img
Loader
Beograd, 0°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Jovanka Broz

I ratni komesar i dama

13. октобар 2021, 20:55 Sonja Ćirić
foto: gordan jović
Copied

Haljine prve dame Jugoslavije prvi put uživo i prvi put u boji, na izložbi u holu zgrade RTS-a

Kad se kaže Jovanka Broz, na šta pomislite? Osim da je bila prva dama Jugoslavije i Titova supruga, verovatno na detalje koji su bili njen pojavni zaštitni znak: crnu visoku punđu i haljine koje ističu struk i dekolte. E pa te njene haljine, rukavice, toke i cipele prvi put su svakom dostupne, moguće ih je i gledati i dodirivati na izložbi „Jovanka Broz u boji“, koju je RTS priredio u holu svoje zgrade u Takovskoj, s namerom da promoviše aktuelnu seriju Jovanka Broz i tajne službe, realizovanu povodom obeležavanja šezdeset godina od održavanja prve konferencije Pokreta nesvrstanih.

Nakon smrti Jovanke Broz, njen garderober pripao je porodicama Budisavljević i Aleksić, njenim naslednicima, podseća modni dizajner Igor Todorović, koautor izložbe „Jovanka Broz u boji“ i direktor projekta, a oni su ga predali na čuvanje Etnografskom muzeju. O kolekciji se brinula Mira Menković, koautor izložbe. Igor Todorović kaže da se u kolekciji čuva „preko 600 odevnih predmeta i brojni komadi obuće i galanterije, kao i prepiska i lični predmeti vezani za stil odevanja Jovanke Broz. Otvaranje tog garderobera je svakako impresivno svedočenje koloritom, krojevima, tkaninama, dokumentima, skicama i prepiskom o jednom vremenu koje u budućnosti može da bude predmet daljih istraživanja i analiza.“ Tokom ove godine započeli su pregovori o konzervaciji zbirke, katalogizaciji i publikovanju, i tom prilikom došlo se na ideju da se priredi izložba koja bi „nagovestila obim i značaj estetike koja se vezuje za Jovanku Broz, ali i za ukupno estetsko, zanatsko pa i industrijsko tekstilno nasleđe zemlje u kojoj je ona obavljala ulogu prve dame“, objašnjava Todorović.

foto: muzej istorije jugoslavije
PRVO PREDSTAVLJANJE: Na prijemu sa britanskim premijerom 1952. godine

Prvo je trebalo proceniti koji predmeti iz kolekcije su u stanju da izdrže izlaganje (tim: Mira Menković, Maja Nedeljković Davidovac, Marina Medenica i Olga Mrđenović), a zatim među njima odabrati one koji će predstaviti „poziciju prve dame, i to od njene prve protokolarne haljine u kojoj se pojavila kao supruga Josipa Broza tokom posete Jugoslaviji premijera Velike Britanije Entonija Idna 1952. godine, pa do njenih poslednjih javnih pojavljivanja kasnih sedamdesetih godina prošlog veka. Namera nam je bila da prikažemo značaj protokola tog vremena, ali i tkanine, krojeve, lične estetike i autorstvo dizajnera i zanatlija koji čine modno nasleđe ove zemlje“, objašnjava Todorović.

Odeća Jovanke Broz imala je dvostruki karakter, ocenjuje Maja Nedeljković Davidovac, modni dizajner i kostimograf. „U diplomatskim krugovima korišćena je kao diplomatsko sredstvo za unapređenje međunarodnih odnosa države i brendiranje Jugoslavije u svetu, dok je za domaću javnost, birajući nešto skromnije modele, bila element povezivanja sa širim društvenim slojevima i sredstvo nove vlasti da se u državi, federaciji naroda, stvori jedinstven jugoslovenski nadnacionalni identitet. Partizanka, borac, komunista i prva dama SFRJ, Jovanka Broz, otmena i elegantna, bila je pandan evropskoj aristokratiji. Uz to, bila je pokrovitelj i reprezent domaće modne industrije. Zna se da su brojna preduzeća, dizajneri i zanatlije Jugoslavije brinuli o izgledu Jovanke Broz, ali, kako njena odeća nije potpisana, još uvek ne postoje precizni podaci o tome ko je sve učestvovao u izradi odeće prve dame. Bilo da je rađena u privatnim salonima u zemlji i inostranstvu (od Mile Kavaloti iz Rijeke do Klare Rotšild iz Budimpešte), u svetskim modnim kućama (od Diora do Lanvina) ili državnim preduzećima (od Narodne radinosti do Jugoeksporta) uz asistenciju domaćih dizajnera (Aleksandar Joksimović, Mirjana Marić, Anđelka Slijepčević i dr.), njena odeća je unikatna, u većini slučajeva u pitanju je visoka moda ručno rađena, po meri, od vrhunskih materijala, upečatljivih boja i atraktivnih tekstura i dezena, dok kroj i način drapiranja, falte i izrezi upućuju na snažan uticaj pariske visoke mode. Kolekcija odeće i aksesoara Jovanke Broz predstavlja jedinstven spoj Zapada i Istoka, kapitalizma i komunizma, odeće žene ratnika i elegantne prve dame, visoke mode i konfekcije, zvaničnog stila protokolarnog odevanja i ličnog stila Jovanke Broz.“

foto: gordan jović

Istraživanje koje bi otkrilo priče i kuriozitete o Jovankinim haljinama, tek predstoji. Pa ipak, kaže Igor Todorović, pomenuta haljina „izrađena za susret sa britanskim premijerom, govori o izboru koji svedoči o poznavanju forme i normi boja, krojeva i tkanina, ali i neverbalnog pojavnog manifesta u prilici kakva je bio susret sa Idnom. Jovanka se tada pojavljuje potpuno restilizovana – od ratnog komesara postaje dama koja može da parira svetskom džet-setu. Međutim, kako je došlo do preobražavanja majora Jovanke Broz u socijalističku kraljicu glamura, tek treba da se sazna.“

Igor Todorović ističe da je domaća i još više svetska štampa komentarisala odevanje Jovanke Broz, kao i da se u zbirci nalaze naslovne strane inostranih novina koje Jovanku Broz stavljaju u modni ili stilski fokus. „Kao Titova supruga, Jovanka Broz je svakako bila vidljivija od žena drugih državnika iza gvozdene zavese, ali svakako i zato što je njena pojavnost bila važna i njenom suprugu i državi. Jovanka Broz je bila uključena u modu kroz različite aktivnosti tadašnje tekstilne industrije, bila je čest posetilac revija, a i sama je priređivala modne događaje za supruge visokih stranih državnika i diplomatskih predstavnika u zemlji. Ipak, pre svega, modom se bavila zbog lične zainteresovanosti i potrebe da učestvuje u kreiranju svoje odeće.“

foto: muzej istorije jugoslavije
NESVRSTANI: Svečani prijem za učesnike Konferencije 1961. godine

Da li bi Jovankine haljine i sada mogle da se nose? Po Igoru Todoroviću, odgovor je potvrdan. Štaviše, on smatra da bi „njene haljine mogle da budu inspiracija u kroju, etici i etikeciji sadašnjim i budućim kreatorima, kao i da su sjajan osnov za održivu modu, temu koja se poslednjih godina smatra izuzetno važnom u bavljenju modom.“

Za kraj, objašnjenje zašto je izložba nazvana „Jovanka Broz u boji“. Zato što smo, kažu kolege u RTS-u, sve prikazane haljine do sada mogli da vidimo isključivo u crno-beloj tehnici novinskih izdanja i televizijskih emisija. Ova izložba ih prvi put otkriva u potpunosti.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
Kladionice u Beogradu

Iz keca u dvojku

08.фебруар 2026. I.M.

Kladionice u Beogradu: Koliko ih zaista ima i gde se sve nalaze

Beograd je prepun kladionica i kockarnica, ali zvanične statistike ne postoje. Prema nezvaničnim procenama, broj lokala u glavnom gradu se kreće od 655 do više od 1.400

Zimske olimpijske igre, tim Srbije na defileu otvaranja

Sport

07.фебруар 2026. K. S.

Zimske olimpijske igre: Kada nastupaju takmičari iz Srbije

Počele su Zimske olimpijske igre u Italiji. Na njima Srbija ima troje predstavnika koji će se narednih dana boriti za olimpijska odličja

Scena iz filma Grešnici

Rečnik

07.фебруар 2026. N. R.

Vampir, najveći srpski izvozni hit

Film „Grešnici“, favorit za Oskare, pokazuje da su vampiri evergrin. Vampir je jedina srpska reč koju izgovara ceo svet

Zimske olimpijske igre

Zimske olimpijske igre

05.фебруар 2026. N. M.

ZOI: Ko predstavlja Srbiju i s kakvim se problemima suočavaju organizatori

Milano i Kortina d'Ampeco čekaju sportski svet. U petak (6. februar) će na stadionu „San Siro“ biti svečano otvorene 25. Zimske olimpijske igre. Ima li Srbija svoje predstavnike i kako se domaćin nosi sa ekološkim i organizacionim problemima

Predložene izmene GDPR-a u okviru Digitalnog omnibusa mogle bi oslabiti prava građana

„Briselski efekat“

05.фебруар 2026. Milica Tošić

Digitalni omnibus: Atak na evropska digitalna pravila i zaštitu podataka

EU planira izmene digitalnih pravila kroz Digitalni omnibus, što izaziva zabrinutost zbog potencijalnog slabljenja standarda zaštite podataka

Komentar

Pregled nedelje

Život u mafijaškoj državi

U čemu su sličnosti i razlike razlika između klasične mafijaške porodice i mafijaške države? Kakvu ulogu oba slučaja igra Capo di tutti capi? I gde je tu Srbija

Filip Švarm
Specijalna jedinica Žandarmerije u punoj opremi za razbijanje demonstracija na hameru

Komentar

Kad’ dunemo i vatru sunemo srušićemo Ćacilend

Milo Đukanović vladao je Crnom Gorom 32 godine. Vučić bi bar toliko da mešetari Srbijom, znači još jedno 18 godina – policijskom silom, tajnim službama, paravojnim partijskim formacijama, zauzdanim pravosuđem i pobesnelim tabloidima

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Đuro Macut u odelima sa kravatom. U pozadini dve zastave Srbije.

Komentar

Kolaps sistema i zaječarizacija Srbije

Režim igra na sve ili ništa. Vučić nema apsolutno nikakvu ideju šta da radi, osim da pokuša da vlada, doslovno, policijskom silom i tabloidima. Jer državni sistem se kao posledica nasilja, krađe i nesposobnosti raspao, kao u Zaječaru

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1831
Poslednje izdanje

U očekivanju izbora

Gojenje Bake Praseta uoči Božića Pretplati se
Intervju: Lazar Džamić

Izbori se dobijaju pomoću organizacije i komunikacije

Rekordna zaplena droge, pitanja i komentari

A u Konjuhu – pet tona “domaćice”

Intervju: Marija Radovanović

Ako se pobunimo svi, zaštitićemo sebe

Intervju: Nikola Strašek, pisac i reditelj

Umetnost sudi sudijama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure