img
Loader
Beograd, 32°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Razglednica (2)

Kerepeši, mesto znamenitih

11. jul 2024, 00:18 Dragica Jakovljević
IZ PARKA VELIKANA: Spomenik Lajošu Košutu Foto: D. Jakovljević
IZ PARKA VELIKANA: Spomenik Lajošu Košutu
Copied

Budimpešta ima park pun spomenika u kome počivaju mnogi znameniti ljudi Mašarske, poznato kao “komunističko groblje” iako to nije

Zeleno i belo: ogroman park pun spomenika ‒ to je groblje Kerepeši u Budimpešti, godinu starije od Mađarske revolucije. Sahranjeni su ovde mnogi znameniti ljudi, a pre svih (1855) Mihalj Verešmarti, pesnik, prevodilac Šekspira, predsednik Akademije nauka.

Tu je i grobnica porodice Petefi, ali bez Šandora, pesnika i revolucionara; on je nestao u bici kod Šegešvara. Pesmama je budio nacionalni ponos: “Na noge, Mađari, vreme zove!” (U Zmajevom prevodu: “Ustaj, rode”.) Šandor Marai se od stihova svog imenjaka “očemerio”: Petefi je verovao da će nacija opstati ako dela, a Marai “da nacija dela istorijski ako se sačuva”.

Kišov omiljeni pesnik Endre Adi, nadljudski visok na Trgu Franca Lista, ima na groblju lepši, “pesničkiji” spomenik: sedi kod čuvenih Arkada, ležerno odeven u odeždu nalik rimskoj togi. Umro je u četrdeset drugoj, a ove stihove napisao kad je imao 32: “Volim onog ko se obmanuo,/ Ko je posrnuo, pao i kleo,/ Koji ne veruje, koji je tužan:/ Svet ovaj ceo”.

I Mikloša Radnotija već sam videla, u ulici Nađmeze. Naslonjen na gredu, sam, siv i suv. Biće da ga je vajar video kao napaćenog logoraša, što je i bio poslednjih meseci svog kratkog života, provedenih u fašističkom radnom logoru kod naše Žagubice. Kad je zatvoren, logoraši su, usiljenim maršom, poterani kući, u Mađarsku. Neki nisu izdržali. Među njima i Radnoti. Pao je, ubili su ga i bacili u masovnu grobnicu kod sela Abda nedaleko od Đera. Posle 18 meseci prenet je na Kerepeši, u grob pokriven pločom, bez spomenika. “U takvo sam doba živeo na zemlji,/ kad čovek beše tako nisko pao/ da je svojevoljno, strasno, bez naredbe klao”, pisao je u pesmi Odlomak.

Spomenik na Kerepešiju nema ni Jožef Atila (grob pod skromnom pločom njegova je četvrta “večna kuća”). Ali ima u Pešti, kod Parlamenta. Sedi okrenut ka Dunavu i Budimu, pogled odlutao, košulja raskopčana, šešir u ruci, kaput pored nogu… Kao da se odmara od svog tegobnog života, koji je okončao bacivši se pod voz, u trideset drugoj. Elijar i Aragon predlagali su da dobije Nobelovu nagradu, posmrtno.

Jokai Mor (po Đorđu Balaševiću, “onaj iz ukrštenica”) najznačajniji je mađarski pisac XIX veka. Ima dva impresivna spomenika: jedan u gradu, na svom skveru, naspram Adija, drugi na groblju: veliki beli prsten nalik podijumu za orkestar kakvih je nekad bilo i u parkovima naših malih varoši. Nisam čitala Mora, ali umem da skuvam njegovu omiljenu čorbu od pasulja, Jókai bableves. Unajkraće: ukus izuzetan, a daleko od toga da je prosto ko pasulj. Saglasna s Genisom, i ja kažem da je “za radoznalog putnika apetit moćno saznajno sredstvo”.

Ovde je sahranjeno još nekoliko viđenijih pisaca, kao i Bela Balaš, po čijem je scenariju Leni Rifenštal snimila svoj prvi film.
U Sremskoj Kamenici je umro, a ovde počiva Lajoš Zilahi, nad čijim sam romanima lila gimnazijske suze. Nema ga na spisku znamenitih. Zar mađarskim devojkama nije duša zamirala dok su u neko samrtno proleće čitale njegove knjige?

Bogato ukrašena grobnica podignuta je za Lujzu Blahu, zvezdu opereta. Neka internetska stranputica odvede me na slovenački sajt “Znamenite ženske na znamkah”, te slučajno otkrih da je njen lik dospeo i na poštansku marku. Čelno mesto na spisku zauzima Babović Spasenija Cana! Po abecednom redu, dabome, ne kao narodni heroj Jugoslavije.
Ovde sam saznala kome dugujemo reč koju često izgovaramo: (H)alo potiče od pronalazača Tivadara Puškaša.

Mikloš Ibl, arhitekta Opere i drugih peštanskih zdanja, sahranjen je takođe na ovom groblju. I Emil Žerbo, pred čijom je vek i po starom poslastičarnicom uvek gužva, dolazi narod da se zasladi ili bar vidi zgradu. Žerbo je zadužio zemlju umetnošću slatkiša, dok mi s nekim poslastičarima imamo gorka iskustva,

Na listi znamenitih 700 je imena, a na groblju samo četiri mauzoleja. Imaju ih: Lajoš Košut, vođa revolucije 1848; Lajoš Baćanj, jedan od tri rodoljuba u čiju je čast komponovao Franc List; Ferenc Deak, “mudri čovek nacije”; Abraham Ganc, pionir domaće teške industrije.

U neodoljivom Gulašu od turul ptice Kšištof Varga kaže da Kerepeši “pruža metafizički mir”. Možda dok smo među umetnicima. Kad zađemo u noviju istoriju Mađarske, mira nema. Na jednom stubu je ime Bele Kuna, osnivača mađarske KP, ali telo nije tu, već u dvorištu nekog moskovskog zatvora… Toliko o tom vremenu.

KP je smatrala da su ovde sahranjeni i “eksploatatori radničke klase” pa se rodila ideja da se nad njihovim humkama izgrade stanovi. Srećom, nisu. Ali je iznad nekoliko grobnica podignut Mauzolej radničkog pokreta.

Šta na njemu napisati? “Oni su umrli za narod”. Ne, bolje “Oni su živeli za komunizam i narod”. Tako i piše.

Sin Bele Bartoka nije hteo da ovde položi urnu svog oca. Nije jedini za koga je ovo groblje “komunističko”.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Ekstremne vrućine

08.avgust 2025. K. S.

Toplotni talas: RHMZ izdao novo upozorenje

Danas i narednih dana očekuje se između 34 i 38 stepeni Celzijusa, a lokalno i više, upozorava RHMZ

Velike vrućine

07.avgust 2025. N. M.

Sledi još jedan toplotni talas, temperature i preko 38 stepeni

Prema prognozi Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ) već od sutra (8. avgust) se očekuje porast temperature koja će ići i do 35 stepeni Celzijusa. Za vikend u nekim mestima i preko 38 stepeni

Ludo vreme ovog leta

Klima

06.avgust 2025. Katarina Vilhelm / HR

Svuda pakao, samo u Nemačkoj – lije kiša

Dok Balkan, Italija ili Španija gore, nad Nemačkom se poslednjih nedelja sastavilo nebo. Zašto?

Alergije

06.avgust 2025. M. L. J.

Prvi slučaj alfa-gal sindroma u Srbiji: Ko su ugroženi i kako se zaštititi

U Srbiji je zabeležen prvi slučaj alfa-gal sindroma, odnosno alergije na crveno meso koja nastaje nakon ujeda krpelja. Postoje načini za prevenciju, ali i lečenje

Letnje prevare

06.avgust 2025. F. M.

Kako turističke agencije varaju ljude veštačkom inteligencijom?

Pojavi vam se na nekoj društvenoj mreži bajkovita plaža. Ili restoran. Hteli biste baš tu da odete. Postoji samo jedan problem – ne postoje

Komentar

Pregled nedelje

Hoće li Vučić pomilovati Dodika

Može li Vučić nešto da učini za Dodika? Naravno. Može da ga pomiluje. Ali ne u pravnom smislu, već u onom ljudskom – po kosi i obrazu

Filip Švarm

Komentar

Građanski sukobi

Srbija srlja u građanske sukobe na jesen kada se oni koji su otišli na odmor vrate orni i poletni da se više ne povlače pred golom silom koja brani bezakonje

Andrej Ivanji
Tužilac za organizovani kriminal

Komentar

Tužilačka predstava ili udarac u kičmu korumpiranog režima

Ako je ovo još jedan Vučićev igrokaz neće se dogoditi ništa. Ukoliko je delovanje Tužilaštva za organizovani kriminal zaista primena zakona, onda su hapšenja zbog korupcije u slučaju pada nadstrešnice udarac u kičmu režima koji počiva na bezakonju

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1804-1805
Poslednje izdanje

Kultura sećanja: 30 godina od pada Krajine

Moj poslednji dan u Kninu Pretplati se
Kultura sećanja (2): Poreklo i priključenija

Krajina i sudbine

Vlada Srbije

Sto dana neuspeha, terora i iživljavanja

Kultura sećanja: “Galeb”

Buran život čuvenog broda

Intervju: Svetislav Basara, pisac

“Postojanje je gubljenje vremena”

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure