img
Loader
Beograd, 21°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Deca i petarde

Jedan prstić, dva prstića

23. децембар 2009, 16:28 Zoran Majdin
Copied

Kao i svake godine u ovo doba, policija apeluje da građani, posebno mladi, budu krajnje oprezni prilikom korišćenja petardi i ostalih pirotehničkih sredstava. Ova eksplozivna sredstva, kažu, treba kupovati isključivo kod ovlašćenih prodavaca, jer je u suprotnom "opasnost od povređivanja mnogo veća"

Prošlogodišnji bilans novogodišnje-božićnog šenluka je 15 lakših i težih povreda izazvanih petardama. Više od polovine povređenih su deca: bilo je opekotina, oprljenih očiju, a u tri slučaja i amputacija prstiju. Svima njima petarde su kupili roditelji.

Ovogodišnja sezona otvorena je prošle nedelje u Veterniku: dvema devojčicama oštećen je sluh, što se broji kao lakša povreda, jer je jedan dečak hteo da bude „Džek“, pa je „bacio“ petardu u školskom hodniku, i eto: protiv dečaka je pokrenuta krivična prijava zbog „izazivanja opšte opasnosti“, a protiv onoga koji mu je petardu prodao pokrenut je prekršajni postupak. Dan ranije, jedan četrnaestogodišnjak je u toku nastave aktivirao petardu pa je i on fasovao prekršajnu prijavu.

Petarde na okupu

OD RUŠENJA DO VESELJA: Petarda je eksplozivni naboj korišćen između XVI i XIX veka za rušenje mostova, bedema i drugih objekata, a kasnije, kad je napredovanjem artiljerije rušenje izdaleka olakšano, petarde su korišćene za označavanje eksplozija pri manevrima. Prva petarda zabave radi proizvedena je 1920. godine, gde drugde nego u Kini, koja je i danas najveći svetski snabdevač svakoraznom pirotehnikom.

Reč je o kartonskom cilindru sa eksplozivnim punjenjem – nekad je to bio barut, danas kalijum-hlorat (KCrO2) koji se pali sporogorućim fitiljem, da bi eksplodirao „sa zadrškom“. Proizvodi se u raznim veličinama, od onih koje mogu da stanu u cigaretu, pa kad pukne nekome je zabavno, do zaista velikih koje kad puknu takođe je nekome zabavno.

ČETIRI RAZREDA: Pirotehnička sredstva su svrstana u četiri razreda, od kojih samo ona iz prva dva mogu da budu u slobodnoj prodaji, a ostalima mogu da rukuju samo sertifikovani pirotehničari, ali ne ni oni kad god im se ćefne, već ako „događaj“ najave i ako za to dobiju dozvolu nadležnog ministarstva.

U „prvi razred“ spadaju „pčelice“, „leptirići“, „aviončići“, imaju manje od 3 grama eksploziva i može ih kupiti ko god želi, od dede/babe do unuka/unuke. „Sva pirotehnika ‘prvog razreda’ je bezopasna“, kaže za „Vreme“ Srba Kabadajić, u filmsko-pozorišnim krugovima više nego poznat pirotehničar. „Takva petarda može i na dlanu da eksplodira a da nikakve opasnosti nema, mada je oprez majka mudrosti: kada se ‘zapali’ treba je baciti dalje od sebe i drugih.“

„Drugi razred“ su malo veće petarde, one sa 5 grama eksploziva i po važećim propisima njih mogu kupiti samo punoletni. Ali džabe ta prepreka: punoletan kupi pa da detetu, a posle šta bude. Tako, uostalom, deca i ostaju bez prstiju krajem/početkom godine.

„Nijedan legalni prodavac neće maloletniku da proda bilo šta iz ‘drugog razreda’, već će ga odmah poslati po roditelje“, objašnjava Kabadajić. „Nažalost, na buvljacima će detetu prodati i atomsku bombu za pare.“

BIN LADEN: Na ulici se, pored petardi sa sertifikatom, ali bez PDV-a, prodaju i one koje su po zakonu zabranjene: švercovane su iz Rumunije, Bugarske i Ruske Federacije. „Sa Zapada ta roba ne dolazi“, kategoričan je Kabadajić. Neretko „na ulicu“ stigne „roba“ stara više godina, pa se događa da petarda odmah posle paljenja pukne, gde nego u ruci.

Petarde žargonskih naziva „topovski udari“, „dinamitare“, „bin ladeni“, „ahtungzi“ i kako li već, sadrže 50 do 70 grama eksploziva, „aktivne eksplozivne materije“ kako se to stručno kaže, koliko i ofanzivna ručna bomba, „dižu“ ozbiljnu galamu i još ozbiljnija su opasnost, kako za „bacača“ tako i za sve druge.

U Zakonu o javnom redu i miru doslovno piše da „ko neovlašćenim paljenjem raketa i drugog zapaljivog ili eksplozivnog materijala (petarde i sl.) ili pucanjem iz vatrenog oružja remeti javni red i mir ili ugrožava bezbednost građana – kazniće se novčanom kaznom do 1000 dinara ili kaznom zatvora do 60 dana“, kao i da „ko prekršaj iz stava 1 ovog člana izvrši u grupi – kazniće se kaznom zatvora do 60 dana“, a roditelj ili staralac maloletnika koji izvrši prekršaj, ako je učinjeno posledica njegovog propuštanja dužnog nadzora nad maloletnikom, kazniće se novčanom kaznom do 700 dinara ili kaznom zatvora do 30 dana.

U vreme kad je ovaj zakon usvojen, u doba „deda Avrama“, ta hiljadarka je bilo podosta, prevedeno u današnje pare otprilike tromesečna prosečna plata, ama inflacija od tada do sada učinila je svoje pa pretnja i ne deluje ozbiljno, dok zatvor zbog „petardetisanja“ još niko nije zaglavio.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
Sudija Fransoa Leteskije pokazuje crveni karton klupi Egipta, Svetsko prvenstvo 2026. Egipat Argentina

Suđenje na Svetskom prvenstvu u fudbalu

08.јул 2026. Aleksa Petrovski

Hipertehnološko suđenje: VAR u prvom planu

Nakon grupne faze na Svetskom prvenstvu u fudbalu, tehnolški hiperunapređeno suđenje je navuklo na sebe veliki broj kritika. U nokaut fazi postale su još glasnije

Novađ Đoković na Vimbldonu sa reketom u ruci nasmejan

Vimbldon

08.јул 2026. A.I.

Epska pobeda Novaka Đokovića: Bendžamin Baton svetskog tenisa

Novak Đoković je u četvrtfinalu Vimbldona posle pet sati i petnaest minuta u super tajbrejku savladao četrnaest godina mlađeg Kanađanina Feliksa Ože-Aljasima i pokazao da jednostavno odbija da stari

Javni toalet Terazzije

Iz njuzletera

08.јул 2026. I.C.

Kad prigusti: Kakvo je stanje javnih toaleta u Beogradu?

Javni toaleti u Beogradu nisu strašni, ali ih ima baš malo… a radnice koje održavaju higijenu moraju da gledaju i da slušaju svašta

Brajan Džonson

Zdravlje

07.јул 2026. B. B.

„Čovek koji želi da živi večno“ boluje od neizlečive autoimune bolesti

Brajan Džonson, koji zbog svoje ekstremne zdravstvene rutine važi za „čoveka koji želi da živi večno“, otkrio je da ima autoimunu bolest za koju smatra da su odgovorne zaslađene žitarice, gazirana pića i brza hrana koju je ranije konzumirao

Srpski teniser Novak Đoković

Tenis

07.јул 2026. I.C.

Đoković protiv Ože-Alijasima za polufinale Vimbldona

Meč između Novaka Đokovića i trinaest godina mlađeg kanadskog tenisera Feliks Ože-Alijasima zakazan je za danas, 7. jula, od 16.30 sati. Do sada su se sastajali dva puta i skor je 1:1.

Komentar
Ana Brnabić, Marko Đurić, Nemanja Starović i Siniša Mali u Briselu

Komentar

Evropska papazjanija naprednjaka

Sve dileme oko toga da li će naprednjaci predvođeni Aleksandrom Vučićem približiti Srbiju Evropskoj uniji su lažne – neće, ne pada im na pamet. I tu dolazimo do studentske liste i Kosova i Metohije

Andrej Ivanji
Predsednik stranke SRCE

Pregled nedelje

Režimski jad, beda i Zdravko Ponoš

Kako je informativni razgovor sa Zdravkom Ponošem probio dno beščašća? Imaju li opskurni likovi iz Informera policijske značke, a policajci legitimacije Informera ili to dođe na isto? I zbog čega kmeči Visoko javno tužilaštvo

Filip Švarm
Vidvdasnki protest, transparent na natpisom

Komentar

S Kosovom u srcu u ime onih koji ne znaju

U pohodu na vlast moraćemo manje obrazovanim građanima da kažemo ponešto od onoga što žele da čuju. Da li je to demagogija? Svakako. Da li je to isto što radi i Vučić? Nesumnjivo. Dakle, isti smo kao Vučić? E, u tome je kvaka. Nismo

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1852
Poslednje izdanje

Klimatske promene i Srbija

Globalni scenario, lokalni pakao Pretplati se
Fenomen: Miloš Medenica Medeni

Kako je influenser iz podzemlja stekao poverenje

Crna Gora

Sin svoje majke

Politički život i smrt

Svi skupa, svako za sebe i rizici

Velika Britanija

Trijumfalni pad Kira Starmera

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure