img
Loader
Beograd, 7°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Održiva moda

Ovce na vetru: Zašto je tkanina sa severa Škotske najcenjenija

24. oktobar 2024, 13:59 S.Z.
Foto: Pexels/Conojeghuo
Copied

„Haris Tvid” je jedina tkanina na svetu koja je zakonski zaštićena. Kao što vina Bordoa moraju poticati iz te regije u Francuskoj, svaka tkanina koja nosi ovaj pečat mora biti tkana na Zapadnim ostrvima, napravljena i ispredena od vune koju su lokalci svojim rukama ofarbali

Na zapadnim ostrvima Škotske nastao je cenjeni „Haris tvid“ koji izgledom podseća na endemske biljke i mahovine ostrva.

„Haris Tvid” i specijalna vuna proizvedena u Škotskoj su usko povezani bogatim tekstilnim nasleđem i jedinstvenim okruženjem ove zemlje.

Ovaj tvid  je jedan od najpoznatijih i najprepoznatljivijih škotskih proizvoda, poznat po svom kvalitetu, zanatskoj veštini i jedinstvenim karakteristikama.

To je ručno tkana vunena tkanina koja potiče iz Spoljnih Hebrida, tačnije sa ostrva Haris i ostrva Luis. „Haris Tvid” je 1993. godine pravno zaštićen, što znači da se samo tkanina napravljena u ovom regionu, tradicionalnim metodama, može tako nazivati.

Proces počinje i završava na ostrvu

Ceo proces proizvodnje „Haris Tvida”, od pripreme vune do tkanja, mora biti obavljen ručno u domovima lokalnih tkača. Proces tkanja izvodi se na tradicionalnim razbojima, čuvajući nasleđe koje traje vekovima. Tkači su vešte zanatlije, a veštine se prenose sa generacije na generaciju.

This weaving typically takes place in a shed located steps from the weaver’s home. In the olden days, weavers used Hattersley single-width looms. Today, some operate Bonas-Griffith double-width looms to produce softer, lighter fabrics (ones made from that Cheviot woo)l. pic.twitter.com/unfZAo8Ub1

— derek guy (@dieworkwear) October 22, 2024

„Haris Tvid” se pravi od 100 odsto čiste, netkane vune, koja dolazi od škotskih ovaca.

Ova vuna je poznata po svojoj otpornosti i toplini, zahvaljujući oštroj klimi u kojoj ovce žive. Vuna se pere, boji i prede u Spoljnim Hebridima pre nego što se tka u tkaninu. Njena prirodna svojstva čine „Haris Tvid” izdržljivim i otpornim na vremenske uslove, što je ključno u vetrovitoj i kišovitoj škotskoj klimi.

Mondi komentator Derek Gaj specijalizovan za mušku modu kaže da iz tog razloga, lokalne ovce crnoglave rase imaju deblje, grublje i jače runo. Nekada su bile jedini izvor vune za „Haris Tvid”, iako se danas tkanina može tkati i od vune dobijene od čevijot ovaca. One imaju mekše runo.

Today, this production is consolidated into three mills. They do the work of grading and sorting the fleece, washing it, dyeing and carding the fibers, and then spinning them into yarn. This material is then arranged in the form of beams or bobbins. From National Geographic: pic.twitter.com/mUoA4lh3aC

— derek guy (@dieworkwear) October 22, 2024

„Haris Tvid” je poznat po živopisnim i složenim šarama, često inspirisanim prirodnim pejzažima škotskih ostrva—brdima, morem i nebom. Boje i šare su jedinstvene za svakog tkača, često kombinujući više nijansi kako bi stvorile zemljane, elegantne tkanine bogate teksturom. Uobičajeni obrasci uključuju riblju kost, šahovsku šaru i obične tkanine.

Kultrurni artefakt

Gaj ističe da je škotski tvid specijalan po svojoj robusnosti, što ga čini idealnim za spoljne odevne predmete poput jakni i kaputa.

Gaj često naglašava kako izdržljive tkanine poput „HarisTvida” s vremenom postaju mekše, a da pritom ne gube strukturu. To je materijal koji može trajati decenijama, zbog koga ga cene stručnjaci koji promovišu dugotrajne, održive modne izbore.

Vredna investicija za održivost

Gaj je veliki zagovornik kvalitetne izrade, a ručno izrađen proces „Haris Tvida” savršeno se uklapa u njegove stavove. On poredi ovu tkaninu sa vinom iz Bordoa, zbog tradicionalnih metoda koje se prenose s generacije na generaciju, što dodaje nivo autentičnosti škotskog tvida.

Gaj često raspravlja o tome kako su tradicionalne tkanine poput „Haris Tvida” više od same mode – one su kulturni artefakti. Poštuje održivost vune kao prirodnog vlakna i ceni to što proizvodnja „Haris Tvida” podržava lokalne zajednice na Hebridima. Ekološki prihvatljiva, „spora moda“ filozofija „Haris Tvilda” dobro se uklapa u Derekovu promociju svesne potrošnje.

Ako pratite modne savete Dereka Gaja, njegova pohvala za „Haris Tvid” fokusira se na spoj stila, istorije i praktičnosti, što ga čini vrednom investicijom za svakoga ko je zainteresovan za bezvremensku i održivu odeću.

Tagovi:

Haris tvid Održiva moda Škotska
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Protesti

04.novembar 2025. B. B.

Kordoni Žandarmerije i Policijske brigade protiv auto-prevoznika Jaćimovića

Kordoni Žandarmerije i Policijske brigade na prevaru su namamili Milomira Jaćimovića da svoj autobus sa raskrsnice kod Pravnog fakulteta u Beogradu odveze do Pete beogradske gimnazije. Tu su ga priveli i odveli u nepoznatom pravcu

Opozicija

04.novembar 2025. B. B.

Opozicija: Vučić usamljen u Briselu luta po hodnicima

„Izveštaj Evropske komisije koji je objavljen u utorak govori o promeni odnosa prema kriminalnom režimu u Srbiji“, kaže poslanik Zeleno levog fronta Radomir Lazović

Dešavanja u Ćacilendu

04.novembar 2025. K. S.

Muzičari koji ne žele da učestvuju u derneku u Ćacilendu

Prethodna dva dana iz Ćacilenda se orila muzika patriotskih nota. Neki od muzičara čije su se pesme čule, osuđuju ovaj pokušaj slamanja Dijane Hrke i ograđuju se od prizora

Skup u Ćadilendu 2. novembra

Radno mesto Ćacilend

04.novembar 2025. K. S.

Zborovi: Koji zaposleni iz opštine Palilula radno vreme provode u Ćacilendu

Nekoliko zborova građana traži hitnu reakciju Opštine Palilula zbog boravka i nedoločnog ponašanja njenih zaposlenih u Ćacilendu prethodnih dana

EU treba da veoma ozbiljno shvati aktivnosti Beograda u okviru takozvane „doktrine srpskog sveta“, smatra predsednik Bugarske Rumen Radev.

„Srpski svet“

04.novembar 2025. B. B.

Još jedan „neprijatelj Srba“: Predsednik Bugarske upozorava na „srpski svet“

EU treba da veoma ozbiljno shvati aktivnosti Beograda u okviru takozvane „doktrine srpskog sveta“, smatra predsednik Bugarske Rumen Radev

Komentar
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić gleda u visinu ispred Narodne Skupštine

Komentar

Predsednik Ćacilenda

Aleksandar Vučić misli da u utorak putuje za Brisel u svojstvu predsednika Republike Srbije, ali zapravo odlazi kao predsednik Ćacilenda. Na to je sam sebe sveo, samo što toga još uvek nije svestan

Andrej Ivanji
U Novom Sadu je održana ogromna komemoracija za žrtve nadstrešnice, dirljiva i neophodna. Fiksacija na tačan broj ljudi tu je potpuno promašena jer ovo više nije ta igra.

Komentar

Besmisleno prebrojavanje na pomenu

U Novom Sadu je održana ogromna komemoracija za žrtve nadstrešnice, dirljiva i neophodna. Fiksacija na tačan broj ljudi tu je potpuno promašena jer ovo više nije ta igra

Nemanja Rujević

Dijana Hrka: Štrajk glađu

Bol zajednice

Bol Dijane Hrke od ovog trenutka bol je svakog građanina Srbije, koji je sačuvao u sebi jezgro ljudskosti u neljudskom režimu Aleksandra Vučića

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1816-1817
Poslednje izdanje

Naš jubilej

35 godina Vremena Pretplati se
Od 1. novembra do 1. novembra

Kako su studenti vratili nadu Srbiji

Intervju: prof. Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Ne smemo da izneverimo studente

35 godina Vremena – 1990

Anticivilizacija

Uz 35 godina “Vremena”: Svet, od 1990. do danas

Doba umiranja iluzija

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure