img
Loader
Beograd, 14°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Povodom izložbe

Jedan susret: Oto Bihalji-Merin i Goja

13. март 2025, 00:00 Miloš Ćipranić
Copied

Među eksponatima izložbe Oto Bihalji-Merin: Morao sam biti prisutan su i knjige o Goji, još uvek neobjavljene na srpskom jeziku

U saradnji Muzeja savremene umetnosti sa Muzejom naivne i marginalne umetnosti, nedavno je u Galeriji-legatu Milice Zorić i Rodoljuba Čolakovića održana izložba Oto Bihalji–Merin: Morao sam biti prisutan. U okviru te izložbe, veoma narativne i sadržajne, prikazani su različiti dokumenti i predmeti vezani za njenu središnju ličnost. Kustosi Senka Latinović i Miroslav Karić na određeni način načinili su portret Ota Bihalji-Merina i izložili njegovu biografiju, isprepletenu sa životima drugih značajnih evropskih autora i u izvesnoj meri pozicioniranu u odnosu na njih.

foto: mnmu
Oto Bihalji-Merin u svom stanu

Pažnju su mi naročito privukle izložene knjige o Fransisku Goji. Moram da priznam da nisam znao za njih. Te knjige ne postoje na našem jeziku i ta me je činjenica iznenadila. U pitanju su tri knjige napisane na nemačkom i objavljene između 1980. i 1985. godine kod izdavača Belzer iz Štutgarta i Ciriha. Upotpunjene su fotografijama celokupnih Gojinih dela, kao i njihovih detalja, čiji je autor Maks Zajdel. Prvi od ta tri “toma” posvećen je seriji satiričnih grafika Kaprici, drugi nastoji da sintetički obuhvati Gojin opus i potom se usredsređuje prevashodno na njegove radove nastale do kraja XVIII veka, dok se treći bavi vladarskim portretima i delima o ratnim dešavanjima. Užase rata dva veka dele od današnjih ratova u Ukrajini i Gazi. Međutim, ta serija grafika i njih ogoljeno portretiše svojom nesporednošću i univerzalnošću.

Kojim sve jezicima govore knjige o kojima je reč? Prve dve prevedene su na engleski i španski i objavljene u Njujorku i Madridu. Treća je ostala na nemačkom. S obzirom na to da sadrže mnoštvo kvalitetnih reprodukcija, može se reći da prenose univerzalni “jezik” slikarstva, crteža i grafike, dostupan svakoj osobi kojoj funkcioniše čulo vida. Jedna od tih knjiga, ona koja sadrži sintetički uvod u umetnikovo delo i njegovo tumačenje, prevedena je i na italijanski jezik. U toj monografiji čitamo: “Goja je slikao život i istinu”. Izvorni naslov te knjige je Goja i mi, a u prevodima joj je menjan, uglavnom u Goja onda i sada. To nije neka radikalna promena pošto se u svim verzijama naslova čuva njegova suština.

Pre objavljivanja tih knjiga, Bihalji-Merin je već pisao o Goji. Posvetio mu je jedan članak objavljen u časopisu “Naša književnost” 1946. godine. Dela tog umetnika mogao je uživo da posmatra u Madridu još od 1932. godine kada posećuje Španiju odmah nakon uspostavljanja, ispostaviće se, kratkotrajne republike u toj zemlji.

U stanu u kome je živeo Oto Bihalji-Merin, kod Savskog trga, na početku Nemanjine ulice, pretvorenom u Salon koji nosi njegovo ime, imao sam zadovoljstvo da uz kafu pričam sa kustosima spomenute izložbe. Prilikom te posete, Senka Latinović, kustoskinja Salona, kazala mi je da su knjige o Goji prevedene na srpski jezik i da čekaju svoje objavljivanje. Ta me je informacija obradovala. U urednom popisu lične biblioteke Bihalji-Merina primetio sam da ima oko 35 knjiga, kako monografija, tako i kataloga, o Goji. Mislim da je to najzastupljeniji umetnik na njegovim policama.

Posebno pitanje je četvrti tom. Postojao je plan da se i on objavi, ali do sada nije ugledao svetlost dana. Njegov naslov nije poznat, barem meni. Možda i on sadrži neke Bihalji-Merinove autobiografske reference. Idejno gledano, nije reč, dakle, o trilogiji, već o tetralogiji. Ne zna se gde je taj rukopis, da li je završen ili nije, niti da li on uopšte postoji. U tri objavljene knjige primetno je odsustvo bavljenja grafičkim ciklusom Ludosti, te bi on, uz neka druga dela iz Gojinog poznog perioda, kao što su Crne slike – u svojoj hermetičnosti takođe prilično otporne na tumačenja – trebalo da bude predmet tog neobljavljenog toma. Kolika je šansa da taj rukopis bude pronađen i posthumno objavljen? Teško je reći.

Nekoliko godina nakon objavljivanja pomenutog članka o Goji, u “Književnim novinama” pojavio se tekst “Ljubav prema lepim knjigama”. U tom članku Bihalji-Merin nazvao je starim poznanicima one knjige koje je tokom vremena izgubio, a potom imao susret sa nekim njihovim primercima. Možda je neka od njih posvećena Goji. Potom dodaje: “Knjige koje su mi potrebne u mome radu, koje uvek nanovo skidam sa regala, ne treba da nose zaštitni povez. Neka se istroše kao što se ja trošim u vremenu i u zadatku. Neke od njih me opet napuštaju, kao što te napuštaju prijatelji koji su pošli drugim putem; druge su verne, ostaju”. Među njima su one koje pronalazimo u njegovoj ličnoj biblioteci.

Posmatranje knjiga kao da su ljudska bića ili osobe – poznanici ili prijatelji – fenomen je o kome razmišljam. Knjige Bihalji-Merina i Zajdela o Goji nesumnjivo su lepe. Susrevši se sa njima, upoznao sam nove prijatelje, tačnije, prijateljice. Nastavljam da se družim sa njima, da ih bolje upoznajem, u nadi da će uskoro biti objavljene i na našem jeziku.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
U saobraćajnoj nesreći kod Sremske Mitrovice poginulo je troje ljudi, radnika fabrike memorijske pene u Rumi.

Hronika

18.октобар 2025. N. M.

Prevrtanje autobusa kod Sremske Mitrovice: Troje ljudi poginulo, sedmoro na intenzivnoj nezi

Troje ljudi je poginulo nakon što se autobus sa radnicima firme "Healthcare" prevrnuo kod Sremske Mitrovice. U bolnici je zadržano 39 ljudi, sedmoro je na intenzivnoj nezi

Zdravstvo

17.октобар 2025. I.M.

Vučić: Do kraja 2026. mogla bi da bude dostupna vakcina protiv raka koju razvijaju Rusi

Nakon sastanka sa direktorima ruskih naučnih instituta „Gamaleja“ i Nacionalnog centra za radiologiju, predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da Rusija razvija vakcinu koja bi mogla da pomogne obolelima od raka i da Srbija planira da se priključi tom programu

Promo

16.октобар 2025. R. V.

DigiTalk 2025: Ljudi i ideje koje pomeraju granice

DigiTalk Konferencija – 24–26. oktobar 2025, Hotel Tami Residence, Niš Hard Times. Tough Choices. Important Ideas.

Bivši fudbaler Crvene zvezde Vujadin Savić daje intervju za televiziju

Psihološki portret Vujadina Savića

16.октобар 2025. Dragan Radovančević

Senke prezimena Savić: Priča o svima nama

Ovo nije članak o fudbaleru Vujadinu Saviću i o skandalu koji ga prati. Ovo je pokušaj da razumemo ljudsku dušu u svoj njenoj složenosti. Ovo je priča o svima nama

Intervju: Katalin Kariko, nobelovka

16.октобар 2025. Nada Donati

Sanjala sam da se bavim istraživanjem, a ne nagradama

“Svoja predavanja često počinjem ovako: ‘Odrasla sam u malom gradu, otac mi je bio mesar, majka knjigovođa. Od njih sam naučila da je naporan rad deo života… i kako se prave kobasice’”

Komentar

Komentar

Otkud Bule Goncić među blokaderima

Svetislav Bule Goncić, koji podržava SNS i Vučića, solidarisao se sa zaposlenima Narodnog pozorišta koji traže smenu Dragoslava Bokana, uprave, i ministra kulture Nikole Selakovića

Sonja Ćirić
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i predsednik Srbije Aleksandar Vučić u Beogradu, 15. oktobra 2025.

Pregled nedelje

Muke usamljenog šibacara

Od pouzdanog stabilokrate, Aleksandar Vučić je postao najveća pretnja stabilnosti u vlastitoj zemlji i time, čitavom regionu. Sada mu je to i Ursula rekla

Filip Švarm

Komentar

Izmišljeni ratovi Suzane Vasiljević i državni čistači

Predsednikova savetnica za medija Suzana Vasiljević je kao novinarka „izmislila rat“ kako bi se što duže brčkala u moru u Crnoj Gori. Zato sada, kada je na drugoj strani, ima rešenje za sve one koji mora izmišljaju kao što je to ona činila

Marija L. Janković
Vidi sve
Vreme 1815
Poslednje izdanje

Kako je pukla Vučićeva politika vrdanja I: Srbija–SAD

Pet znakova neuzvraćene Trampove ljubavi Pretplati se
Kako je pukla Vučićeva politika vrdanja II: Srbija i Nemačka

Jesen jednog stabilokrate

Cena i posledice politike vrdanja III: Srbija i Turska

Pevanje Osman age uz zujanje dronova na Kosovu

Lokalni izbori na Kosovu 2025.

Šta čeka pobednike

Intervju: Aleksandra Savić Parojčić

Nesrećna deca u “srećnim” porodicama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure