
Istraživanja svemira
S kim Srbi hoće u svemir
U toku je Svetska nedelja svemira, a jedino što je Srbija poslednjih decenija uradila na tom polju je da je potpisala sporazum sa Rusijom
Bila je povlašćena u mnogo čemu. Da li je i ako jeste, koliko je to pomoglo ili je bar u određenoj meri odmoglo njenom umetničkom nadahnuću, energiji i izrazu
Specifičan istorijski fenomen velike prisutnosti žena u polju vajarstva kod nas od početka 20. veka do danas, skoro da nema paralelu na svetskoj vajarskoj sceni. Ciklus izložbi “Umetnost i ličnost” posvećen je tom istorijskom fenomenu, a njegova odrednica “skulptorke iz kolekcije Muzeja savremene umetnosti” samo je neophodni orijentir koji upućuje na oblast bavljenja.
Naziv ciklusa proistekao je iz uviđanja nesumnjivog značaja međudejstva ličnosti i umetnosti, ali što je još važnije, iz uverenja da upravo ličnost određuje delo, ne samo umetničko nego i svako drugo. Jer je ličnost ono što mi sami biramo, gradimo i negujemo, što mi sami stvaramo i za šta se opredeljujemo u svakom trenutku svog života. Sve ostalo u životu je posledica različitih okolnosti i uslovljenosti.
Olga Jančić, kojoj je posvećena prva u nizu samostalnih izložbi u okviru ovog ciklusa, rekla je prilikom jednog radijskog intervjua: “Ja sam Olga Jančić, vajar…” Ona je, kao i mnoge druge žene vajari u modernoj i savremenoj umetnosti, sebe predstavljala uvek kao vajara (a ne vajarku) upravo shvatajući da se reč odnosno pojam vajar ili skulptor odnosi na čoveka, bez obzira da li je taj čovek muškog ili ženskog roda.
O tome je, a povodom Dana žena, rekla i sledeće: “Nikada nisam činjenicu što sam žena doživljavala kao hendikep. I nikada mi nije ni padalo na pamet da stvari tako posmatram. Mislim da je u zemlji gde je početkom ovog veka onakve rezultate davala jedna Nadežda Petrović, smešno i neprihvatljivo da se povodom, inače u našim uslovima neprimerenog praznika 8. marta, priređuju izložbe žena umetnika. Nikada na njima nisam učestvovala”.
Olga Jančić, koja je već pedesetih godina 20. veka počela da se bavi skulpturom, svojim umetničkim izrazom bitno je uticala na prekid ne samo sa izveštačenošću akademizma, nego i površnim formalizmom socijalističkog realizma. To je uspela vraćanjem iskonskom – ne samo u domenu ideja nego i u odabiru klasičnih materijala za svoju skulpturu, pre svega kamena.
U načinu oblikovanja i svođenju ideje na suštinu, Olga Jančić je pod uticajem Brankušija, ali uvek sa polazištem u prirodi i prirodnim oblicima. A Henri Mur je, prema njenom svedočenju, na nju više uticao savetima nego svojim umetničkim delom jer joj je “svojim delom i ličnim stavom prema radu i okolini” pomogao da nađe “put do sebe”.
Kako je sama isticala, čovek “taj toliko bogat i uzbudljiv materijal”, predstavljao je “nepresušno vrelo” njenih skulptorskih preokupacija. I koliko god da se u kasnijim radovima približavala nefiguralnoj formi, njeno polazište je uvek bilo u organskom, vitalističkom načelu materije.
Ona je izuzetnom osetljivošću i razumevanjem mogućnosti izraza materije i materijala, pre svega kamena, ali i gline, prevedene u bronzu i aluminijum, stvorila dela koja obeležavaju umetnost druge polovine 20. veka kod nas.
U toku je Svetska nedelja svemira, a jedino što je Srbija poslednjih decenija uradila na tom polju je da je potpisala sporazum sa Rusijom
Od osnivanja 4. oktobra 1945. kao fiskulturno društvo Jugoslovenske armije, Partizan je prerastao u simbol sportskog duha i uspeha. Njegove sekcije proslavile su se širom Evrope
Tokom izricanja presude u Njujorku, Šon „Didi” Kombs se javno pokajao za zločine povezane s prostitucijom i nasiljem nad ženama. Sudija je ocenio da je „potrebna značajna kazna“ kako bi se poslala poruka o odgovornosti slavnih
Vreme u Srbiji će u petak biti oblačno i hladno sa kišom, a na planinama na jugu i jugozapadu zemlje će padati sneg
U naredna dva dana Srbiju očekuju obilne padavine – do 120 mm kiše i preko pola metra snega u planinama. RHMZ i MUP upozoravaju na rizik od bujica, klizišta i prekida saobraćaja
Kriminalni klanovi, tajne službe, režimski batinaši
Ko sve vršlja po Srbiji Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve