
Iz njuzletera
Zašto je važno da kukamo
Kada se nekome jadate, to nije samo da „olakšate dušu“. Drugi ljudi su naše ogledalo, referenca. Ali u kukanju ne treba ni preterati
Umesto krcate dvorane na košarkaškim utakmicama, u Areni će se igrati manji teniski turnir. To znači da će mnogi sezonci Zvezde i Partizana izvisiti
Beogradska arena, jedna od najvećih dvorana Evrope, poslednjih godina konačno ne mora više da kuburi sa sadržajem.
To se ima zahvaliti jedino činjenici da oba velika beogradska kluba, Partizan i Crvena zvezda, igraju u košarkaškoj Evroligi.
Areni to garantuje barem 34 utakmice elitne lige, sa prosekom posete koji će se vrteti oko dvadeset hiljada ljudi. Na to dolaze eventualne plej of utakmice, kao i utakmice Jadranske lige koje takođe privlače solidnu posetu.
No, uprkos tome, Arena će za naredne utakmice „iseliti“ Partizan i Zvezdu u daleko manju dvoranu „Aleksandar Nikolić“, to jest bivši Pionir.
„Pometnju u kalendaru nam je napravio teniski turnir“, rekao je direktor Arene Goran Grbović, ne objašnjavajući kako to nastaje „pometnja“ i ko je prvi zakupio halu.
Đokovićev turnir ima prednost
Radi se o turniru Belgrade open koji spada u seriju 250, a u Srbiju ga je „doveo“ Novak Đoković 2009. godine. Turnir se igrao na šljaci, usledila je višegodišnja pauza, a prošle godine je „izmešten“ u Banjaluku.
Vest je tada glasila da Đokovićeva porodica želi da se pripremi za ovu godinu i vozdigne turnir na nivo 500.
Deo tog plana očito je igranje na tvrdoj podlozi u Beogradskoj areni, od 2. do 9. novembra. Dolazak su ove godine potvrdili Aleks de Minor, Tomi Pol, Frensis Tijafo, Lorenco Museti, Flavio Koboli, Stan Vavrinka i Marin Čilić.
Nema najvećih zvezda, tu su tek četiri igrača iz prvih dvadeset na ATP listi. Uvodne mečeve teško da će pratiti mnogo ljudi, iako je ulaz na prvi dan turnira besplatan.
Tereni se postavljaju ranije
„Pokušali smo da pomerimo, nešto smo i spasili, ali Partizan će morati jednu utakmicu da igra u Pioniru“, rekao je o tome Grbović.
Odranije je poznato da će Zvezda dočekati Panatinaikos, Albu i Cedevita Olimpiju takođe u Pioniru.
Iako Partizan igra već u sredu (30. oktobar), Grbović kaže da tereni za tenis moraju biti postavljeni ranije jer je to veliki posao.
Ko god da je uneo „pometnju“, odluka je na kraju da se košarka izmesti, što je razljutilo navijače Zvezde i Partizana. Uostalom, samo Partizan je prodao šesnaest hiljada sezonskih ulaznica, Zvezda oko jedanaest hiljada.
Iskusni posetioci Pionira znaju da u tu halu, uz pomozi Bože, može da se nagura oko osam hiljada ljudi. I to znači nesnosno znojenje, a sve preko toga je bezbednosni hazard.
Partizan je već saopštio da vlasnici sezonskih karata za gornji prsten Arene (nivo 400) uopšte neće moći na utakmicu protiv Monaka i da će biti nekako obeštećeni.
A kako će ostali da se naguraju, to će Partizan saopštiti u ponedeljak.
Ko je to smislio?
„Znači, opet oni malo bogatiji imaju prednost“, glasi jedan od komentara na tu vest. Brojne su i uvrede na račun predsednika Partizana Ostoje Mijailovića i pretnje tužbama.
Mnogi ljudi sa sezonskim kartama pišu da žele na utakmicu i da su, kupujući sezonsku kartu, računali da mogu da gledaju sve utakmice Evrolige.
Ovakva situacija do sada nije nastupila. Zvezda je doduše ranijih godina išla između Pionira i Arene, ali nije imala tada toliki broj sezonaca.
Uvrnuto deluje što će redovno odlično posećene košarkaške utakmice biti premeštene zarad upitno posećenog tenisa – posebno jer najbolji teniser u istoriji, Novak Đoković, uopšte ne igra u Beogradu.
Prvi čovek Arene, Goran Grbović, u toj situaciji se ponaša kao slučajni prolaznik i govori o „pometnji“. Kao da mu je neko rekao da tenis mora da se igra u Areni i šlus.
Kada se nekome jadate, to nije samo da „olakšate dušu“. Drugi ljudi su naše ogledalo, referenca. Ali u kukanju ne treba ni preterati
Hrvatska menja Zakon o grobljima kojim se traži uklanjanje nadgrobnih spomenika postavljenih nakon 30. maja 1990. koji „veličaju srpsku agresiju na Hrvatsku“. Među Srbima u Hrvatskoj vlada strah da će biti uklonjeni svi grobovi sa ćirilićnim natpisima
Pisistrat je imao batinaše i iz državnog budžeta delio je novac za bolji uzgoj maslina, razvoj trgovine i izvoza, gradnju puteva, popravku gradskog vodovoda. A onda se iz političke emigracije vratio učeni aristokrata Klisten
Očekuje se da će aktuelno naučno istraživanje Ćele kule u Nišu otkriti priče o ustanicima koji su ovim spomenikom postali simbol hrabrosti i požrtvovanosti za slobodu
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve