

Fudbal
Uefa spremna na bojkot ako Infantino proda Svetsko prvenstvo
Evropski savezi reagovali na ideju privatizacije Mundijala koja bi Đaniju Infantinu donela silne pare




Haljine prve dame Jugoslavije prvi put uživo i prvi put u boji, na izložbi u holu zgrade RTS-a
Kad se kaže Jovanka Broz, na šta pomislite? Osim da je bila prva dama Jugoslavije i Titova supruga, verovatno na detalje koji su bili njen pojavni zaštitni znak: crnu visoku punđu i haljine koje ističu struk i dekolte. E pa te njene haljine, rukavice, toke i cipele prvi put su svakom dostupne, moguće ih je i gledati i dodirivati na izložbi „Jovanka Broz u boji“, koju je RTS priredio u holu svoje zgrade u Takovskoj, s namerom da promoviše aktuelnu seriju Jovanka Broz i tajne službe, realizovanu povodom obeležavanja šezdeset godina od održavanja prve konferencije Pokreta nesvrstanih.
Nakon smrti Jovanke Broz, njen garderober pripao je porodicama Budisavljević i Aleksić, njenim naslednicima, podseća modni dizajner Igor Todorović, koautor izložbe „Jovanka Broz u boji“ i direktor projekta, a oni su ga predali na čuvanje Etnografskom muzeju. O kolekciji se brinula Mira Menković, koautor izložbe. Igor Todorović kaže da se u kolekciji čuva „preko 600 odevnih predmeta i brojni komadi obuće i galanterije, kao i prepiska i lični predmeti vezani za stil odevanja Jovanke Broz. Otvaranje tog garderobera je svakako impresivno svedočenje koloritom, krojevima, tkaninama, dokumentima, skicama i prepiskom o jednom vremenu koje u budućnosti može da bude predmet daljih istraživanja i analiza.“ Tokom ove godine započeli su pregovori o konzervaciji zbirke, katalogizaciji i publikovanju, i tom prilikom došlo se na ideju da se priredi izložba koja bi „nagovestila obim i značaj estetike koja se vezuje za Jovanku Broz, ali i za ukupno estetsko, zanatsko pa i industrijsko tekstilno nasleđe zemlje u kojoj je ona obavljala ulogu prve dame“, objašnjava Todorović.


Prvo je trebalo proceniti koji predmeti iz kolekcije su u stanju da izdrže izlaganje (tim: Mira Menković, Maja Nedeljković Davidovac, Marina Medenica i Olga Mrđenović), a zatim među njima odabrati one koji će predstaviti „poziciju prve dame, i to od njene prve protokolarne haljine u kojoj se pojavila kao supruga Josipa Broza tokom posete Jugoslaviji premijera Velike Britanije Entonija Idna 1952. godine, pa do njenih poslednjih javnih pojavljivanja kasnih sedamdesetih godina prošlog veka. Namera nam je bila da prikažemo značaj protokola tog vremena, ali i tkanine, krojeve, lične estetike i autorstvo dizajnera i zanatlija koji čine modno nasleđe ove zemlje“, objašnjava Todorović.
Odeća Jovanke Broz imala je dvostruki karakter, ocenjuje Maja Nedeljković Davidovac, modni dizajner i kostimograf. „U diplomatskim krugovima korišćena je kao diplomatsko sredstvo za unapređenje međunarodnih odnosa države i brendiranje Jugoslavije u svetu, dok je za domaću javnost, birajući nešto skromnije modele, bila element povezivanja sa širim društvenim slojevima i sredstvo nove vlasti da se u državi, federaciji naroda, stvori jedinstven jugoslovenski nadnacionalni identitet. Partizanka, borac, komunista i prva dama SFRJ, Jovanka Broz, otmena i elegantna, bila je pandan evropskoj aristokratiji. Uz to, bila je pokrovitelj i reprezent domaće modne industrije. Zna se da su brojna preduzeća, dizajneri i zanatlije Jugoslavije brinuli o izgledu Jovanke Broz, ali, kako njena odeća nije potpisana, još uvek ne postoje precizni podaci o tome ko je sve učestvovao u izradi odeće prve dame. Bilo da je rađena u privatnim salonima u zemlji i inostranstvu (od Mile Kavaloti iz Rijeke do Klare Rotšild iz Budimpešte), u svetskim modnim kućama (od Diora do Lanvina) ili državnim preduzećima (od Narodne radinosti do Jugoeksporta) uz asistenciju domaćih dizajnera (Aleksandar Joksimović, Mirjana Marić, Anđelka Slijepčević i dr.), njena odeća je unikatna, u većini slučajeva u pitanju je visoka moda ručno rađena, po meri, od vrhunskih materijala, upečatljivih boja i atraktivnih tekstura i dezena, dok kroj i način drapiranja, falte i izrezi upućuju na snažan uticaj pariske visoke mode. Kolekcija odeće i aksesoara Jovanke Broz predstavlja jedinstven spoj Zapada i Istoka, kapitalizma i komunizma, odeće žene ratnika i elegantne prve dame, visoke mode i konfekcije, zvaničnog stila protokolarnog odevanja i ličnog stila Jovanke Broz.“


Istraživanje koje bi otkrilo priče i kuriozitete o Jovankinim haljinama, tek predstoji. Pa ipak, kaže Igor Todorović, pomenuta haljina „izrađena za susret sa britanskim premijerom, govori o izboru koji svedoči o poznavanju forme i normi boja, krojeva i tkanina, ali i neverbalnog pojavnog manifesta u prilici kakva je bio susret sa Idnom. Jovanka se tada pojavljuje potpuno restilizovana – od ratnog komesara postaje dama koja može da parira svetskom džet-setu. Međutim, kako je došlo do preobražavanja majora Jovanke Broz u socijalističku kraljicu glamura, tek treba da se sazna.“
Igor Todorović ističe da je domaća i još više svetska štampa komentarisala odevanje Jovanke Broz, kao i da se u zbirci nalaze naslovne strane inostranih novina koje Jovanku Broz stavljaju u modni ili stilski fokus. „Kao Titova supruga, Jovanka Broz je svakako bila vidljivija od žena drugih državnika iza gvozdene zavese, ali svakako i zato što je njena pojavnost bila važna i njenom suprugu i državi. Jovanka Broz je bila uključena u modu kroz različite aktivnosti tadašnje tekstilne industrije, bila je čest posetilac revija, a i sama je priređivala modne događaje za supruge visokih stranih državnika i diplomatskih predstavnika u zemlji. Ipak, pre svega, modom se bavila zbog lične zainteresovanosti i potrebe da učestvuje u kreiranju svoje odeće.“


Da li bi Jovankine haljine i sada mogle da se nose? Po Igoru Todoroviću, odgovor je potvrdan. Štaviše, on smatra da bi „njene haljine mogle da budu inspiracija u kroju, etici i etikeciji sadašnjim i budućim kreatorima, kao i da su sjajan osnov za održivu modu, temu koja se poslednjih godina smatra izuzetno važnom u bavljenju modom.“
Za kraj, objašnjenje zašto je izložba nazvana „Jovanka Broz u boji“. Zato što smo, kažu kolege u RTS-u, sve prikazane haljine do sada mogli da vidimo isključivo u crno-beloj tehnici novinskih izdanja i televizijskih emisija. Ova izložba ih prvi put otkriva u potpunosti.


Evropski savezi reagovali na ideju privatizacije Mundijala koja bi Đaniju Infantinu donela silne pare


Oko Olivera Dragojevića postoji nacionalni konsenzus u Hrvatskoj: vole ga i na levici i na desnici, i stari i mladi, i Dalmatinci i ostali... Zato je u njegovoj Veloj Luci 35.000 pevalo njemu u čast, a desilo se i hapšenje Željka Keruma


U vreme kada je bio zvezda, Armi Hemer je radio sa rediteljima najvećeg profila, sa Lukom Gvadanjinom na primer. A onda je postao jedna od ličnosti Kansel i #MeToo ere, junak romana i glavni glumac filma koji je sniman u Zagrebu


U nekim mestima Vojvodine obnavljaju devastirane nemačke crkve kako bi postale mesta spajanja, a u drugima ih ruše i time povećavaju spisak od 70 već potpuno srušenih rimokatoličkih, evangelističkih i reformatskih crkava


Posle oko 40 svemirskih misija usmerenih ka Veneri, jasno je da na njoj uslova za život – nema. Površina sa prosečnih 460 stepeni Celzijusa je suva, vulkanska pustinja, a vrelu atmosferu čine ugljen-dioksid i sumporna kiselina. Nešto nalik paklu. Međutim, gore visoko u oblacima, gde vode ima u tragovima, situacija je nešto pogodnija. I tu priča postaje uzbudljiva…
Sve naprednjačke kampanje: Pevaj i kad ti se plače
Raja pod šatru, a oni u Dubai Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve