img
Loader
Beograd, 6°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Održiva moda

Ovce na vetru: Zašto je tkanina sa severa Škotske najcenjenija

24. oktobar 2024, 13:59 S.Z.
Foto: Pexels/Conojeghuo
Copied

„Haris Tvid” je jedina tkanina na svetu koja je zakonski zaštićena. Kao što vina Bordoa moraju poticati iz te regije u Francuskoj, svaka tkanina koja nosi ovaj pečat mora biti tkana na Zapadnim ostrvima, napravljena i ispredena od vune koju su lokalci svojim rukama ofarbali

Na zapadnim ostrvima Škotske nastao je cenjeni „Haris tvid“ koji izgledom podseća na endemske biljke i mahovine ostrva.

„Haris Tvid” i specijalna vuna proizvedena u Škotskoj su usko povezani bogatim tekstilnim nasleđem i jedinstvenim okruženjem ove zemlje.

Ovaj tvid  je jedan od najpoznatijih i najprepoznatljivijih škotskih proizvoda, poznat po svom kvalitetu, zanatskoj veštini i jedinstvenim karakteristikama.

To je ručno tkana vunena tkanina koja potiče iz Spoljnih Hebrida, tačnije sa ostrva Haris i ostrva Luis. „Haris Tvid” je 1993. godine pravno zaštićen, što znači da se samo tkanina napravljena u ovom regionu, tradicionalnim metodama, može tako nazivati.

Proces počinje i završava na ostrvu

Ceo proces proizvodnje „Haris Tvida”, od pripreme vune do tkanja, mora biti obavljen ručno u domovima lokalnih tkača. Proces tkanja izvodi se na tradicionalnim razbojima, čuvajući nasleđe koje traje vekovima. Tkači su vešte zanatlije, a veštine se prenose sa generacije na generaciju.

This weaving typically takes place in a shed located steps from the weaver’s home. In the olden days, weavers used Hattersley single-width looms. Today, some operate Bonas-Griffith double-width looms to produce softer, lighter fabrics (ones made from that Cheviot woo)l. pic.twitter.com/unfZAo8Ub1

— derek guy (@dieworkwear) October 22, 2024

„Haris Tvid” se pravi od 100 odsto čiste, netkane vune, koja dolazi od škotskih ovaca.

Ova vuna je poznata po svojoj otpornosti i toplini, zahvaljujući oštroj klimi u kojoj ovce žive. Vuna se pere, boji i prede u Spoljnim Hebridima pre nego što se tka u tkaninu. Njena prirodna svojstva čine „Haris Tvid” izdržljivim i otpornim na vremenske uslove, što je ključno u vetrovitoj i kišovitoj škotskoj klimi.

Mondi komentator Derek Gaj specijalizovan za mušku modu kaže da iz tog razloga, lokalne ovce crnoglave rase imaju deblje, grublje i jače runo. Nekada su bile jedini izvor vune za „Haris Tvid”, iako se danas tkanina može tkati i od vune dobijene od čevijot ovaca. One imaju mekše runo.

Today, this production is consolidated into three mills. They do the work of grading and sorting the fleece, washing it, dyeing and carding the fibers, and then spinning them into yarn. This material is then arranged in the form of beams or bobbins. From National Geographic: pic.twitter.com/mUoA4lh3aC

— derek guy (@dieworkwear) October 22, 2024

„Haris Tvid” je poznat po živopisnim i složenim šarama, često inspirisanim prirodnim pejzažima škotskih ostrva—brdima, morem i nebom. Boje i šare su jedinstvene za svakog tkača, često kombinujući više nijansi kako bi stvorile zemljane, elegantne tkanine bogate teksturom. Uobičajeni obrasci uključuju riblju kost, šahovsku šaru i obične tkanine.

Kultrurni artefakt

Gaj ističe da je škotski tvid specijalan po svojoj robusnosti, što ga čini idealnim za spoljne odevne predmete poput jakni i kaputa.

Gaj često naglašava kako izdržljive tkanine poput „HarisTvida” s vremenom postaju mekše, a da pritom ne gube strukturu. To je materijal koji može trajati decenijama, zbog koga ga cene stručnjaci koji promovišu dugotrajne, održive modne izbore.

Vredna investicija za održivost

Gaj je veliki zagovornik kvalitetne izrade, a ručno izrađen proces „Haris Tvida” savršeno se uklapa u njegove stavove. On poredi ovu tkaninu sa vinom iz Bordoa, zbog tradicionalnih metoda koje se prenose s generacije na generaciju, što dodaje nivo autentičnosti škotskog tvida.

Gaj često raspravlja o tome kako su tradicionalne tkanine poput „Haris Tvida” više od same mode – one su kulturni artefakti. Poštuje održivost vune kao prirodnog vlakna i ceni to što proizvodnja „Haris Tvida” podržava lokalne zajednice na Hebridima. Ekološki prihvatljiva, „spora moda“ filozofija „Haris Tvilda” dobro se uklapa u Derekovu promociju svesne potrošnje.

Ako pratite modne savete Dereka Gaja, njegova pohvala za „Haris Tvid” fokusira se na spoj stila, istorije i praktičnosti, što ga čini vrednom investicijom za svakoga ko je zainteresovan za bezvremensku i održivu odeću.

Tagovi:

Haris tvid Održiva moda Škotska
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Štrajk glađu

14.novembar 2025. K. S.

Trinaesti dan štrajka glađu Dijane Hrke: „Ostajem ovde“

Stanje Dijane Hrke stabilno je koliko je to moguće nakon 12 dana štrajka glađu na hladnoći, kažu veterani. Sa druge strane ograde šatori Ćacilenda se greju na agregate

Proces protiv bivšeg ministra građevinarstva

14.novembar 2025. J. G.

„Vreme“ saznaje: Tomislavu Momiroviću produžen kućni pritvor

Kako „Vreme” ekskluzivno saznaje, bivšem ministru građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Tomislavu Momiroviću produžen je kućni pritvor za još tri meseca

Mileva Malešić

Savet REM-a

14.novembar 2025. K. S.

Mileva Malešić: Ne pristajemo na fingiran izbor

Tek što je izabrana, Mileva Malešić podnela je zajedno sa troje kolega ostavku u Savetu REM-a. Za „Vreme” objašnjava zbog čega

Protesti

14.novembar 2025. I.M.

Viši sud Vladimiru Štimcu zabranio posete javnim skupovima

Vanpretresno veće Višeg suda u Beogradu usvojilo je žalbu tužilaštva i naložilo Vladimiru Štimcu zabranu prisustvovanja svim javnim okupljanjima, kao i obavezu da se dva puta mesečno javlja u policijsku stanicu

Regulatorno telo za elektronske medije

14.novembar 2025. K. S.

Režimsko šibicarenje sa REM-om: Nezavisni, tek izabrani članovi Saveta, podneli ostavke

Četvoro nezavisnih članova Saveta REM-a podnelo je ostavke na funkcije dva dana nakon što su izabrani. Reagovali su na nove opstrukcije režima, uprkos dogovoru sa institucijama Evropske unije i domaćim nevladinim sektorom

Komentar

Pregled nedelje

Otac, sin i neljudski režim

Ukoliko imate trunku ličnog integriteta, lako ćete ugledati samog sebe na kiši u štrajku glađu. Kao što danas za Milomira Jaćimovića nema pravde, zakona i ustavnih prava, sutra ih možda ni za vas neće biti

Filip Švarm

Komentar

Studije srpstva i drugi košmari

Nema ničega u ideji Fakulteta srpskih studija što državni univerziteti već ne pokrivaju. „Identitetske discipline“ nisu drugo do košmari proizašli iz falangističkih glava

Ivan Milenković

Komentar

Nije bitno ko je na studentskoj listi

Ko je od nas ikada pogledao svih 250 imena poslaničkih kandidata na listi za koju želi da glasa? Iako to nigde nije rečeno, jasno je da će studentska lista biti švedski sto. Ako je ikom bitno, moj glas imaju, sve i da mi se 249 imena ne dopadne

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Vidi sve
Vreme 1819
Poslednje izdanje

Dijana Hrka, Milomir Jaćimović i emocije građana

Ranjene duše na obodu Ćacilenda Pretplati se
Intervju: Gojko Božović

Pobunjeno društvo je većinska Srbija

Pobuna srednjoškolaca

Majka se ne ostavlja sama

Portet savremenika: Nikola Dobrović

Pijačno tumačenje remek-dela

Na licu mesta: Eparhija raško-prizrenska

Čuvari crkava i groblja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure