
Mediji
Rekordna čitanost „Vremena“ u martu
Portal „Vremena“ beleži najveću čitanost ikada u ovo doba političkih i društvenih gibanja u Srbiji. I to kontra logici većine medija – pravim novinarstvom umesto štancovanjem vesti i senzacionalizmom
Srpska pošta ne dostavi ogroman broj pošiljki i tvrdi – razlog su često nepotpune adrese ili to što pošiljka ne paše u sandučić pa svako može da je mazne
Nestaju nam knjige! Neki čitaoci našeg njuzletera Međuvreme to znaju iz ličnog primera.
Međuvreme je do sada čitaocima podelilo oko 350 knjiga. Po našoj evidenciji, oko osam odsto dobitnika javilo je da im knjige nisu stigle. Pravi procenat je verovatno viši.
Ali i osam odsto nedostavljenih pošiljki je skandalozna kvota za jednu Poštu.
Knjige šaljemo kao tiskovinu, bez povratnice i ličnog uručenja, jer bi inače svaki čitalac morao da bude kod kuće ili bi se knjiga vraćala. I jer smo mislili, ma ko bi ukrao knjigu.
Zato smo se dali u malu potragu koja svima može biti korisna. Verovatno se i vama desilo da volšebno nestane nešto što ste očekivali ili poslali.
Znate li poštanski broj?
U Pošti nam kažu da je „najverovatniji razlog netačna ili nepotpuna adresa“. Takođe, da je „obaveza“ primalaca pošte da imaju ispravne sandučiće kojima se ne može neovlašćeno pristupiti.
To nije baš inventivan odgovor, ali nije ni za bacanje.
Počnimo od toga da li uopšte znate svoju adresu? Ako živite u Beogradu i napišete da je poštanski broj 11000 – već ste pogrešili. Deo adrese je tačan poštanski broj dostavne pošte koji možete proveriti na sajtu Pošte.
Recimo, u Beogradu ima petnaestak Beogradskih ulica, od one najpoznatije u centru koja je na Vračaru (11167), do Kaluđerice (11130) i Barajeva (11460).
Zapanjujuće je koliko ljudi ovo ne zna. Većina čitalaca koji nam pišu stavljaju samo opšti poštanski broj grada.
Kakav vam je sandučić?
Drugo, tiskovina – što je naziv za štampane stvari koje nisu lične prirode kao pisma – često ne paše u sandučić.
„Ogroman broj korisnika nema adekvatan poštanski sandučić ili isti nisu obeleženi pa se tiskovine ostave u ulazu“, kaže jedan čovek koji radi u poštansko-logističkom centru.
Ostavljaju se na kapiji, ispod otirača i tako dalje. Tako knjigu ili sličan paket svaki komšija ili prolaznik može da mazne. I to se izgleda obilato radi.
Tja, a kažu da knjige mogu noću da se ostave na tezgama na pijaci jer oni koji čitaju ne kradu, a oni koji kradu – ne čitaju.
A možda je poštar pijan
„Može biti gomila nekih razloga, čak do toga da neko izvuče poštaru iz korpe bicikla“, kaže nam drugi izvor, sa desetogodišnjim iskustvom poštara.
„Može se desiti da neko u lancu prerade pošiljaka jednostavno reši da zadrži tu knjigu za sebe“, dodaje on.
Svašta, dakle, može, ali ko bi ga sad znao. Mogu se pisati žalbe, tražiti da idete sa poštarom na kontrolna uručenja i tako dalje… ali ko bi se upuštao u sve to.
Naravoučenije – imajte dovoljno veliki i dobro zaključan poštanski sandučić. I naučite svoju adresu, a proverite tuđu.
Portal „Vremena“ beleži najveću čitanost ikada u ovo doba političkih i društvenih gibanja u Srbiji. I to kontra logici većine medija – pravim novinarstvom umesto štancovanjem vesti i senzacionalizmom
Tri osobe su poginule, od kojih je jedno dete, a četiri su povređene u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila rano jutros.
„Sindrom slomljenog srca“ (Broken-Heart-Syndrom, poznat i kao Takotsubo-sindrom), bolest je koja i dalje predstavlja zagonetku za lekare. A opasan je skoro kao srčani udar
Pre 80 godina, od marta do novembra, objavljena su tri romana Ive Andrića: Na Drini ćuprija, Travnička hronika i Gospođica. Uz pola veka od njegove smrti, ovo je drugi jubilej našeg jedinog nobelovca koji obeležavamo ove godine
Zgrada subotičkog Narodnog pozorišta posle nekoliko decenija je izgrađena, istina bez velike sale zbog koje je najviše i počela obnova
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve