img
Loader
Beograd, 17°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Povod

Ima li genija bez mecena?

14. april 2021, 22:13 Lidija Jovanović
foto: muzej istorije jugoslavije
Copied

Odlazak Aleksandra Joksimovića, verovatno najpoznatijeg jugoslovenskog modnog kreatora, aktuelizovao je pitanje o stvaranju kreativnog potencijala na državnom nivou

Kada je 29. marta vest o smrti Aleksandra Joksimovića dospela u javnost, razmišljanja i razgovori koji su započeti u stručnim krugovima kretali su se u najmanje dva pravca. Prvi je svakako bilo žaljenje što je jedna izuzetna umetnička ličnost stigla do kraja životnog puta, doduše ne i do kreativnog jer se Joksimović već decenijama unazad držao odluke da je njegovo povlačenje sa modne scene konačno. Drugi se odnosi na temu koja zaokuplja modne delatnike već tridesetak godina: zašto nema prostora ili potencijala da se na državnom nivou pojavi ime koje bi poput Joksimovića i drugih velikih umetnika bivše Jugoslavije imalo snagu i kreativni potencijal da stvara umetnost opšte prihvaćenu kvalitativnim sudom kako domaće, tako i strane stručne javnosti. Koren ove pojave ne treba tražiti u stvaraocima ovog našeg ranog dvadeset i prvog veka, već mnogo više u okolnostima u kojima su svoje karijere započinjali umetnici zlatnih šezdesetih i sedamdesetih godina, i u današnjim izazovima.

Nakon što je Jugoslavija našla svoju, manje ili više jasnu poziciju na klackalici između Istoka i Zapada, kultura je postala tema koja će stvoriti prostor za građenje autentičnog senzibiliteta države. Ništa novo nećemo reći tvrdnjom da je kulturna promocija SFRJ bila državni projekat od vrhunskog značaja i da će sve do poznih osamdesetih ona biti ozbiljan pokretač i podrška finansijski izuzetno zahtevnim projektima na njihovom putu van granica zemlje. (Namerno izbegavamo da kažemo na putu ka stranim tržištima, jer tržište su za modnu scenu bile uglavnom samo zemlje istočnog bloka.) Tako će se desiti procvat kreativnog sektora u tekstilnoj industriji, koji će potencijal za promociju zemlje videti u znalačkim umetnički i tehnički realizovanim autorskim kolekcijama. Pripremane uz ozbiljnu podršku i po više udruženih preduzeća, one su svoj put pronalazile na najvećim svetskim smotrama mode. Uz dužno i neupitno poštovanje autorima toga doba, mora se postaviti pitanje da li bi te, sada već kapitalne kolekcije u našoj istoriji umetnosti, imale takav zalet i kapacitet da nisu imale dostupnost svakog mogućeg i željenog resursa svog vremena.

Potreba da se strategija promocije zemlje kreira na najvišem nivou bila je vidna i u modi, o čemu govori činjenica da su postojala savetovanja eksperata za modu i tekstil. Na jednom takvom skupu održanom 1966. Pavle Vasić, naš do danas najveći istoriograf odevanja, zalagao se za veću primenu tradicionalnih motiva i ornamentinke u kreiranju savremene odeće kako bi se stvorio prepoznatljiv identitet u odnosu na evropocentričnu zapadnu modu. Ubrzo nakon toga uslediće legendarne kolekcije Aleksandra Joksimovića Simonida (1967), Vitraž i Pejzaž (1968) i Prokleta Jerina (1969). Na neki način, one će odrediti ton rukopisa onoga što će se prepoznavati kao visoka moda sa prostora SFRJ. Definisanju ovog distinktnog stila dodatno je doprinelo formiranje Nacionalnog salona, institucije čiji je cilj bio negovanje stilizovane upotrebe tradicionalnih vrednosti u savremenom odevanju. Pored Aleksandra Joksimovića, čiji je uticaj na ovaj modni pravac bio nesumnjivo najznačajniji, moda sa nacionalnim elementima mogla se naći i kod Anđelke Slijepčević, Mire Čohadžić i Dobrile Vasiljević Smiljanić.

Uz takvu svesrdnu pomoć države, Joksimović se našao u poziciji da razvije kompletni potencijal i da u autorskom smislu ponudi evropskoj publici jedinstvene kolekcije koje će mu otvoriti vrata najvećih modnih kuća. Ipak, odlučio se da stvaralački vek provede u uslovima koji su mu u tadašnjoj državi davale potpunu kreativnu slobodu, smatrajući to u neku ruku i svojevrsnim vidom patriotizma.

Već do 1997. kada se, pridodavši svojoj bogatoj kolekciji priznanja i Nagradu za životno delo ULUPUDS-a, Joksimović konačno povukao sa scene, svet mode u Srbiji je za kreatore postao mnogo nepodobnije mesto. Velike državne firme su i pre procesa privatizacije (uglavnom zarad upotrebe atraktivne mreže prodajnih prostora), uništene u talasu svirepog otuđivanja mašinskih pogona. Novonastale modne kuće, većinom u porodičnim vlasništima, nikada nisu, ili barem većina njih nije shvatila važnost i prednosti negovanja kreativnog sektora. Samostalni dizajneri, u borbi za finansijski opstanak na neprirodno malom tržištu, često su se predavali komercijalnim okolnostima na uštrb ličnog kreativnog impulsa. Državne ekspertske strategije za kulturu uopšte, a modu pogotovo, prohujale su uz vetrove tranzicije.

Sve ovo nas zapravo dovodi do odgovora na pitanje sa početka priče. Nema velikih dela, velikih umetnika i ozbiljnog zamajca bez pomoći mecena, bilo da je to država ili pojedinac. To svakako ne znači da nema ozbiljne i kvalitetne umetnosti, ali znači da ona, nažalost, uspeva da opstane sporadično i neretko, čim digne glavu, udavi se u mulju svakodnevne borbe sa egzistencijom.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Zemljotres

30.jul 2025. M. L. J.

Jak zemljotres i cunami u Rusiji, evakuacija u Japanu i na Havajima

Snažan zemljotres jačine 8,8 stepeni, koji je pogodio Daleki istok Rusije, izazvao je cunami. Japan i Havaji naredili su evakuaciju.

Branje kupina

Sezonski posao

29.jul 2025. Marijana Maksimović

Ispovest jednog berača: Koža od kupina

Zvuči kao preporuka travara za lečenje reume, ali prekrivenost sokom od kupine jednostavno je posledica berbe ovog voća i utrke da gazda što više nabranih kilograma upiše pored vašeg imena

Veštačka inteligencija

26.jul 2025. Tijana Stanić

Test modernog doba: Kako da prepoznate ChatGPT tekst

Veštačka inteligencija je sve naprednija, a AI detektore je lako prevariti. Mogu li se uopšte prepoznati tekstovi koje nije napisao čovek

Evropsko prvenstvo u košarci

25.jul 2025. I.M.

Američki novinar: Nikola Jokić igra za Srbiju na Eurobasketu

Američki mediji očigledno nešto znaju, što još uvek ni u Srbiji ne znaju, jer ni srpski reprezentativci nisu mogli da potvrde da će najbolji igrač na svetu igrati za nacionalni tim

Četvrti toplotni talas

25.jul 2025. Jelena Kozbašić / Klima 101

Četvrti toplotni talas u Srbiji: Ekstremne vrućine kao nova normalnost

Balkan i istočni Mediteran suočavaju se sa četvrtim toplotnim talasom ovog leta, dok temperature u Grčkoj, Turskoj i južnoj Srbiji prelaze 42 stepeni Celzijusa. U Srbiji je od početka godine zabeleženo čak osam toplotnih talasa, što je višestruko više od proseka iz druge polovine 20. veka

Komentar

Komentar

Čistka sudija i tužitelja: Vraćanje paste u tubu

Da li iko veruje, osim možda Vučića, da bi čistka tužilaca i sudija uspela? Da li on zaista veruje da može da pronađe dovoljan broj Bokana, jer, ako ćemo pravo, Bokan je ipak biser među biserima

Ivan Milenković

Komentar

Drama i Srbija: Zašto je bilo lako poverovati da Iva Štrljić dobija funkciju

Svi su na keca poverovali da će Iva Štrljić biti direktorka Drame Narodnog pozorišta iako vest nije bila potvrđena – ne bez razloga. Glavni je: živimo u Srbiji

Sonja Ćirić

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure