img
Loader
Beograd, 37°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Deca i petarde

Jedan prstić, dva prstića

23. decembar 2009, 16:28 Zoran Majdin
Copied

Kao i svake godine u ovo doba, policija apeluje da građani, posebno mladi, budu krajnje oprezni prilikom korišćenja petardi i ostalih pirotehničkih sredstava. Ova eksplozivna sredstva, kažu, treba kupovati isključivo kod ovlašćenih prodavaca, jer je u suprotnom "opasnost od povređivanja mnogo veća"

Prošlogodišnji bilans novogodišnje-božićnog šenluka je 15 lakših i težih povreda izazvanih petardama. Više od polovine povređenih su deca: bilo je opekotina, oprljenih očiju, a u tri slučaja i amputacija prstiju. Svima njima petarde su kupili roditelji.

Ovogodišnja sezona otvorena je prošle nedelje u Veterniku: dvema devojčicama oštećen je sluh, što se broji kao lakša povreda, jer je jedan dečak hteo da bude „Džek“, pa je „bacio“ petardu u školskom hodniku, i eto: protiv dečaka je pokrenuta krivična prijava zbog „izazivanja opšte opasnosti“, a protiv onoga koji mu je petardu prodao pokrenut je prekršajni postupak. Dan ranije, jedan četrnaestogodišnjak je u toku nastave aktivirao petardu pa je i on fasovao prekršajnu prijavu.

Petarde na okupu

OD RUŠENJA DO VESELJA: Petarda je eksplozivni naboj korišćen između XVI i XIX veka za rušenje mostova, bedema i drugih objekata, a kasnije, kad je napredovanjem artiljerije rušenje izdaleka olakšano, petarde su korišćene za označavanje eksplozija pri manevrima. Prva petarda zabave radi proizvedena je 1920. godine, gde drugde nego u Kini, koja je i danas najveći svetski snabdevač svakoraznom pirotehnikom.

Reč je o kartonskom cilindru sa eksplozivnim punjenjem – nekad je to bio barut, danas kalijum-hlorat (KCrO2) koji se pali sporogorućim fitiljem, da bi eksplodirao „sa zadrškom“. Proizvodi se u raznim veličinama, od onih koje mogu da stanu u cigaretu, pa kad pukne nekome je zabavno, do zaista velikih koje kad puknu takođe je nekome zabavno.

ČETIRI RAZREDA: Pirotehnička sredstva su svrstana u četiri razreda, od kojih samo ona iz prva dva mogu da budu u slobodnoj prodaji, a ostalima mogu da rukuju samo sertifikovani pirotehničari, ali ne ni oni kad god im se ćefne, već ako „događaj“ najave i ako za to dobiju dozvolu nadležnog ministarstva.

U „prvi razred“ spadaju „pčelice“, „leptirići“, „aviončići“, imaju manje od 3 grama eksploziva i može ih kupiti ko god želi, od dede/babe do unuka/unuke. „Sva pirotehnika ‘prvog razreda’ je bezopasna“, kaže za „Vreme“ Srba Kabadajić, u filmsko-pozorišnim krugovima više nego poznat pirotehničar. „Takva petarda može i na dlanu da eksplodira a da nikakve opasnosti nema, mada je oprez majka mudrosti: kada se ‘zapali’ treba je baciti dalje od sebe i drugih.“

„Drugi razred“ su malo veće petarde, one sa 5 grama eksploziva i po važećim propisima njih mogu kupiti samo punoletni. Ali džabe ta prepreka: punoletan kupi pa da detetu, a posle šta bude. Tako, uostalom, deca i ostaju bez prstiju krajem/početkom godine.

„Nijedan legalni prodavac neće maloletniku da proda bilo šta iz ‘drugog razreda’, već će ga odmah poslati po roditelje“, objašnjava Kabadajić. „Nažalost, na buvljacima će detetu prodati i atomsku bombu za pare.“

BIN LADEN: Na ulici se, pored petardi sa sertifikatom, ali bez PDV-a, prodaju i one koje su po zakonu zabranjene: švercovane su iz Rumunije, Bugarske i Ruske Federacije. „Sa Zapada ta roba ne dolazi“, kategoričan je Kabadajić. Neretko „na ulicu“ stigne „roba“ stara više godina, pa se događa da petarda odmah posle paljenja pukne, gde nego u ruci.

Petarde žargonskih naziva „topovski udari“, „dinamitare“, „bin ladeni“, „ahtungzi“ i kako li već, sadrže 50 do 70 grama eksploziva, „aktivne eksplozivne materije“ kako se to stručno kaže, koliko i ofanzivna ručna bomba, „dižu“ ozbiljnu galamu i još ozbiljnija su opasnost, kako za „bacača“ tako i za sve druge.

U Zakonu o javnom redu i miru doslovno piše da „ko neovlašćenim paljenjem raketa i drugog zapaljivog ili eksplozivnog materijala (petarde i sl.) ili pucanjem iz vatrenog oružja remeti javni red i mir ili ugrožava bezbednost građana – kazniće se novčanom kaznom do 1000 dinara ili kaznom zatvora do 60 dana“, kao i da „ko prekršaj iz stava 1 ovog člana izvrši u grupi – kazniće se kaznom zatvora do 60 dana“, a roditelj ili staralac maloletnika koji izvrši prekršaj, ako je učinjeno posledica njegovog propuštanja dužnog nadzora nad maloletnikom, kazniće se novčanom kaznom do 700 dinara ili kaznom zatvora do 30 dana.

U vreme kad je ovaj zakon usvojen, u doba „deda Avrama“, ta hiljadarka je bilo podosta, prevedeno u današnje pare otprilike tromesečna prosečna plata, ama inflacija od tada do sada učinila je svoje pa pretnja i ne deluje ozbiljno, dok zatvor zbog „petardetisanja“ još niko nije zaglavio.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Svetsko prvenstvo

18.jul 2026. S. Ć.

FIFA: Pobednik dobija 50 miliona dolara

U nedelju 19. jula znaće se ko će biti prvak sveta u fudbalu, i ko će dobiti 50 miliona dolara

Toplotne pumpe

Energetika

17.jul 2026. B. B.

Procvat toplotnih pumpi u Nemačkoj: Najmanji troškovi za grejanje i hlađenje, a još i ekološki čiste

Toplotne pumpe su 2025. godine bile najčešći instaliran tip sistema grejanja u Nemačkoj - em najviše smanjuju račune za grejenje, em mogu i da hlade, em su ekološki čiste. Nemačka država je davala ogromne subvencije za njihovu ugradnju. Kakva je situcija u Srbiji

Fudbaleri Argentine sa spornim transparentom

Fudbal

17.jul 2026. B. B.

„Malvini su argentinski“: FIFA će možda kazniti Argentinu i to tek nakon finala SP

FIFA bi mogla da kazni argentinske igrače i fudbalski savez zbog transparenta „Malvini su argentinski“ na utakmici sa Engleskom, jer njen kodeks zabranjuje na stadionima bilo kakvu „poruku koja nije prikladna za sportski događaj“. Foklandska ostrva (Malvini), zbog kojih su dve države ratovale, su pod britanskom upravom

Žene u haljinama, moda

Moda

16.jul 2026. Katarina Abel (DW)

„Smrtonosne pantalone“ iz Zare nisu prvi opasan trend, u istoriji mode bilo je i mnogo gorih

„Smrtonosne pantalone Zara" postao je izuzetno viralan trend na društvenim mrežama, ali moda je i ranije umela da bude surova, pa čak i smrtonosna

Klimatske promene

16.jul 2026. A.I.

Fizički fakultet: Toplotni talas u Srbiji 55 puta verovatniji nego sredinom 20. veka

Toplotni talas koji je krajem juna pogodio Srbiju usled klimatskih promena danas je čak 55 puta verovatniji nego sredinom 20. veka, pokazuje studija naučnika sa Fizičkog fakulteta Univerziteta u Beogradu

Komentar
Paunović

Pregled nedelje

Nepodnošljiva lakoća bezosjećajne gluposti

Zašto ministarka Snežana Paunović još nije smenjena? Šta to govori o njoj, režimu i Srbiji

Filip Švarm
Brankov most

Komentar

Prebijanje Vladimira Arsenijevića: Zlo ispod mosta

Zlo se zavuklo pod most i tamo, zaklonjeno od svetla, ćutalo i čekalo. Kad je Vladimir Arsenijević izašao iz taksija, nad Beogradom se opet nadvila ona isto neman koja je onemogućavala izložbu Rona Haviva, sprečavala održavanje prve Parade ponosa, palila Bajrakli džamiju i Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država i vandalizovala i centar grada tokom Parade ponosa 2010.

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Velin Milić u paradnoj uniformi prima orden od Aleksandra Vučića

Pregled nedelje

Mafijaški rat u doba naprednjaka

Šta govore ubistvo Aleksandra Nešovića Baje i ranjavanje Milana Ostojića Sandokana? Zašto su porasli apetiti podzemlja? Kakvu tu ulogu igra policija? I zbog čega Vučić stalno najavljuje najave izbora

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1854
Poslednje izdanje

Intervju: Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Pobeda je sigurna Pretplati se
Intervju: Vladimir Arsenijević, pisac

I dalje slobodno da šetam Beogradom

Intervju: Rodoljub Šabić

Da li bi nas napadali da smo partijski vojnici

Portret savremenika: Milan Ostojić Sandokan

Posledice i žrtve metastaze sistema

Mundijal i mi

“Pajserisana” Srbija na fudbalskoj margini

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure