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da Rusija razvija vakcinu koja bi mogla da pomogne obolelima od raka i da Srbija planira da se priključi tom programu

Promo

16.октобар 2025. R. V.

DigiTalk 2025: Ljudi i ideje koje pomeraju granice

DigiTalk Konferencija – 24–26. oktobar 2025, Hotel Tami Residence, Niš Hard Times. Tough Choices. Important Ideas.

Bivši fudbaler Crvene zvezde Vujadin Savić daje intervju za televiziju

Psihološki portret Vujadina Savića

16.октобар 2025. Dragan Radovančević

Senke prezimena Savić: Priča o svima nama

Ovo nije članak o fudbaleru Vujadinu Saviću i o skandalu koji ga prati. Ovo je pokušaj da razumemo ljudsku dušu u svoj njenoj složenosti. Ovo je priča o svima nama

Intervju: Katalin Kariko, nobelovka

16.октобар 2025. Nada Donati

Sanjala sam da se bavim istraživanjem, a ne nagradama

“Svoja predavanja često počinjem ovako: ‘Odrasla sam u malom gradu, otac mi je bio mesar, majka knjigovođa. Od njih sam naučila da je naporan rad deo života… i kako se prave kobasice’”

Komentar

Komentar

Otkud Bule Goncić među blokaderima

Svetislav Bule Goncić, koji podržava SNS i Vučića, solidarisao se sa zaposlenima Narodnog pozorišta koji traže smenu Dragoslava Bokana, uprave, i ministra kulture Nikole Selakovića

Sonja Ćirić
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i predsednik Srbije Aleksandar Vučić u Beogradu, 15. oktobra 2025.

Pregled nedelje

Muke usamljenog šibacara

Od pouzdanog stabilokrate, Aleksandar Vučić je postao najveća pretnja stabilnosti u vlastitoj zemlji i time, čitavom regionu. Sada mu je to i Ursula rekla

Filip Švarm

Komentar

Izmišljeni ratovi Suzane Vasiljević i državni čistači

Predsednikova savetnica za medija Suzana Vasiljević je kao novinarka „izmislila rat“ kako bi se što duže brčkala u moru u Crnoj Gori. Zato sada, kada je na drugoj strani, ima rešenje za sve one koji mora izmišljaju kao što je to ona činila

Marija L. Janković
Vidi sve
Vreme 1815
Poslednje izdanje

Kako je pukla Vučićeva politika vrdanja I: Srbija–SAD

Pet znakova neuzvraćene Trampove ljubavi Pretplati se
Kako je pukla Vučićeva politika vrdanja II: Srbija i Nemačka

Jesen jednog stabilokrate

Cena i posledice politike vrdanja III: Srbija i Turska

Pevanje Osman age uz zujanje dronova na Kosovu

Lokalni izbori na Kosovu 2025.

Šta čeka pobednike

Intervju: Aleksandra Savić Parojčić

Nesrećna deca u “srećnim” porodicama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure