

Redakcija
Stižu dvobroj „Vremena“ i poklon-članak za sve!
„Vreme“ ovog četvrtka (30. jul) izlazi kao dvobroj, a to znači više dobrih tekstova za iste pare




Srpska pošta ne dostavi ogroman broj pošiljki i tvrdi – razlog su često nepotpune adrese ili to što pošiljka ne paše u sandučić pa svako može da je mazne
Nestaju nam knjige! Neki čitaoci našeg njuzletera Međuvreme to znaju iz ličnog primera.
Međuvreme je do sada čitaocima podelilo oko 350 knjiga. Po našoj evidenciji, oko osam odsto dobitnika javilo je da im knjige nisu stigle. Pravi procenat je verovatno viši.
Ali i osam odsto nedostavljenih pošiljki je skandalozna kvota za jednu Poštu.
Knjige šaljemo kao tiskovinu, bez povratnice i ličnog uručenja, jer bi inače svaki čitalac morao da bude kod kuće ili bi se knjiga vraćala. I jer smo mislili, ma ko bi ukrao knjigu.
Zato smo se dali u malu potragu koja svima može biti korisna. Verovatno se i vama desilo da volšebno nestane nešto što ste očekivali ili poslali.
Znate li poštanski broj?
U Pošti nam kažu da je „najverovatniji razlog netačna ili nepotpuna adresa“. Takođe, da je „obaveza“ primalaca pošte da imaju ispravne sandučiće kojima se ne može neovlašćeno pristupiti.
To nije baš inventivan odgovor, ali nije ni za bacanje.
Počnimo od toga da li uopšte znate svoju adresu? Ako živite u Beogradu i napišete da je poštanski broj 11000 – već ste pogrešili. Deo adrese je tačan poštanski broj dostavne pošte koji možete proveriti na sajtu Pošte.
Recimo, u Beogradu ima petnaestak Beogradskih ulica, od one najpoznatije u centru koja je na Vračaru (11167), do Kaluđerice (11130) i Barajeva (11460).
Zapanjujuće je koliko ljudi ovo ne zna. Većina čitalaca koji nam pišu stavljaju samo opšti poštanski broj grada.
Kakav vam je sandučić?
Drugo, tiskovina – što je naziv za štampane stvari koje nisu lične prirode kao pisma – često ne paše u sandučić.
„Ogroman broj korisnika nema adekvatan poštanski sandučić ili isti nisu obeleženi pa se tiskovine ostave u ulazu“, kaže jedan čovek koji radi u poštansko-logističkom centru.
Ostavljaju se na kapiji, ispod otirača i tako dalje. Tako knjigu ili sličan paket svaki komšija ili prolaznik može da mazne. I to se izgleda obilato radi.
Tja, a kažu da knjige mogu noću da se ostave na tezgama na pijaci jer oni koji čitaju ne kradu, a oni koji kradu – ne čitaju.
A možda je poštar pijan
„Može biti gomila nekih razloga, čak do toga da neko izvuče poštaru iz korpe bicikla“, kaže nam drugi izvor, sa desetogodišnjim iskustvom poštara.
„Može se desiti da neko u lancu prerade pošiljaka jednostavno reši da zadrži tu knjigu za sebe“, dodaje on.
Svašta, dakle, može, ali ko bi ga sad znao. Mogu se pisati žalbe, tražiti da idete sa poštarom na kontrolna uručenja i tako dalje… ali ko bi se upuštao u sve to.
Naravoučenije – imajte dovoljno veliki i dobro zaključan poštanski sandučić. I naučite svoju adresu, a proverite tuđu.


„Vreme“ ovog četvrtka (30. jul) izlazi kao dvobroj, a to znači više dobrih tekstova za iste pare


Evropska organizacija za nuklearna istraživanja (CERN) će na specijalizovanoj izložbi Ekspo 2027 u Beogradu imati sopstveni izložbeni prostor


Prvo je Folksvagen uhvaćen da vara sa emisijama izduvnih gasova. Sada je u okviru afere „dizelgejt“ u Francuskoj pokrenut krivični postupak i protiv Renoa. Tužbe su teške više desetina milijardi evra


Svake godine u EU se uništi između 264.000 i 594.000 tona odeće i obuće, a da ih prethodno niko nije nosio. Neke firme to čine jer im se ne isplati da skladišti suvišnu robu, neki da bi sačuvali dizajnersku ekskluzivnost. Velikim modnim kompanijama nije padalo na pamet da odeću i obuću, recimo, ustupe Crvenom krstu


Kao što bacanje dece u vodu češće stvara doživotne strahove nego plivače, tako i primoravanje na učenje može od škole da stvori moru. Ali, ako postoji izbor, onda postoji i izlaz
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve